Marseille – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 119 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q23482 na Wikidati
Red 28:
'''Marseille''' je po veličini drugi grad u [[Francuska|Francuskoj]], a njegov karakter je određen povoljnim položajem luke u [[Lionski zaljev|Lionskom zaljevu]], na [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Pogodnosti koje ova luka pruža za povezivanje sredozemnih pomorskih putova sa sjevernom [[Europa|Europom]], koristili su i njeni najstariji stanovnici, prije 2600 godina.
 
== PovijestIstorija ==
Lučko naselje pod nazivom '''Massalia''' osnovali su [[Fenicija|Feničani]] u 6. stoljeću pne. Ubrzo potom ove prostore osvajaju [[Stara Grčka|Grci]], pod čijom upravom Massalia dobiva status republike, a slijedećih nekoliko stoljeća razvijat će se, ne samo kao središnji lučki i trgovački grad, već i kao priznato kulturno središte, upravno iznimno dobro uređen. Izloženi stalnim napadima velikog [[Liguri|ligurskog plemena]], Grci su zatražili pomoć od [[Rimski imperij|Rimljana]], koji dolaze u Provansu [[125.]] godine pne., kada je Massalia konačno obranjena. Rimljani u potpunosti osvajaju ove prostore [[49.]] godine pne., ali će Massalia (sada '''Massilia''') i slijedeća tri stoljeća zadržati status slobodnog trgovačkog grada, koji je imala pod grčkom upravom. Međutim, u tom razdoblju pomorska trgovina je zbog osipanja flote u znatnoj mjeri umanjena, tako da Massilia gubi svoju samostalnost i status slobodnoga grada i postaje grad kao i svaki drugi.
 
Red 35:
Ovo područje doživljava ponovni procvat tek u [[10. stoljeće|10.]] i [[11. stoljeće|11. stoljeću]], pod zaštitom provansalskih [[vikont]]a, kada postaje polazna luka za [[križarski ratovi|križarske ratove]]. Marseille (nekadašnja Massilia) [[1214]]. ponovno postaje neovisna republika, ali će takav status zadržati samo 38 godina, do [[1252]]., kada Karl Angus stavlja ovaj grad pod svoju upravu. Usprkos konačnom gubitku samostalnosti, pomorska trgovina preko Sredozemlja doživljava ponovni procvat. Nakon što je [[Provansa-Alpe-Azurna obala|Provansa]], uključujući i Marseille, ušla u sastav Kraljevine Francuske [[1481]]., grad zadržava posebnu upravu pod nadzorom kraljevih službenika, a [[1660]]., za vrijeme vladavine [[Luj XIV.|Luja XIV.]] počinje se širiti i izvan gradskih zidina.
 
U [[18. stoljeće|18. stoljeću]] građani Marseillea s velikim entuzijazmom prihvaćaju revolucionarne ideje, a [[1792]]. godine 500 dobrovoljaca ulazi u [[Pariz]] pjevajući "''Ratnu pjesmu rajnske vojske''", koju su mase ljudi u usputnim mjestima oduševljeno prihvaćale. Pjesma je kasnije postala francuska nacionalna [[himna]] pod nazivom "[[Marseljeza]]". U drugoj polovini [[19. stoljeće|19. stoljeća]], Marseille se i dalje širi kao "glavna luka Carstva". U tom razdoblju izgrađene su široke avenije i napravljene mnoge monumentalne građevine. Marseille je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], u vrijeme njemačke okupacije, od studenog [[1942]]. do kolovoza [[1944]]., bio jako središte [[Francuski pokret otpora|Francuskog pokreta otpora]]. Zato su njemačke trupe u dva navrata, [[1943]]. i [[1944]]., minirale četvrti ''Panier district'' i ''Staru luku''.
 
== Gospodarstvo ==