Prosvjetiteljstvo – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene |
mNema sažetka izmjene |
||
Red 176:
Na temelju te formulacije, John Locke je argumentirao svoj stav protiv [[ropstvo|ropstva]] na temelju činjenice da porobljavanje sebe krši prirodni zakon; osoba ne se ne može predati svojim vlastitim pravima, sloboda osobe je apsolutna i nitko joj je ne može oduzeti. Osim toga, Locke tumači da jedan pojedinac ne može porobiti drugoga zato što je to [[moral]]no neprihvatljivo. Locke je uveo iznimku u svoju osudu ropstva, on je vjerovao da pojedinac može postati robom za vrijeme rata ili sukoba, pošto je to jednostavno produženje stanja rata. Stoga, nitko ne može prodati drugog pojedinca u roblje, ali ako netko zakonom postane rob, njegovo se ropstvo ne kosi s njegovim prirodnim pravom.
Lockeova teorija o prirodnim pravima utjecala je na mnoge političke dokumente uključujući primjerice [[Deklaracija o pravima čovjeka i građana|Deklaraciju o pravima čovjeka i građana]] Francuske nacionalne ustavotvorne skupštine i [[Američka
U svom djelu ''L’Ancien Régime'' (1876.), [[Hippolyte Taine]] vuče porijeklo Francuske revolucije natrag u francuski [[klasicizam]]. To, međutim, ne bi bilo moguće bez pomoći prosvjetiteljskog svjetonazora, koji je srušio "monarhijsku i religijsku dogmu starog režima".<ref>From Taine's letter to Boutmy of 31 July 1874, taken from Chartier, 8.</ref> Drugim riječima, Taine je bio zainteresiran prosvjetiteljstvom u toj mjeri koliko je to vodilo naprednom znanstvenom diskursu i prenosilo ono što on smatra intelektualnim naslijeđem francuskog klasicizma.
Red 188:
===Debata o religiji===
Debata o religiji u doba prosvjetiteljstva bila je odgovor na prethodni vijek religijskog ratovanja u Evropi, pogotovo [[
Za umjerene kršćane to je značilo povratak [[Sveto pismo|Svetom pism]]u. John Locke napušta korpus teoloških komentara u korist "proučavanja same Božje riječi bez predrasuda". On je odredio da je bit [[kršćanstvo|kršćanstva]] vjera u [[Krist]]a Spasitelja, te savjetuje izbjegavanje detaljnije debate.<ref>{{cite web |first=John |last=Locke |title=Reasonableness of Christianity |volume= "Preface" The Reasonableness of Christianity, as delivered in the Scriptures |year= 1695. |url=http://oll.libertyfund.org}}</ref> [[Thomas Jefferson]] je u ''[[Jeffersonova Biblija|Jeffersonovoj Bibliji]]'' otišao dalje; izostavio je sve djelove koji opisuju čuda, posjete anđela, i Kristovo uskrsnuće nakon smrti. Pokušao je izvući samo praktični kršćanski moralni kodeks iz [[Novi zavjet|Novog zavjeta]].<ref>{{cite book|author=R. B. Bernstein|title=Thomas Jefferson|url=http://books.google.com/books?id=4vrD1WKLicwC&pg=PA179|year= 2003.|publisher=Oxford University Press|page=179.}}</ref>
Red 496:
| [[José Gaspar Rodríguez de Francia]] || 1766–1840 || paragvajska || Prvi predsjednik Paragvaja. Uveo je radikalne političke ideje nikad prije primijenjene u Južnoj Americi, svoju je zemlju učinio bogatijom i sigurnijom od bilo koje druge južnoameričke zemlje.
|-
| [[Benjamin Franklin]] || 1706–1790 || američka || Državnik, naučnik, politički filozof, autor. Kao filozof, poznat je po svojim tekstovima o nacionalnosti, ekonomskim pitanjima, aforizmima objavljenim u ''[[Poor Richard's Almanac]]'' i polemikama u korist američke nezavisnosti. Sudjelovao je u pisanju [[Američka
|-
| [[Luigi Galvani]] || 1737–1798 || italijanska || Liječnik, fizičar i filozof, pionir studija o bioelektricitetu.<ref>Sabbatini, Renato. "The Discovery of Bioelectricity. Galvani and Volta." Sabbatini, R.M.E.: The Discovery of Bioelectricity. Galvani and Volta. The State University of Campinas, 1998. Web. 17. novembar 2014.</ref>
| |||