Prosvjetiteljstvo – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 240:
James Van Horn Melton daje dobar pregled vrijednosti buržoaske javne sfere: njegovi članovi su slavili razum kao vrhunac, sve je bilo podložno kritici (javna sfera je [[kritičko razmišljanje|kritička]]) i njeni su se sudionici protivili bilo kojoj vrsti tajnosti.<ref>Melton, 8.</ref> To olakšava objasniti što je Habermas mislio pod domenom "zajedničke brige". Habermas koristi ovaj termin za opis onih područja političkog/društvenog znanja i rasprave koja je prije bila ekskluzivni teritorij države i religijskog autoriteta, a sada se otvara kritičkom ispitivanju od strane javne sfere.
 
Habermas smatra da su dva dugoročna historijska trenda zaslužna za razvoj javne sfere: pojava moderne nacionalne države i pojava [[kapitalizam|kapitalizma]]. Moderna [[nacionalna država]] i njeno konsolidiranje javne moći stvorio je kao protutežu jedan privatni krug društva neovisan o državi, omogučivši tako nastanak javne sfere. [[Kapitalizam]] je pak povećao [[autonomija|autonomiju]] i [[samosvijest]] društva i povećanu potrebu za razmjenom informacija. Kako se nastajuća javna sfera širila, uključivala je razne [[institucija|institucije]]. Najcitiranije su kavane, debatni saloni i literarna javna sfera, svi figurativno smješteni u ''Res publica letteraria''.<ref>Melton, 4, 5. Habermas, 14–26.</ref>
 
Dorinda Outram dalje opisuje jačanje javne sfere. Kontekst njenog jačanja bile su ekonomske i društvene promjene vezane za [[Industrijska revolucija|industrijsku revoluciju]]: "ekonomska ekspanzija, povećana urbanizacija, povećanje broja stanovnika, i poboljšanje komunikacija u usporedbi sa stagnacijom u prethodnom vijeku"."<ref>Outram, Dorinda. ''The Enlightenment'' (2. izdanje). Cambridge University Press, 2005, str. 12.</ref> Povećana efikasnost tehnika proizvodnje smanjilo je cijenu proizvoda široke potrošnje istovremeno s povećanjem raznolikosti dostupnih proizvoda potrošačima (uključujući i literaturu, nužnu za razvoj javne sfere). Istovremeno je interakcija s [[kolonija]]ma (većina evropskih država u 18. vijeku imala je kolonijalna carstva) izložila evropsko društvo ekstremno heterogenim kulturama. Outram piše da da je krajnji rezultat bio rušenje "barijera između kulturalnih sistema, religioznih podjela, rodnih razlika i geografskih područja".<ref>Outram 2005, str. 13.</ref>