Mjesec – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Zamjena sadržaja stranice sa ' ko god se rodio 2.7.2004 naime je mjesecevo djete i ima moci zraka i predvidljivostii ali ih nezna izraziti znaci da jos jednom spomenem ima moci i mjesecevo j...' |
m Vraćene izmjene 5.43.78.41 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Jasper Deng |
||
Red 1:
{{Satelit
| naziv = Mesec
| slika = Moon PIA00304.jpg
| opis_slike = Druga strana Meseca (njen najveći deo se nikada ne vidi sa Zemlje)
| otkrio =
| datum =
| poluprečnik_orbite = 384.403
| periapsis = 362.570
| apoapsis =405.410
| ekscentricitet = 0.0549
| brzina_revolucija =
| revolucija =
| rotacija =
| nagib =
| srednji_poluprečnik = 1821.6 ± 0.5
| površina =
| masa =7.3477 × 1022 kg
| zapremina =
| gustina = 3.3464
| gravitacija =1.622
| magnituda = −2.5 do −12.9
| albedo = 0.136
}}
[[Datoteka:Full Moon Luc Viatour.jpg|mini|250p|desno|Mesec]]
'''Mesec''' ili '''Mjesec'''([[Latinski jezik|lat]]. ''Luna'') je jedini [[Zemlja|Zemljin]] [[prirodni satelit]] i ujedno najbliže [[nebesko telo]], udaljeno u proseku 384.400 -{km}-, tako da svetlost s Meseca na Zemlju stiže za 1,25 sekunde. Mesec se kreće oko Zemlje po eliptičnoj stazi srednjom brzinom od 1,02 km/s, i prelazi dnevni luk od 13 stepeni i 10 minuta. Mesečeva staza podleže jakim temperaturnim vibracijama koje uzrokuje [[Sunce]], pa se nagib staze prema ekliptici u toku 173 dana menja od 5 stepeni do 5 stepeni i 18 minuta. Mesec je čvrsto nebesko telo prečnika 3473,3 -{km}-, i po površini je 14 puta, po obimu 50 puta, a po masi 80 puta manje od Zemlje. Ubrzanje sile teže je na Mesecu 6 puta manje nego na Zemlji. Oko svoje ose se obrne za 27 dana, 7 sati i 11,5 sekundi ([[meseci|siderički mesec]]). Zbog stalnog menjanja položaja prema Suncu i Zemlji različito je osvetljen, pa se sa Zemlje mogu uočiti različite [[Mesečeve mene|faze]], od kojih četiri su karakteristične:
* Mladi mesec (Mesec nevidljiv, osim za vreme pomračenja Sunca)
* Prva četvrt (Mesec vidljiv uveče, i zalazi u ponoć)
* Pun Mesec (Mesec vidljiv celu noć)
* Poslednja četvrt (Mesec izlazi u ponoć i vidljiv do izlaska Sunca)
Period od 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde, tj. vreme između uzastopnog ponavljanja Mesečevih faza nazvano je [[meseci|sinodičkim mesecom]].
== Pomračenja Meseca i Sunca ==
Uzajamni položaji Sunca, Meseca i Zemlje dovode do [[pomračenje Sunca|pomračenja Sunca]] i [[pomračenje Meseca|Meseca]]. Potpuna pomračenja se koriste u kosmičkoj geodeziji za vezivanje kontinentalnih trigonometrijskih mreža, koje pomažu u stvaranju jedinstvenog svetskog naučnog sistema. U istu svrhu se koriste i pojave okultacija [[zvezda]] (kad Mesec tokom svog kretanja sakrije neke zvezde). Privlačna sila Meseca, a u manjoj meri i Sunca (''lunisolarni uticaj''), uzrokuje na Zemlji [[Plima i oseka|plimu i oseku]] [[more|mora]] i [[jezero|jezera]], kao i "disanje" Zemljine kore što je 3 puta slabije od plime i oseke. Uticaj meseca na ljude i druga bića je još uvek nerazjašnjen, ali je sigurno da se [[insekti]] orijentišu pomoću Meseca.
[[Datoteka:Lunar crater Daedalus.jpg|desno|mini|250p|Mesečev krater [[Dedal (Krater)|Dedal]]. ''[[NASA]]-foto'']]
== Nastanak Meseca ==
Smatra se da je Mesec nastao pre nekih 4.5 milijardi godina, nakon sudara [[kometa]]. Prilikom udara, izbačena je velika količina materijala u [[orbita|Zemljinu orbitu]] koja je oblikovala Mesec. Mesec je i reljefno vrlo zanimljivo nebesko telo. Prvi je crtež Meseca napravio [[Galileo Galilej]] [[1609]]. godine. Najniža područja Meseca su ogromne sive površine koje se ponekad mogu zapaziti i golim okom. Te ravnice je [[1651]]. godine [[Đovani Ričioli]] (''Giovanni Riccioli'') ([[1598]]. - [[1671]].) nazvao morima, iako u njima nema vode. Ova mora nisu jednolične ravnice, jer se u njima uočavaju nabori, koji ponekad liče na zidove, dugačke po nekoliko stotina kilometara, i pukotine, koje liče na rečna korita. Po rubovima ravnica protežu se veliki planinski venci, koji nose imena planina na Zemlji ([[Alpi]], [[Apenini]], [[Pireneji]], itd.). Najviša tačka Meseca nalazi se na planinama [[Lajbnic (planine na Mesecu)|Lajbnic]] (''Leibniz''), koje su na Mesečevom južnom polu, gde neki vrhovi dosežu i 9000 metara. Osim planinskih lanaca, na Mesecu se mogu videti i krateri ili vrtače, koji opet nose imena po najpoznatijim svetskim naučnicima. Najdublji je [[Njutnov krater]] ([[Isak Njutn]]), sa dubinom od oko 7250 -{m}-. Ti krateri su vrlo velikog prečnika (do 300 -{km}-). Iako im rubovi izgledaju strmi, oni su vrlo malog nagiba. To otkriće pripada Nemcu [[Jozef Hopman|Jozefu Hopmanu]] (''Josef Hopmann''), koji je izumeo specijalne metode istraživanja pomoću dužina senki. Nekih 30 hiljada kratera je otkriveno na Mesecu. Jedan od njih nosi čak i ime [[Ruđer Bošković|Ruđera Boškovića]]. Kod pojedinih kratera su vidljive i uzdužne široke svetle pruge ([[Nikola Kopernik|Kopernikov]] krater), za koje se smatra da su naslage pepela ili [[vulkan]]ske materije nastale u vreme hlađenja Meseca.
[[Datoteka:Aldrin Apollo 11.jpg|mini|250p|desno|Astronaut [[Baz Oldrin]] sa [[Apolo 11|Apola 11]] na fotografiji koju je napravio [[Nil Armstrong]]]]
== Rotacija ==
[[Datoteka:Lunar libration with phase2.gif|mini|levo|200px|Lunarna libracija]]
[[Sila zemljine teže]] je Mesec vremenom toliko usporila da se njegova rotaciona brzina prilagodila njegovom orbitalnom periodu. To znači da se Mesec okrene samo jedanput oko svoje ose u toku okretanja oko Zemlje. Zbog toga se sa Zemlje može videti samo jedna strana Meseca. [[1959]]. godine je sovjetska letelica/sonda Luna ([[Luna 3]]) obišla Mesec i dvema fotokamerama ga snimila s daljine od 60 hiljada kilometara. Na osnovu tih fotografija, [[Sovjetska akademija nauka]] je sastavila i izdala prvi atlas dela Mesečeve površine koji se ne vidi sa Zemlje. Mesec, takođe, vremenski usporava brzinu kruženja Zemlje, tako da taj usporavajući uticaj produžuje godišnje dan na Zemlji za 20 mikrosekundi. Pri tom se energija kruženja Zemlje pretvara u [[toplotna energija|toplotnu energiju]] i [[impuls]] rotacionog kretanja se prenosi na Mesec, čije se rastojanje od Zemlje godišnje povećava za 4 centimetra. Ova pojava je utvrđena laserskim merenjima [[1995]]. godine.
== Svojstva Mesečeve [[atmosfera|atmosfere]] ==
[[Slika:NASA-Apollo8-Dec24-Earthrise.jpg|mini|250p|desno|Pogled na Zemlju iz Mesečeve orbite tokom misije [[Apolo 8]]]]
* [[pritisak]] 3 × 10<sup>-13</sup> [[paskal|kP]]
* [[helijum]] 25%
* [[neon]] 25%
* [[vodonik]] 23%
* [[argon]] 20%
* tragovi [[metan]]a, [[amonijak]]a i [[ugljen-dioksid]]a
== Sastav Mesečeve kore ==
{{bar box
|width=300px
|title=Hemijski sastav Mesečeve kore
|titlebar=#ddd
|bars=
{{bar percent|kiseonik|navy||43}}
{{bar percent|[[silicijum]]|red||21}}
{{bar percent|[[aluminijum]]|orange||10}}
{{bar percent|[[gvožđe]]|black||9}}
{{bar percent|[[kalcijum]]|purple||9}}
{{bar percent|[[magnezijum]]|yellow||5}}
{{bar percent|[[titanijum]]|teal||2}}
{{bar percent|[[nikl]]|teal||0.6}}
{{bar percent|[[natrijum]]|blue||0.3}}
{{bar percent|[[hrom]]|teal||0.2}}
{{bar percent|[[kalijum]]|gray||0.1}}
{{bar percent|[[mangan]]|teal||0.1}}
{{bar percent|[[sumpor]]|teal||0.1}}
}}
* [[fosfor]] 500 ppm(delova po milionu)
* [[ugljenik]] 100 ppm
* [[azot]] 100 ppm
* [[vodonik]] 50 ppm
* [[helijum]] 20 ppm
== Vlasnička prava ==
{{Commonscat|Moon}}
'''Outer Space Treaty''' zabranjuje državama pravo na posedovanje nebeskih tela kao što je [[Mesec]]. [http://www.oosa.unvienna.org/SpaceLaw/moontxt.html Ugovor] [[Ujedinjene nacije|UN-a]] koji je stupio na snagu [[1984]]. godine vredi kako za države, tako i za fizička lica.
Usprkos tome, Denis M. Houp je [[1980]]. godine prijavio svoja vlasnička prava na Mesec u [[San Francisko|San Francisku]]. Kako se niko nije usprotivio tom potezu u vremenu od osam godina, koliko je vreme žalbe, Houp je osnovao pravnu firmu ('''Lunar Embassy legal'''), koja ima pravo prodaje parcela na Mesecu. UN i [[Međunarodna astronomska unija]] smatraju taj njegov potez prevarom.
== Vidi još ==
* [[Meseci]]
* [[Prijelazni Mjesečevi fenomeni]]
* [[Mesečevi čvorovi]]
* [[Njutnov krater]]
* [[Lunar rekonesans orbiter]]
== Spoljašnje veze ==
=== Mesečeve faze ===
* [http://tycho.usno.navy.mil/vphase.html US Naval Observatory: faze Meseca za sve datume od 1800-2199.]
* [http://www.moonphaseinfo.com/ Trenutna Mesečeva fata]
=== Svemirske misije ===
* [http://www.lpi.usra.edu/research/lunar_orbiter/ Digitalni Mesečev fotografski atlas]
* [http://www.apolloarchive.com/apollo_archive.html Arhiva Projekta Apolo]
* [http://www.cmf.nrl.navy.mil/clementine/clib/ Clementine pretraživač Mesečevih slika]
=== Nauka ===
* [http://www.solarviews.com/eng/moon.htm ''Mesec'' - Rosanna and Calvin Hamilton]
* [http://seds.lpl.arizona.edu/nineplanets/nineplanets/luna.html ''Mesec'' - Bill Arnett]
* [http://www.inconstantmoon.com ''Nestalni Mesec'' - Kevin Clarke]
* [http://www.moonsociety.org The Udruženje za Mesec (neprofitni obrazovni sajt)]
* [http://cps.earth.northwestern.edu/GHM/ ''Geološka istorija Meseca'' - Don Wilhelms]
* [http://isthis4real.com/orbit.xml ''Možete li postaviti Mesec u orbitu?'' Interaktivna simulacija)]
=== Mit i folklor ===
* [http://www.straightdope.com/classics/a2_337.html ''Da li stvari polude kad je mesec pun?'' - Cecil Adams]
* [http://www.infoplease.com/spot/bluemoon1.html ''Jednom na plavom Mesec - Šta je plavi Mesec?'' - Ann-Marie Imbornoni]
* [http://www.laputanlogic.com/articles/2004/04/05-0001.html ''Zec na Mesecu'' - John Hardy]
=== Ostalo ===
* [http://webgis.wr.usgs.gov/the_moon.htm USGS Planetary GIS webserver - Mesec]
* [http://www.straightdope.com/classics/a2_110.html Zašto Mesec izgleda veći blizu horizonta?]
* [http://www.lunarrepublic.com/atlas/index.shtml Lunarni navigator: Interaktivne mape Meseca] Slobodan, interaktivan pristup mapama Mesečeve površine
* [http://www.moonpeople.com Sveobuhvatni vodič kroz Mesec - moonpeople.com]
* [http://www.traipse.com/earth_and_moon/index.html Udaljenost Zemlje i Meseca, ilustrovano]
* [http://www.ibiblio.org//e-notes/VRML/Globe/Globe.htm 3D VRML Mesečev globus]
* [http://www.phy6.org/stargaze/Smoon4.htm Libracija Meseca] - Zašto Zemlja izgleda nešto veća od 50% Mesečeva površine.
{{Sunčev sistem}}
{{Commonscat|Moon}}
[[Kategorija:Sunčev sistem]]
[[Kategorija:Mjesec]]
{{Link FA|af}}
{{Link FA|bg}}
{{Link FA|de}}
{{Link FA|en}}
{{Link FA|hu}}
{{Link FA|mr}}
{{Link FA|sk}}
{{Link FA|tr}}
|