Stanley Miller – razlika između verzija

Njegov je istraživački rad na području [[Kemija|kemije]] bio usmjeren na izučavanje prirodnog formiranja [[Metanski klatrat|plinskih klatrata]], na objašnjenje mehanizma djelovanja [[Anestezija|anestezije]], a najviše na izučavanje [[Abiogeneza|kemijskih početaka života]]. Zajedno s doktorskim mentorom [[Harold Clayton Urey|Haroldom Ureyem]], Miller je izveo [[1953.]] pionirski [[Miller-Ureyev eksperiment|pokus]] da bi potvrdio hipotezu [[Aleksandar Oparin|Aleksandra Oparina]] i [[J.B.S. Haldane|J.B.S. Haldanea]] da su prve organske molekule na Zemlji potrebne za život nastale od jednostavnih anorganskih spojeva.<ref>{{cite journal |last=Miller |first=Stanley L. |url=http://www.abenteuer-universum.de/pdf/miller_1953.pdf |format=PDF|title=Production of Amino Acids Under Possible Primitive Earth Conditions|journal= Science |year=1953 |month=srpanjJuly |volume=117 |pages=528 |doi=10.1126/science.117.3046.528 |pmid=13056598 |issue=3046}}</ref> Miller i Urey su pretpostavili da je rana Zemljina atmosfera bila reducirajuća, vrlo slična onoj na vanjskim plinskim planetama [[Sunčev sustav|sunčevog sustava]] kao npr. na [[Jupiter]]u. U [[Miller-Ureyev eksperiment|Miller-Ureyevom]] pokusu jednostavni su kemijski spojevi, kao [[amonijak]], [[metan]], [[vodik]] i [[vodena para]] bili izloženi električnim pražnjenjima koji su simulirali munje, što je razvilo kemijske reakcije koje su kao rezultat imale formiranje niza organskih spojeva, između ostalog i četiriju [[aminokiselina]], molekula koje su sastavni dijelovi [[bjelančevina]]. [[1958.]] godine Miller je ponovio pokus u izmijenjenom obliku, dodavši [[sumporovodik]] i dobio je kao rezultat neke organske molekule koje sadrže [[sumpor]], između ostalih i [[metionin]].