Željko Ražnatović – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 14:
}}
'''Željko Ražnjatović''', poznatiji po nadimku '''Arkan''' ([[Brežice]], [[17. april]] [[1952]] - [[Beograd]], [[15. januar]] [[2000]]) bio je [[srbija]]nski [[kriminalac]], ratni profiter i političar, najpoznatiji po tome što je za vrijeme [[jugoslavenski ratovi|jugoslavenskih]] ratova komandirao [[paravojska|paravojnom]] formacijom [[Srpska dobrovoljačka garda]].
Zbog zločina koji se pripisuju toj formaciji, Arkan je postao jednim od najpoznatijih optuženika [[ICTY|Haškog suda]], ali je prije eventualnog izručenja ili početka suđenja ubijen u nikada razjašnjenim okolnostima.
== Biografija ==
Željko Ražnatović je rođen [[1952]]. godine u [[Brežice|Brežicama]] u Sloveniji, gdje je njegov otac Veljko Ražnjatović, bio stacioniran kao oficir [[JNA|Jugoslovenskog ratnog vazduhoplovstva]].<ref name="moljac">[http://www.moljac.hr/biografije/raznatovic.htm Moljac]</ref> I otac, i majka Stefanija Josifović, su za vrijeme [[drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] bili [[NOVJ|partizani]], a Stefanija je bila aktivistica [[KPJ]]. Arkan je živio sa majkom i tri sestre. Roditelji su mu se razveli dok je bio mladić.<ref name="moljac"/> Otac ga je često tukao u mladosti. Tada je često bježao od kuće i činio različite delikventske prijestupe, a nerijetko je završavao po popravnim domovima. Postao je sitni kriminalac u tinejdžerskim godinama, prije nego što je kasnije činio ozbiljnije prijestupe.
=== Kriminalna karijera ===
U [[Beograd]]u je džepario po ulici i obijao kioske, pa ga je otac poslao osmi razred završiti u Domu za maloljetne prijestupnike u [[Novi Sad|Novom Sadu]]. Govorio je tada kako bi želio postati zrakoplovac, ali su ga upisali u Pomorsku školu u [[Kotor]]u. Međutim, kao slijepi putnik ukrcao se na neki brod i stigao u [[Trst]]. Sa četvoricom vršnjaka, taksijem je išao s kraja na kraj socijalističke Jugoslavije i usavršio obijanje blagajna, krađu nakita i umjetničkih slika, koje je kasnije prodavao. Njegova skupina je na djelu uhvaćena u [[Zagreb]]u. Proveo je tri godine maloljetničkog zatvora u [[Valjevo|Valjevu]] i šest mjeseci u [[Požarevac|Požarevcu]].
Godine [[1972]]., ilegalno je emigrirao na Zapad; postoje indicije koje govore da je taj "bijeg" zapravo namješten od jugoslavenske savezne Službe državne bezbjednosti.<ref name="moljac"/> U inozemstvu je sreo veliki broj jugoslavenskih kriminalaca koji su kasnije ubijeni. Uzeo je nadimak "Arkan" po strip junaku. Ubrzo je u nizu evropskih zemalja - [[Belgija|Belgiji]], [[Nizozemska|Nizozemskoj]], [[Švedska|Švedskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i Italiji - stekao reputaciju opasnog kriminalca, te postao predmetom brojnih optužnica za razna teška krivična djela kao što su ubojstva i oružane pljačke. Zatvoren je u Belgiji [[1974]]., odakle je pobjegao [[1977]].. Ponovo je uhapšen u Nizozemskoj [[1979]]., a ponovo je pobjegao [[1981]]. Bio je ranjen u sukobu sa policijom. Prošao je kroz desetke europskih zatvora, uključujući i onaj u Scheveningenu. Bio je na Interpolovoj listi 10 najtraženijih zločinaca.
Dok je bio mlad, često ga je izvlačio [[Stane Dolanc]], slovenski političar koji se, prema nekim izvorima bio prijatelj Veljka Ražnjatovića. Dolanc je bio šef jugoslavenske [[UDBA|tajne policije]] i bliski suradnik [[Josip Broz Tito|Tita]]. Prema nekim izvorima, Arkan je još od [[1973]]. godine radio kao doušnik savezne tajne policije, ali i njen operativac. <ref>[http://www.nytimes.com/1992/04/04/world/serbs-attack-muslim-slavs-and-croats-in-bosnia.html?scp=2&sq=Bijeljina&st=nyt Serbs Attack Muslim Slavs and Croats in Bosnia]</ref> Posao mu je bio da vrši atentate nad teroristima, političkim emigrantima i protivnicima tadašnjeg jugoslavenskog režima.<ref>[http://zeljko.raznatovic.free.fr/dosije%20-%20Stane%20Dolanc%20Arkan%20vredniji%20od%20cele%20sluzbe.htm Stane Dolanc : “Arkan vredniji od cele sluzbe“]</ref>
Zbog posla kojim se bavio u Evropi Arkan je brzo naučio glavne europske jezike. Tečno je govorio engleski, francuski i talijanski, a poznavao je njemački, švedski i nizozemski, kao i albanski i bugarski.
Godine [[1983]]. se vratio u Jugoslaviju, gdje je nastavio sa kriminalnom karijerom, baveći se raznim ilegalnim poslovima. U novembru [[1983]]. godine su dva milicajca upala u njegovu kuću s namjerom da ga zbog toga uhapse. Uspio ih je raniti iz pištolja, a zbog čega je pritvoren. Međutim, dva dana poslije toga, zahvaljujući intervenciji Stana Dolanca, pušten je iz pritvora.
=== Uloga u jugoslovenskim ratovima ===
Uoči [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] se pojavio u javnosti kao vođa "[[Delije|Delija]]", navijača "[[FK Crvena zvezda Beograd|Crvene zvezde]]". Tokom utakmice Dinamo - Crvena Zvezda u [[Zagreb]]u, [[13 maj]]a [[1990]], predvodio je huligane koji su demolirali hrvatsku prestonicu i zapalili stadion [[Maksimir]].<ref>[http://dalje.com/en-sports/video--day-when-maksimir-stadium-went-up-in-flames/257791 Day When Maksimir Stadium Went up in Flames]</ref><ref>[http://www.tol.org/client/article/5707-football-is-war.html?print Football Is War, by Andrej Krickovic]</ref> Arkan je ubrzo od vođe navijača postao vođa paravojne formacije.
[[11.10.]] [[1990]]. Arkan je osnovao paravojnu formaciju „Srpska dobrovoljačka garda“ (SDG), poznatu i po imenu "Arkanovi tigrovi", uglavnom regrutujući zvezdine navijače „Delije” i kriminalce. Veruje se da je u tome imao pomoć službe državne bezbednosti.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1329127.html Od ratnih heroja do poslijeratnih antijunaka]</ref> Po njegovoj tvrdnji, gardu je osnovao u [[manastir Pokajnica|manastiru Pokajnica]]. Arkan je nakon toga otišao u [[Knin]], gdje se sastao s vođama tamošnje [[Balvan revolucija|srpske pobune]].
[[29.11.]] 1990. godine je njegovo terensko vozilo u okolici [[Dvor na Uni|Dvora na Uni]] zaustavila hrvatska policijska patrola. S njim su u vozilu Dušan Carić iz Dvora na Uni te Dušan Bandić i Zoran Stevanović iz Beograda. Prilikom pretresa je policija u vozilu pronašla više pištolja i ručnih bomba kao i automate [[Heckler und Koch]].<ref name="moljac"/> Grupa je uhapšena i izvedena pred istražnog suca u Sisku gdje su saslušani. U medijima su se tada pojavile špekulacije kako je Arkan bio na zadatku čiji je cilj bila otmica ili likvidacija [[Josip Boljkovac|Josipa Boljkovca]], hrvatskog ministra unutarnjih poslova. Slučaj je preuzelo zagrebačko sudstvo; Arkanova grupa je optuženba za pripremanje oružane pobune s ciljem rušenja ustavnog poretka Republike Hrvatske. Sudski proces je završio tako što je Arkan, u nikada razjašnjenim okolnostima, pušten iz pritvora u proljeće 1991. godine. Po Arkana je tada u Zagreb došao privatni avion, a u Beogradu je dočekan kao heroj.<ref name="moljac"/> Motivi njegovog puštanja su čest predmet raznih [[teorije zavjere|teorija zavjere]], a sam Boljkovac tvrdi kako je Arkan svoju slobodu kupio [[podmićivanjem|mitom]] od milion [[njemačka marka|DM]].<ref name="moljac"/>
[[Datoteka:Arkanovci u Bijeljini.jpeg|thumb|Fotografija koja je potresla svet: Arkanovci u [[Bijeljina|Bijeljini]] [[1992]].]]
Ubrzo nakon puštanja, Arkan se sa svojom jedinicom prvi put pojavio na ratištu u Tenji pored [[Osijek]]a u junu 1991. SDG je potom djelovala diljem Hrvatske, uglavnom po [[Lika|Lici]], [[Banija|Baniji]], [[Kordun]]u i [[Dalmacija|Dalmaciji]], čineći brojna razbojstva i pljaččke. Stacioniran u Erdutu sa svojom jedinicom izvršio je ubistva većeg broja mještana civila u Dalju, Aljmašu i Erdutu, hrvatske i mađarske nacionalnosti. Ista je jedinica također nasilno mobilizirala veliki broj Srba zbog rata izbjeglih u Srbiju te slala u njihovu bazu u [[Erdut]]u. Kao dio programa "obuke" njegove postrojbe je bilo i ubijanje hrvatskih civila na okupiranom području, na način da bi hrvatski civil bio doveden u kamp za obuku, gdje bi ga pripadnici Arkanove garde smaknuli.
{{citiranje|Paravojne jedinice su odgovorne za neke od najbrutalnijih aspekata «[[etničko čišćenje|etničkog čišćenja]]». Dve jedinice koje su odigrale glavnu ulogu u kampanji «etničkog čišćenja» u [[BiH]], «[[Četnici]]» povezani sa [[Vojislav Šešelj|Vojislavom Šešeljem]] i «[[Arkanovi tigrovi|Tigrovi]]» povezani sa Željkom Raznjatovićem (Arkanom), su takođe bile aktivne u [[Republika Srbija|Republici Srbiji]] ... Arkanovi «Tigrovi» su izvodili vojne vežbe navodno osmišljene da zaplaše albanske stanovnike [[Kosovo|Kosova]].<ref>[http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm The policy of ethnic cleansing (Final report of the United Nations Commission of Experts)]</ref>|Izveštaj Ujedinjenih Nacija}}
Željko Ražnatović Arkan je tokom jula 1991. godine neko vreme boravio kod mitropolita [[Amfilohije Radović|Amfilohija Radovića]] u [[Cetinjski manastir|cetinjskom manastiru]]. On je sa svojom "gardom" pušten da uđe u manastir pod punim naoružanjem i njegova paravojne jedinice su neke vreme služile kao "obezbeđenje" Cetinjskog manastira.<ref name="e-novine">[http://www.e-novine.com/srbija/srbija-licnosti/32577-Zvijer-bezdana.html Zvijer iz bezdana]</ref><ref>[http://www.blic.rs/drustvo.php?id=74645 Kozaci ne obezbeđuju manastir]</ref><ref name="borba">[http://www.borba.rs/content/view/3625/83/ Gospodari nekulture]</ref> Arkan je sa [[Cetinje|Cetinja]] otišao na [[Opsada Dubrovnika|dubrovačko ratište]]. Po povratku sa dubrovačkog ratišta, početkom [[1992]]. godine, Amfilohije je ponovo ugostio Arkana.<ref name="e-novine"/><ref name="Rastoder"/> Željko Ražnatović Arkan je tada iz Cetinjskog manastira poručio [[Crnogorci]]ma: "I [[Skadar]] će biti naš".<ref name="Rastoder">[http://www.filg.uj.edu.pl/~wwwip/postjugo/texts_display.php?id=98 Šerbo Rastoder, RELIGIJA I POLITIKA 1991-1999.]</ref>
31. marta [[1992]]. godine paravojne snage pod rukovodstvom Arkana i po naređenju [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] prelaza srbijansko-bosanskohercegovačku granicu i napadaju grad [[Bijeljina|Bijeljinu]], što se često uzima kao početak [[rat u BiH|rata u BiH]].<ref>[http://www.armijabih.com/index-1992.html REFERENDUM - ULOGA TZV. JNA I AGRESIJA NA BiH...]</ref> Arkanovi "Tigrovi" su razmešteni u više naselja sa značajnim brojem nesrpskog stanovništva, među kojima su Bijeljina i [[Zvornik]]. U svim tim mestima je silom ostvarena dominacija Srba, a veliki deo muslimanskog stanovništva ubijen je ili proteran.<ref name="Optužnica"/> U tom razdoblju Arkanovcima se priključio i [[Milorad Ulemek]], kasnije osuđen kao organizator ubojstva Zorana Đinđića. Arkanovci će u Bosni i Hercegovini djelovati sve do kraja rata.
Željko Ražnjatović Arkan se često uzima kao paradigmatičan primer bogaćenja putem paravojne formacije.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1329127.html Od ratnih heroja do poslijeratnih antijunaka]</ref> Ražnatović je područje istočne Slavonije pretvorio u svoju paradržavu i bogatio se na krijumčarenju roba koje je nedostajalo u Srbiji zbog UN-ovih sankcija. Njegova je jedinica opljačkala veliki broj hrvatskih domaćinstava, tisuće kubika industrijskog drveta je nelegalno posječeno, a sve do reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, naftno polje [[naftno polje Đeletovci|"Đeletovci"]] je bilo pod njegovom kontrolom, odakle je ubirao veliki prihod, bespravno otuđujući hrvatska prirodna bogatstva. Mnogi od pripadnika paravojnih jedinica u Hrvatskoj i Bosni, kasnije su postali uspešni poslovni ljudi u Srbiji.<ref>[http://www.slobodnaevropa.org/content/article/1329127.html Od ratnih heroja do poslijeratnih antijunaka]</ref>
Arkan je u to vreme postao jednim od simbola srpskih ratnih zločina, kao u bošnjačkoj i hrvatskoj, tako i u zapadnoj javnosti. Istovremeno su ga srpski mediji slavili kao junaka. Sam Arkan je to nastojao koristiti kako bi započeo i kratku političku karijeru. Na [[Parlamentarni izbori u Srbiji 1992|parlamentarnim izborima]] 1992. godine se kao nezavisni kandidat izabran u [[Narodna skupština Srbija|Narodnu skupštinu Srbije]]. Od svojih istomišljenika je godine 1993. formirao [[Stranka srpskog jedinstva|Stranku srpskog jedinstva]] s kojom je imao nešto uspjeha, prvenstveno zahvaljujući glasovima Srba sa Kosova, gdje je tamošnje većinsko albansko stanovništvo bojkotiralo izbore.
Vrhunac slave je imao u februaru [[1995]]. godine kada se oženio za poznatu [[turbo folk]] pjevačicu [[Svetlana Ražnatović|Svetlanu Veličković - Cecu]], a raskošno vjenčanje, prilikom koga je nosio uniformu srpskog oficira iz prvog svjetskog rata, predstavljalo jedan od najrazvikanijih medijskih događaja tadašnje Srbije.
Oko 15. septembra 1995, na poziv lokalnog srpskog rukovodstva, Arkanovi "Tigrovi" su ušli na područje [[Sanski Most|Sanskog Mosta]] (Bosna i Hercegovina) sa ciljem da zadrže napredovanje [[Armija BiH|Armije BiH]]. Arkan se smestio u kancelariji direktora hotela i sa tog mesta je upravljao aktivnostima pripadnika svoje paravojne jedinice koji su svuda postavili kontrolne punktove i počeli silom regrutovati Srbe za borbu protiv Armije BiH.<ref name="Optužnica"/> Vojnici pod njegovom komandom su sistematski patrolirali gradom i zatvarali, tukli, silovali i pogubljivali lica nesrpske nacionalnosti.<ref name="Optužnica">[http://web.archive.org/web/20080628050314/http://www.un.org/icty/bhs/cases/arkan/indictment/raz-ii970927b.htm Optužnica protiv Ražnatovića]</ref>
Nakon Dejtonskog sporazuma i okončanja rata u BiH, vodio je tada nižerazredni ''[[FK Obilić]]'' do titule prvaka SR Jugoslavije [[1998]]. Postoje indicije da se od 1996. godine počeo distancirati od [[Slobodan Milošević|Miloševićevog]] režima, a time se tumači i to da su njegovi ''Tigrovi'' služili kao osiguranje izbornih skupova crnogorske [[Demokratska partija socijalista Crne Gore|Demokratske partije socijalista]] nedugo nakon što se njen vođa [[Milo Đukanović]] 1997. razišao s Miloševićem.
[[Datoteka:Arkanov grob.jpg|thumb|Arkanov grob u Beogradu.]]
Sa početkom [[NATO bombardovanje SRJ|NATO intervencije u Jugoslaviji]], Arkanovi "tigrovi" se ponovo aktiviraju na [[Kosovo|Kosovu]], a njihova zlodela beleže razni izveštaji iz [[kosovski rat|kosovskog rata]].<ref>[http://www.osce.org/publications/odihr/1999/11/17755_506_sr.pdf Kosovo: kako viđeno, tako rečeno] (Izveštaj OEBS-a)</ref><ref>[http://www.hrw.org/legacy/reports/2001/kosovo/Po_naredjenju.pdf Po naređenju: ratni zločini na Kosovu] (Izveštaj Human Right Watch-a)</ref> Glavni tužilac [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] [[Luiz Arbur]] je [[31. mart]]a [[1999]] obelodanila optužnicu protiv Arkana, napisanu septembra [[1997]]. Optužnica ga tereti za [[ubistvo|ubistva]], hotimično nanošenje velikih patnji, [[silovanje|silovanja]] i druga nehumana dela po [[BiH|Bosni]] i [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Početkom sledeće godine ubijen je pod nerazjašnjenim okolnostima.<ref name="Optužnica"/> Njegovo ime se takođe nalazi i u Miloševićevoj optužnici, objavljenoj gotovo istovremeno, gde se navodi kao jedan od saučesnika [[Udruženi zločinački poduhvat|udruženog zločinačkog poduhvata]].<ref>[http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/ind/bcs/mil-ai021023b.htm Optužnica protiv Miloševića]</ref>
Željko Ražnatović je ubijen u Hotelu Interkontinental u Beogradu [[2000]]. godine. Mnogi smatraju da je njegovo ubistvo politički motivisano, navodno jer je pregovarao sa Haškim tribunalom o dokazima protiv Miloševića u zamenu za oslobađanje od optužnice.<ref>[http://www.xs4all.nl/~freeserb/specials/topspot/16012000.html Smrt kriminalca ili smrt svedoka?]</ref>
== Izvori ==
{{izvori|2}}
== Vidi još ==
* [[Jovica Stanišić]] - zapovjednik svih srpskih paravojnih formacija
* [[Srpska dobrovoljačka garda]]
* [[Udruženi zločinački poduhvat]]
== Vanjske veze ==
* [http://www.xs4all.nl/~freeserb/facts/2001/29012001.html Optužnica protiv Ražnatovića]
* [http://www.icty.org/x/cases/zeljko_raznjatovic/ind/en/ark-ii970930e.pdf Optužnica protiv Ražnatovića] (en)
{{commonscat|Željko Ražnatović}}
{{Lifetime|1952|2000|Arkan, Željko Razžnjatovicć}}
[[Kategorija:Srbija]]
[[Kategorija:Kriminalci]]
[[Kategorija:Rat u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Rat u Bosni i Hercegovini]]
| |||