Tinta – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Legobot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 57 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q127418 na Wikidati
preuzeto sa sr.wiki
Red 1:
[[Datoteka:Tintenfass.jpg|thumbmini|right300p|Tinta[[Mastilo]]]]
'''Mastilo''' (slovenska riječ), tinta (italijanska riječ latinskog porijekla), crnilo, tečna boja; tečnost u boji za pisanje i crtanje.
'''Tinta''' ([[latinski jezik|lat.]]: tincta [aqua] = obojena voda) je intenzivno obojena [[tekućina]] za korištenje s [[nalivpero|nalivperom]], [[kist]]om ili [[pero]]m.
<ref name="Sibir">Vujaklija M, Leksikon stranih reči i izraza, Prosveta, Beograd, 1954.g.</ref>
 
== Istorija i sastav mastila ==
Tekućina u [[tintni pisač|tintnom pisaču]] također se naziva tinta.
 
Upotrebljavalo se još prije nove ere u [[Stari Egipat|starom Egiptu]] i [[Kina|Kini]] . Evropa ga je upoznala znatno kasnije. U prvo vrijeme pravljeno je od smjese [[voda|vodenih]] [[rastvor|rastvora]] [[tanin|tanina]] i [[so|soli]] [[željezo|željeza]]. Mastilo je kasnije pravljeno od vodenog rastvora anilinskih bojenih materija sa dodatkom [[glicerin|glicerina]], [[alkohol|alkohola]] itd. <ref name="Sana">Grupa autora, [[Mala enciklopedija Prosveta]], Prosveta, Beograd, 1959.</ref> Mastilo se pravi i od vodene otopine [[zelena galica|zelene galice]] i [[galusna kiselina|galusne kiseline]] dobijene izlučivanjem [[hrast|hrastovih]] [[šišarka|šišarki]], uz dodatak neke boje. Da bolje prianja dodaju se [[ljepilo|ljepila]] i [[fenoli]]. <ref name=autogenerated1>Grupa autora, Priručni leksikon, Znanje, Zagreb, 1959.g.</ref>
 
Mastila, ovisno o [[pigment|pigmentima]], ima raznih boja.
 
Posebna vrsta mastila je i [[tuš]]. Postoji i tzv. „''originalni tuš''“ , i on je prevashodno crne boje, mada ga ima i u svim drugim bojama. Vodootporan je, a pravi se tako što se pigment od crnog [[ugljen]]a meša sa raznim želatinima ili lepkom. <ref name="Sana" />
 
== Pisanje mastilom ==
Mastilom se pisalo i crtalo po kamenu, papirusu, posebno spravljenim životinjskim kožama, papiru, pomoću pribora za pisanje. Svoja rana pisanja čovjek je izveo najobičnijim štapićima ili kostima, trskom, koje bi zaoštrio, umakao u rastvorenu boju i njima pisao. Potom je pisao koristeći ptičija pera i to najčešće guščija. Pronalaskom metala čovjek je pravio metalne naprave, koje su sjećanjem na ptičija pera, takođe nazivana perima. I jedna i druga pera morala su se neprekidno umakati u mastilo tako da pisanje nije bilo ni kontinuirano ni jednoobrazno. Mnogo kasnije, pronalaskom pisaljki koje su iznad pera imale sopstvena spremišta za mastilo ( [[naliv pero]]), ono je dozirano isticalo po peru, pa se pisanje moglo vršiti kontinuirano i linija je bila ujednačena.
 
<ref name="Sana" />
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
== Vidi još ==
* [[Kaligrafija|Kaligrafija]]
 
== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Ink|Tinte}}
 
{{mrva}}
 
[[Kategorija:Materijali]]