Prosvjetiteljstvo – razlika između verzija

Darnton analizira podzemlje francuske industrije knjiga u 18. vijeku, proučavajući svijet krijumčarenja knjiga i živote njihovih pisaca ("Grub Street Hacks") koji nikad nisu dosegli uspjeh svojih ''[[philosophe]]<!-- "philosophe" is correct -->'' rođaka. Ukratko, umjesto da se drži kanona prosvjetiteljstva, Darnton proučava "što su Francuzi željeli čitati", i tko je to pisao, objavljivao i distribuirao.<ref>Darnton, ''The Literary Underground&nbsp;...'', 2.</ref>

Slično tome, u svom djelu ''The Business of Enlightenment. A Publishing History of the Encyclopédie 1775–1800'', Darnton tvrdi da nema potrebe proučavati samu [[Encyclopédie]], pošto je "knjiga analizirana i antologizirana tucet puta: rekapitulirati sve studije o njenom intelektualnom sadržaju bilo bi redundantno".<ref>Robert Darnton, ''The Business of Enlightenment. A Publishing History of the Encyclopédie 1775–1800'' (1979), 5.</ref> On je umjesto toga, kako sam naslov njegovog djela sugerira, proučio društvene uvjete koje su dovele do pisanja ''Encyclopédie''. To je reprezentativno za socijalnu interpretaciju u cijelosti, istraživanje društvenih uvjeta koji su doveli do ideja prosvjetiteljstva, a ne proučavanje samih ideja.

Rad njemačkog filozofa [[Jürgen Habermas|Jürgena Habermasa]] bila je ključna u interpretiranju društtvenih uvjeta. Njegov pionirski rad "Strukturalna transformacija javne sfere" (objavljena pod naslovom ''Strukturwandel der Öffentlichkeit'' 1962.) prevedena je na engleski [[1989.]] Knjiga ocrtava stvaranje "buržoaske javne sfere" u Evropi 18. vijeka. U biti, ova javna sfera opisuje nova sastajališta i načine komunikacije koja su omogućila razmjenu ideja utemeljenima na razumu u 18. vijeku. Habermas objašnjava da je javna sfera bila buržujska, [[egalitarizam|egalitarna]], racionalna i nezavisna od države, čineći je idealnim sastajalištem intelektualaca koji su kritički preispitivali tadašnju politiku i društvo, daleko od ometanja zvaničnog autoriteta.