Prosvjetiteljstvo – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
|||
Red 5:
Mnogi filozofi i naučnici kao [[Francis Bacon]] (1562.-1626.), [[René Descartes]] (1596.-1650.), [[John Locke]] (1632.–1704.), [[Baruch Spinoza]] (1632.–1677.), [[Pierre Bayle]] (1647.–1706.), [[Voltaire]] (1694.–1778.), [[Francis Hutcheson]], (1694.–1746.), [[David Hume]] (1711.–1776.), [[Cesare Beccaria]] (1738.-1794.), [[Immanuel Kant]] (1724.-1804.), i [[Isaac Newton]] (1642.–1727.)<ref>Sootin, Harry. "Isaac Newton." New York, Messner(1955.)</ref> utjecali su na društvo objavljujući vrlo popularne radove. Pod utjecajem ideja prosvjetiteljstva, mnogi su se vladari sastajali s intelektualcima tog doba i pokušavali primijeniti njihove reforme, uvodeći princip tolerancije i prihvaćajući suživot različitih religija, započevši proces koji će se kasnije zvati [[prosvijećeni apsolutizam]]. U istom razdoblju prosvjetiteljstva zbivala se [[naučna revolucija]], predvođena Isaacom Newtonom.
Nove ideje i vjerovanja širile su se kontinentom potencirane i povećanjem pismenosti uslijed udaljavanja od isključivo religijskih tekstova. Među najznačajnijim književnim djelima bila je ''[[Encyclopédie]]'' (1751.–1772.) koju su uredili [[Denis Diderot]] i (nakon 1759.) [[Jean le Rond d'Alembert]]. Prodano je oko 25 000 kopija ove enciklopedije u 35 svezaka, polovica od njih izvan [[Francuska|Francuske]]. Književna djela kao [[Voltaire]]ovi ''[[Dictionnaire philosophique]]'' (Filozofski rječnik, 1764.) i ''[[Lettres philosophiques]]'' (1733.) bili su revolucionarna štiva koja su širila ideale prosvjetiteljstva. Neki od tih ideala pokazala su se vrlo utjecajnim i odlučujućim tokom [[Francuska revolucija|
==Korištenje pojma==
| |||