Doketizam – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
uvod
Nema sažetka izmjene
Red 3:
 
Izraz doketi (lat: ''docetae'', gr: ''doketai'') se prvi put javlja u pismu [[Serapion Antiohijski|Serapiona Antiohijskog]] ([[190]]-[[203]]) crkvi Rososa, povodom čitanja gnostičkog [[Evanđelje po Petru|Evanđelja po Petru]].<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/05070c.htm Docetae (Catholic Encyclopedia)]</ref> Ovo gledište su zastupali [[rano hrišćanstvo|ranohrišćanski]] [[gnosticizam|gnostici]] doketi, po kojima je [[Hrist]]ovo telo bilo samo privid, te su i [[Raspeće|raspeće]], [[Hristova muka|muka]] i [[Smrt Isusa|smrt]] na [[krst]]u bili prividni. Doketizam podrazumeva i drukčije (fenomenološko) shvatanje [[inkarnacija|inkarnacije]], kao i izraza "''[[logos]] je postao telo''". Prema [[gnostici]]ma, istorijsko postojanje podrazumeva promenu, truležnost i zlo i zato ne može biti stvarno [[postojanje]], niti da ima veze s [[Bog]]om.<ref name="Зизијулас">[http://www.verujem.org/pdf/Ziziulas_jelinizam_i_hriscanstvo.pdf Јован Зизијулас, Јелинизам и хришћанство]</ref>
 
Doketizam se po pravilu ne javlja samostalno, već je deo šireg, [[gnostičko]]g učenja o suprotnosti [[duh]]a i [[telo|tela]] i poimanja [[spasenje|spasenja]] kao oslobađanja od okova materije.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/05070c.htm Docetae (Catholic Encyclopedia)]</ref> OvoDoketizam stanovišteima potičeveze izs dubokegrčkom drevnostifilozofijom, akoja ponikloje identifikovala [[biće]] sa statičnošću.<ref name="Зизијулас"/> Svaka promena ili pokretnost, kao što je izpropadljivost misliu daistoriji, podrazumeva udaljavanje od bića. Naročito kada je uzrokposredi svakogBog, zlanije materijamoglo biti reči o „očovečenju“.<ref name="Зизијулас"/> Verovatno ima i utjecaja stoičke filozofije s obzirom na Božju netrpljivost (''[[apatheia]]'').
 
Tokom 1. i [[2. vek]]a, [[rani hrišćani]] su se duboko razlikovali u tumačenju [[Hristove muke]], što je imalo i svoje socijalne implikacije. Tumačenje Hristove patnje i smrti je postalo žarište rasprave oko smisla dobrovoljnog prihvatanja [[Kršćanski mučenici|mučeništva]] tokom [[Progoni hrišćana u Rimskom Carstvu|rimskih progona]].<ref name="Gnostička evanđelja"/> Naime, crkveni predstavnici su zastupali neophodnost prihvatanja mučeništva, a njihovi doketski protivnici, osporavajući realnost Hristove muke, su dovodili u pitanje vrednost dobrovoljnog mučeništva.<ref name="Gnostička evanđelja"/>
 
Doketizam se po pravilu ne javlja samostalno, već je deo šireg, [[gnostičko]]g učenja o suprotnosti [[duh]]a i [[telo|tela]] i poimanja [[spasenje|spasenja]] kao oslobađanja od okova materije.<ref>[http://www.newadvent.org/cathen/05070c.htm Docetae (Catholic Encyclopedia)]</ref> Ovo stanovište potiče iz duboke drevnosti, a poniklo je iz misli da je uzrok svakog zla materija. Verovatno ima i utjecaja stoičke filozofije s obzirom na Božju netrpljivost (''[[apatheia]]'').
 
Doketizam je donekle sličan [[hinduizam|hinduističkom]] pojmu [[Maja (iluzija)|maje]] koji označava "sposobnost natprirodnih bića da uzmu materijalni oblik, da menjaju izgled po sopstvenoj volji i da u svetu postižu dejstva nad kojima obični ljudi nemaju kontrolu."<ref>''Maja'', Enciklopedija živih religija, Nolit, Beograd, [[2004]]. ISBN 86-19-02360-8</ref>
 
Kasnije se ovo učenje javlja kod [[bogumili|bogumila]] i [[katar]]a.
 
== Hristologija ==
Linija 88 ⟶ 84:
==Vidi još==
* [[Iluzija]]
* [[Maja (iluzija)]]
* [[Hristologija]]
* [[Hristova muka]]