Kiril i Metodij – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 24:
Oni su izmislili [[Glagoljica|glagoljicu]], prvo slavensko pismo na kojem je napisan prvi prijevod [[Biblija|biblije]] i preveli njen dobar dio na [[Crkvenoslovenski jezik]] što im je pomoglo u misionarskom radu i širenju pismenosti među Slavenima.<ref>Liturgy of the Hours, Volume III, 14 February.</ref> Nakon njihove smrti, njihovi učenici nastavili su njihov misionarski rad među Slavenima. U pravoslavnim crkvama braća su imala status svetaca i slavljeni su kao [[apostoli]]. Papa [[Lav XIII]] [[1880]], uvrstio je njihov svetak [[14. februar]] na kalendar katoličkih svetkovina.
Papa [[Ivan Pavao II.]] proglasio ih je [[31. decembar|31. decembra]] [[1980]] zajedničkim svecima zaštitnicima [[Evropa|Evrope]] sa [[Sveti Benedikt|Svetim Benediktom iz Nursije]]<ref name="Egregiae Virtutis">{{cite web | title =Egregiae Virtutis | url=http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_31121980_egregiae-virtutis_lt.html | accessdate = 26. 04. 2009.}}</ref>
 
== Biografija ==
Braća Konstantin (ime Kiril uzeo je tek nakon zaređenja) i Metod, rođena su u [[Solun]]u u brojnoj obitelji (7 djece) visokog [[Bizant|bizantskog]] [[oficir]]a (drungar) u Temi Solun, njihova majka Marija bila je izgleda slavenskog porijekla.<ref>{{Cite book | last1 = Kazhdan | first1 = Alexander P. | title = The Oxford dictionary of Byzantium | year = 1991 | publisher = Oxford University Press | location = New York | isbn = 0-19-504652-8 | pages = 507|quote=Constantine (Cyril) and his brother Methodius were the sons of the droungarios Leo and Maria, who may have been a Slav.}}</ref></br>
Linija 29 ⟶ 30:
 
Stariji brat '''Konstantin''' ([[Solun]], [[815]] - [[Rim]] [[Italija]], [[14. februar]] [[869]] odgojen je na carskom dvoru, nakon završenih [[filozofija|filozofskih]] i [[teologija|teoloških]] studija postavljen za bibliotekara [[Aja Sofija|Svete Sofije]] u [[Istanbul|Konstatinopolisu]]u i učitelja [[filozofija|filozofije]] na Konstatinopolskom univeritetu. Zbog izuzetnog znanja (znao je [[arapski]] i [[hebrejski]]) poslali su ga kao člana dvorske misije u [[Abasidi|abasidski]] [[kalifat]] u [[Samara|Samari]], da poboljša odnose između Kalifata i Bizanta i objasni njihovim teolozima kršćanski pojam [[Sveto Trojstvo|Svetog trojsva]].
 
Po nalogu bizantskog cara [[Mihajlo III Pijanica|Mihajla III]], [[860]]. oba brata odlaze kao misionari među [[Turci|tursko]]-[[Tatari|tatarske]] [[Hazari (narod)|Hazare]] u južnoj [[Rusija|Rusij]]i da spriječe naglo širenje [[Judaizam|judaizma]] među Hazarima.
 
=== Pokrštavanje slavenskih naroda ===
{{main|Pokrštavanje Slovena}}
Neposredno nakon povratka iz te neuspješne misije u Rusiji, angažirani su za novu misiju
među Slavenima. [[Moravska|moravski]] knez [[Rastislav (knez)|Rastislav]] je [[862]]. zamolio cara Mihajla III da mu kao pomoć pošalje svećenike koji će moći širiti [[kršćanstvo]] na [[Staroslavenski jezik|slavenskom jeziku]]. Zadatak je bio velik i delikatan. Na područjima prostrane Rastislavljeve države razmilili su se brojni [[Njemačka|njemački]] misionari već od početka [[9. vijek|9. st.]] iz [[Regensburg]]a i [[Passau]]a.
Linija 49 ⟶ 52:
 
== Izvori ==
{{reflist|2}}
 
== Pogledajte i ove stranice==
* ''[[Sveti Kliment Ohridski]]''
* [[Pokrštavanje Slovena]]
 
== Eksterni linkovi ==
{{Commonscat|Saints Cyril and Methodius}}