Kolouste – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: Ova potklasa obuhvata mali broj recentnih morskih i slatkovodnih vrsta koje su prema spoljašnjoj morfologiji veoma slične jeguljama od kojih se razlikuju daleko primitivnijom gra... |
dodatak sa hr.wiki; prethodni tekst zakomentiran za eventualno naknadno korištenje |
||
Red 1:
{{Taksokvir | boja =pink
| naziv =Kružnouste
| slika =Flussneunauge.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[Petromyzon marinus]]''
| regnum =[[Životinje|Animalia]]
| phylum =[[Svitkovci|Chordata]]
| subphylum = [[Kralježnjaci|Vertebrata]]
| superclassis =[[Besčeljusti|Agnatha]]
| classis= [[Kružnouste|Cyclostomata]]
| razdioba_stupanj = [[Podrazred|Podrazredi]]
| razdioba =
[[Paklare|Petromyzonta]]<br />
[[Sljepulje|Myxinoidea]]<br />
}}<!--
| ordo =Petromyzondes
| familia =Petromyzondinae}} mislim, da s ovom podjelom nešto nije kako treba-->
'''Kružnouste''' ili '''kolouste''' (Ciclostomata) su jedini [[recentna vrsta|recentni]] [[Razred (taksonomija)|razred]] unutar [[nadrazred]]a [[besčeljusti]]h (drugi razred te skupine, ''Ostracodermata'', pojavio se u [[gornji silur|gornjem siluru]] a [[izumiranje|izumro]] je još u razdoblju [[devon]]a).
Ranije su smatrani "nižim kralježnjacima", no razvojno gledano, to su prethodnici [[ribe|riba]].
Njihove zajedničke osobine, po kojim se razlikuju od riba, su:
* nemaju [[krljušt]],
* nemaju parne [[ekstremitet]]e,
* umjesto kralježnice, imaju [[svitkovci|svitak]],
* ovalna ili okrugla usta koja uz
:* prisisnu strukturu imaju i [[rog|rožnate]] [[zub]]e, kao i
:* uglavnom imaju (primjerice [[paklare]]) jezik koji potsjeća na [[pečat]].
Leđna strana ovih životinja - upravo zbog svoje vanjske sličnosti s ribama - već rano je zanimala [[zoologija|zoologe]]. Tako je još oko [[1877]]. [[Alfred Edmund Brehm|Brehm]] pisao o [[paklare|paklarama]]:
{{citat|To su životinje izvana jako slične ribama, prije svega [[jegulje|jeguljama]], ali se unutrašnjom građom jako razlikuju od riba. Njihov uzdužni [[skelet]] na leđnoj strani jako liči onom kod [[Cephalochordata]] i odgovara [[kralježnica|kralježnici]] riba, ima veću savitljivost i čvrstoću zahvaljujući razvoju [[hrskavica|hrskavice]]. Pokazuje i naznake segmentiranja, no nema izgrađene prave kralješke. Moždana ovojnica, neka vrsta [[lubanja|lubanje]] građene od [[koža]]ste hrskavice, obuhvaća [[mozak]] koji liči ribljem. Imaju samo jednu mirisnu duplju s jednim mirisnim otvorom, koja im je [[organ]] za osjetilo [[nos|njuha]]....}}
Kostur im je hrskavičast, a svitak zadržavaju cijeli život. Kružnouste imaju [[škrge]]. [[Srce]] im je građeno od 1 klijetke i 1 pretklijetke. Izlučivanje se odvija pomoću bubrega. Najstarije izumrle u [[ordovicij]]u imale su koštane pločice.
Danas je poznato oko 40 vrsta kružnoustih, a dijele se na [[paklare]] i [[sljepulje]]. Postoje morska, riječna i potočna paklara. Sve se mrijeste u potocima, ali veći dio života provode u okolišu po kome su dobile ime. Ovisno o vrsti, neke narastu i do 1 metra, druge od 10 do 40 cm, a treće od 30 do 50 cm. Iako imaju samo leđnu peraju, vrlo su brzi i okretni plivači.
== Sistematika ==
Dijele se na dva podrazreda, od kojih se ovaj drugi pojavljuje i u srednjeeuropskim tekućicama:
* [[paklare]] (Petromyzontidae) i
*[[sljepulje]] (Myxinoida)
Treba napomenuti, da se uobičajeni naziv "kružnouste" (Cyclostomata) u suvremenoj sistematici više ne koristi, jer se smatra, da je to neprirodna skupina koja ne potječe sva od zadnjih zajedničkih predaka.
[[Kategorija: Kralježnjaci]]
[[Kategorija: Kolouste| ]]
<!--
Ova potklasa obuhvata mali broj recentnih morskih i slatkovodnih vrsta koje su prema spoljašnjoj morfologiji veoma slične jeguljama od kojih se razlikuju daleko primitivnijom građom. Koža im je sluzava i bez krljušti obojena sivo - mrko. Dužine su do 1 m. Kreću se vijuganjem tela i često se pripijaju za plivajuće predmete i objekte.
Naziv su dobile prema usnom otvoru koji je, usled nedostatka vilica, stalno otvoren i okrugao. U usnom otvoru se nalaze mnogobrojni rožni zubići. Pored nedostatka vilica ove životinje nemaju ni parne udove već samo jedno nediferencirano neparno peraje u vidu kožnog nabora koji je iznutra poduprt hrskavičavim elementima. Unutrašnji skelet je predstavljen hordom (chorda dorzalis) koja je obavijena čvrstom vezivnom opnom. Pojedini delovi horde su hrskavičavi i metamerno raspodeđeni. Lobanja je vrlo proste građe i sastoji se od nekoliko hrskavičavih elemenata. Odozgo, na sredini glave nalazi se samo jedan nosni otvor po čemu se nazivaju i Monorhini (grč. mono=jedan; rhis, rhinchos= nos). Mozak je petodelan i sa njime su u vezi endokrine žlezde: epifiza i hipofiza.
Škrge se sastoje od listića koji leže u škržnim kesama. Srce se nalazi u perikardijumu i sastoji od pretkomore i komore. Crevo je u obliku prave cevi na kojoj nema želuca. Jetra je razvijena dok je pankreas u začetku. Slezina ne postoji, već je umesto nje u zidu creva prisutno limfoidno tkivo. Izlučivanje vrše parnim mezonefrosima čiji se izvodni kanali izlivaju zajedničkim otvorom koji se nalazi iza analnog otvora.
Većina kolousta je odvojenih polova. Polne žlezde su neparne i nemaju izvodne kanale pa se polni produkti izbacuju u telesnu duplju da bi u spoljašnju sredinu bile izbačene preko urogenitalnog sinusa koji se nalazi iza analnog otvora. Razviće se odvija metamorfozom preko larve amocetes (ammocoetes). Larve se toliko razlikuju od odrasle jedinke da su ranije bile opisivane kao zasebna vrsta. Žive na dnu zarivene u pesak po čemu su i dobile ime (grč. ammos= pesak; koitazein= ležati).
Veliki broj vrsta su ektoparaziti riba. Pomoću rožnih zubića se pričvršćuju za telo domaćina i pomoću jezika, koji služi kao pumpa, sišu krv.
Klasifikacija
Ciklostomi se dele na dva reda:
slepulje ili Myxinoidea;
zmijuljice(nazivaju se još vijuni ili paklare) ili Petromyzontes.
-->
| |||