Terpen – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
m Bot: Brisanje šablona: Link GA.
mNema sažetka izmjene
Red 8:
Terpeni i terpenoidi su primarni sastojci [[eterično ulje|eteričnih ulja]] mnogih tipova biljki. Eterična ulja su u širokoj upotrebi kao prirodni aditivi za poboljšanje ukusa hrane, kao mirisi u parfimeriji, i u tradicionalnoj i alternativnoj medicini kao [[aromaterapija]]. Sintetičke varijacije i derivati prirodnih terpena i terpenoida takođe znatno proširuju raznovrsnost aroma korištenih u perfimeriji i ukusa aditiva hrane. [[Vitamin A]] je primer terpena.
 
Aroma i ukus [[hmelj]]a, koja je visoko poželjna kod nekih [[pivo|piva]], potiče od terpena. Od terpena u hmelju [[mircen]], [[β-pinen]], [[β-kariofilen]], i [[α-humulen]] su nađeni u najvećim količinama.<ref>{{cite journal |author=Glenn Tinseth |title=Hop Aroma and Flavor |year=January/February 1993 |journal=Brewing Techniques |url=http://realbeer.com/hops/aroma.html |accessdate=21 maj 2010.-05-21}}</ref>
 
== Struktura i biosinteza ==
Red 14:
Terpeni su [[biosinteza|biosintetički]] izvedeni iz [[izopren]]skih jedinica, koji imaju molekulsku formulu C<sub>5</sub>H<sub>8</sub>. Osnovna molekulske formule terpena su umnožak od (C<sub>5</sub>H<sub>8</sub>)<sub>n</sub>, gde je n broj vezanih izoprenskih jedinica. To se naziva ''izoprenskim pravilom'', ili ''C5 pravilom''.<ref>{{cite journal |title=The isoprene rule and the biogenesis of terpenic compounds |author=L. Ruzicka |journal=Cellular and Molecular Life Sciences |volume=9 |issue=10 |pages=357-367 |doi=10.1007/BF02167631 |url=http://www.springerlink.com/content/nrmg1jpq1454663p/}}</ref> Izoprenske jedinice mogu da budu međusobno povezane ''od glave do repa'' i da formiraju linearne lance, ili mogu da budu raspoređene u obliku prstena. Izopren je jedan od uobičajenih prirodnih gradivnih blokova.
 
Sam izopren nije podesan za sintetički proces, nego se koriste aktivirani oblici, [[izopentenil pirofosfat]] (IPP ili izopentenil difosfat) i [[dimetilalil pirofosfat]] (DMAPP ili dimetilalil difosfat). Oni su komponente biosintetičkog puta. IPP se formira iz [[Acetil koenzim A|acetil-CoA]] posredovanjem [[mevalonska kiselina|mevalonske kiseline]] u putu [[HMG-CoA reduktaza|HMG-CoA reduktaze]].<ref>Berg JM, Tymoczko JL, Stryer L. ''Biochemistry''. 5th ed. New York: W.H. Freeman. xxxviii, 974, [976] ISBN 0-7167-4684-0.</ref> Jedan alternativni, potpuno različiti biosintetički put IPP-a je poznat kod nekih bakterijskih grupa i [[plastid]]a biljaka, takozvani MEP (2-Metil-D-erotritol-4-fosfat) put, koji je iniciran sa C5-šećera.<ref>{{cite journal |journal = Plant Cell. |year=2009 January |volume=21 |issue=1 |pages=285–300 |doi=10.1105/tpc.108.063248 | pmcidpmc =2648074 | title=The Plastidial 2-C-Methyl-d-Erythritol 4-Phosphate Pathway Provides the Isoprenyl Moiety for Protein Geranylgeranylation in Tobacco BY-2 Cells |author=Esther Gerber, Andréa Hemmerlin, Michael Hartmann, Dimitri Heintz, Marie-Andrée Hartmann, Jérôme Mutterer, Manuel Rodríguez-Concepción, Albert Boronat, Alain Van Dorsselaer, Michel Rohmer, Dring N. Crowell, and Thomas J. Bach}}</ref> U oba puta, IPP se izomerizuje do DMAPP enzimom izopentenil pirofosfat izomeraza.
 
== Literatura ==