Hrvatska radiotelevizija – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
dodatak sa hrvatske wikipedije |
||
Red 5:
'''Hrvatska radiotelevizija''' je naziv za [[državna radiodifuzija|državnu radiodifuznu kompaniju]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Ona emitira [[televizijski program]] s nekoliko [[TV-kanal|televizijskih kanala]], kao i radio-program s nekoliko radio-stanica.
S radom je započela kao privatna radio-stanica Zagreb [[15.5.]] [[1926]]. Program je počeo rečima "Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!" [[15. maj]]a. Godine 1940. bila nacionalizirana. [[15.5.]] [[1956]]. je kao Televizija Zagreb počela emitirati prvi TV-program na području Jugositočne Evrope. Sledeća TV stanica u regionu je bila TV [[Rumunija]] koja je počela da emituje redovni program u novogodišnjoj noći 31. decembra [[1956]], a mađarska televizija je počela sa redovnim programom [[1.maj]]a [[1957]]. (eksperimentalno emitovanje u Mađarskoj je počelo [[1954]]).▼
[[1990]]. godine promijenila je ime u Hrvatski radio i televizija, da bi [[1995]]. postala Hrvatska radiotelevizija.
Danas je najgledanija televizija u Hrvatskoj, a na prostorima bivše [[Jugoslavija|Jugoslavije]] slovi za najbolju TV stanicu. Između ostalog uspeh HTV-a leži i činjenici da on ima veliki budžet. U 2006. HRT je na raspolaganju imao oko 1,5 milijardi [[kuna]]<ref>[http://www.index.hr/clanak.aspx?id=339001 Članak na Index.hr od 6.2.2007]</ref> (oko 15 milijardi [[dinar]]a ili 187,5 miliona [[Evro|Evra]] što je duplo više od [[RTS]]-a koji je imao budžet ispod 90 miliona evra<ref>[http://www.rts.co.yu/pdf/izvestaj06.pdf Godišnji izveštaj RTS-a za 2006. PDF]</ref>.Više od dve trećine prihoda HRT-a dolazi od TV pretplate koja je određena kao 1.5% od prosečne plate u Republici Hrvatskoj<ref>[http://www.hrt.hr/pristojba/Odluka_o_nacinu_prikupljanja_RTVpristojbe_2007.pdf Odluka o načinu utvrđivanja visine RTV pretlate HRT-a]</ref>.Trenutno je mesečna pretplata 63 kune (oko 650 dinara)<ref>[http://www.hrt.hr/pristojba/pristojba.php Stranice o TV pretplati za HRT]</ref>. Pretplata se može platiti i putem mobilnog telefona.
TV Zagreb je prva stanica u [[SFRJ]] koja je uvela regularno emitovanje trećeg programa [[1988]], poznatog pod nazivom [[Z3 (TV-stanica)|Z3]]. Treći kanal je [[2004]]. denacionalizovan, a licenca je pripala [[RTL Televizija|RTL]]-u. Drugi program je počeo sa emitovanje [[1972]]. ▼
Među najuspešnijim emisijama TV Zagreba su bile [[Kviskoteka]], [[Brojke i slova]], [[Smogovci]] itd.
Prvih 14 godina rada Radio stanica Zagreb bila je u privatnom vlasništvu dioničkog društva Radio Zagreb, [[1.7.]] [[1940]]. je nacionalizirana, a poslije [[1945]]. djeluje kao državno poduzeće, društveno poduzeće, javno poduzeće, da bi Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji iz [[2001]]. godine bila proglašena javnom ustanovom.
== Počeci radija==
S radom je započela kao privatna radio-stanica Zagreb [[15.5.]] [[1926]]. Program je počeo rečima "Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!" i najavama ravnatelja dr. Ive Sterna i spikerice Božene Begović u 20.30 sati prvi se put u eteru na srednjem valu od 350 metara čula [[Radio stanica Zagreb]] i od tada kontinuirano emitira program. Temelje radiodifuziji u Hrvata postavila je u ožujku [[1924]]. skupina uglednih intelektualaca i poslovnih ljudi, koja je osnovala Radio klub Zagreb. Nakon dvogodišnjih napora, uspjeli su pribaviti koncesiju i druge državne dozvole te utemeljiti Radio stanicu Zagreb koja je počela emitirati [[15.5.]] [[1926]]. godine. U Radio-klub Zagreb za predsjednika su izabrali astronoma i fizičara dr. [[Oton Kučera|Otona Kučeru]]. [[Radio-klub]] imao je 136 članova: 124 Zagrepčana i 12 iz drugih hrvatskih gradova. [[Radio-klub]] je izdavao i časopis [[Radio-šport]] koji je imao važnu ulogu u promicanju radiodifuzije. Na području tadašnje Zagrebačke direkcije pošta i telegrafa bilo je registrirano tek pedesetak radioprijamnika.
== Radio Zagreb prije i poslije 2. svjetskog rata ==
U sezoni 1927./28. telefonskim vodom preko [[Beč|Beča]] stanica se pridruživala u zajedničke emisije "Mreže srednjoeuropskih stanica" ([[Beč]], [[Prag]], [[Varšava]], [[Budimpešta]] ...), a u lipnju [[1928]]. primljena je za punopravnog člana UIR-a (Union Internationale de Radiodifusion) u [[Ženeva|Ženevi]] zastupajući ondašnju [[Kraljevina SHS|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]], u kojoj, kao ni u ostalim državama na prostoru jugoistočne [[Europa|Europe]] tada još nisu postojale druge radiodifuzne stanice.
Poslije [[1945]]. [[Radio Zagreb]], a zatim i tadašnja Televizija Zagreb bili su članovi tadašnje [[Eurovizija|Eurovizije]], (Europske unije za radiodifuziju) kao dijelovi [[Jugoslavenska radiotelevizija|Jugoslavenske radiotelevizije]], a nakon međunarodnog priznanja [[Hrvatska|Republike Hrvatske]] i prijma u [[UN|Ujedinjene narode]], Hrvatska je radiotelevizija [[1. siječnja]] [[1993]]. postala punopravnom članicom Europske unije za radiodifuziju.
Prvo povijesno sjedište Radija Zagreb bilo je na Markovu trgu 9, drugo u Vlaškoj ulici 116, Šubićevoj 20, potom u Jurišićevoj 4 s dijelovima na mnogim adresama u [[Zagreb|Zagrebu]]. Televizija Zagreb počela je raditi u Jurišićevoj 4, zatim u Šubićevoj 20 i obližnjem Radničkom domu, dok je sjedište bilo u Dežmanovoj 10. Televizijski studiji bili su jedno vrijeme u adaptiranim prostorima Strojarsko-brodograđevnog fakulteta. Iako gradnja Doma Radiotelevizije Zagreb na Prisavlju počinje [[1975]]. godine, tek [[1988]]. počinje stalna proizvodnja i emitiranje televizijskog programa s Prisavlja, premda su pojedini dijelovi ondje bili u funkciji već od [[1983]]. Početkom [[1995]]. u Dom Radiotelevizije na Prisavlju seli se i Radio i prvi put u povijesti većina je djelatnosti '''Hrvatske radiotelevizije''' smještena na jednome mjestu.
== Počeci emitiranja televizije ==
▲
Izravnim prijenosom svečanog otvorenja [[Zagrebački velesajam|Zagrebačkog velesajma]] na južnoj obali [[Sava|Save]] [[7.9.]] [[1956]]. počelo je emitiranje Televizije Zagreb. Redovito emitiranje eksperimentalnog programa Zagrebačke televizije iz Jurišićeve 4 počelo je [[19.11.]] iste godine.
Već [[12.5.]] iduće godine emitiran je prvi izravni televizijski prijenos nogometne utakmice sa [[stadion Maksimir|stadiona u Maksimiru]], nakon kojeg su slijedili prijenosi i drugih sportskih događaja. Već [[14.7.]] izravno se prenosi međunarodno sportsko natjecanje "Gymnaestrada" čime su s radom počela i prva reportažna kola.
Televizija je sve jača i utjecajnija tako da se [[1962]]. u Radničkom domu u Šubićevoj oprema i počinje s radom novi veliki studio. Te se godine [[23. 7.]] prvi put satelitom [[Telstar]] preuzima inozemni program.
Veliki tehnološki zaokret događa se [[8.4.]] [[1963]]. kad se prvi put emitira magnetoskopski snimljena emisija, a na Dan Radija i Televizije [[15.5.]] [[1966]]. novopostavljenim UHF odašiljačem od 10 KW na [[Sljeme|Sljemenu]] prvi se put emitira program u boji. Nakon toga kreće i prvi vlastiti TV dnevnik [[1.10.]] [[1968]]. nakon desetogodišnjeg stvaranja zajedničkog TV dnevnika.
Godine koje slijede bit će zapamćene po kvalitetnom rastu i programskih i kadrovskih potencijala. Dotada je većina zaposlenika došla na Televiziju s Radija, a sada u oba medija dolaze visokoobrazovani novinari i inženjeri izravno s fakulteta. Povremeno eksperimentalno emitiranje '''2. programa''' Televizije Zagreb počelo je [[27.8.]] [[1972]]. Također se postupno eksperimentira s programom u boji, a tih se godina ozbiljno razmišlja i o sjedinjavanju pogona na jednoj lokaciji jer su u to vrijeme redakcije i pogoni raštrkani na više od 20 mjesta po cijelome [[Zagreb|Zagrebu]], tako da gradnja Doma Radiotelevizije na Prisavlju počinje polaganjem temeljnog kamena [[2.4.]] [[1975]]. Kraj 70-ih važan je i zbog velikog zaokreta Televizije u tehničko-tehnološkom pristupu. Televizija uvodi sustav elektroničkog prikupljanja vijesti, poznati ENG (Electronic News Gathering), a većina snimatelja i montažera s filma prelazi na elektroniku.
[[Image:PA050068.jpg.JPG|right|thumb|250 px|Zgrada HRT-a na Prisavlju]]
To je i razdoblje velikih projekata, a osobito ostaju u sjećanju pothvati djelatnika Radija i Televizije vezani uz Konferenciju nesvrstanih u Colombu [[1976]]. i [[Mediteranske igre]] u [[Split|Splitu]] [[1979]]. Već od [[1983]]. postupno se dijelovi programa i tehnike sele u novi Dom na Prisavlju, a od [[1988]]. godine se televizijski program potpuno proizvodi iz novih prostora. Dva su sportska događaja osamdesetih ostala upamćena kao vrlo uspješni pothvat djelatnika Radija i Televizije Zagreb. To su Zimske olimpijske igre u Sarajevu [[1984]]. na kojima je Televizija Zagreb proizvela oko 50 posto svih televizijskih signala koji su gledani u više od 100 zemalja svijeta, a kvalitetom prijenosa nadmašila su sve dotadašnje prijenose Olimpijskih igara. Druga je manifestacija bila [[Univerzijada]] [[1987]]. godine koja je baš zahvaljujući Radiju i Televiziji nadmašila svoje sportsko značenje.
▲TV Zagreb je prva stanica u [[SFRJ]] koja je uvela regularno emitovanje trećeg programa [[1988]], poznatog pod nazivom [[Z3 (TV-stanica)|Z3]]. Treći kanal je [[2004]]. denacionalizovan, a licenca je pripala [[RTL Televizija|RTL]]-u
[[29.6.]] [[1990]]. [[Sabor]] Republike Hrvatske izglasao je Zakon kojim je '''Radiotelevizija Zagreb''' preimenovana u '''Hrvatsku radioteleviziju'''. Te je godine [[30. travnja]] uveden teletekst kao stalni televizijski servis, a [[4.5.]] [[1990]]. prigodom održavanja eurovizijskog natjecanja za "Pjesmu Europe" u [[Zagreb]]u puštena je u rad odašiljačko-prijamna satelitska stanica na Prisavlju. Uz veliki organizacijski pothvat i uspješnu realizaciju Eurosonga u Zagrebu, te godine HRT postavlja nove standarde sportskih prijenosa praćenjem Prvenstva Europe u atletici održanog u [[Split]]u. Godine koje su slijedile teško su, ali i slavno razdoblje Radija i televizije. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] od srpnja [[1991]]. do veljače [[1992]]. zaposjednuto je ili uništeno 80 posto odašiljačkih objekata HRT-a. 15 velikih odašiljača i tridesetak pretvarača je izvan upotrebe, a [[16. rujna]] i [[4.10.]] raketiran je i središnji odašiljač [[Sljeme]]. Sve to vrijeme odašiljanje programa je bilo samo jedanput nakratko prekinuto na samo 15 minuta nakon bombardiranja odašiljača Sljeme [[4. listopada]]. Mnoge su noći djelatnici proveli dežurajući u skloništu Doma, odlazeći bez pogovora na radno mjesto, izlažući se opasnosti mogućeg napada na jedan u očima agresora od najvažnijih strateških ciljeva. Još su hrabrije bile televizijske i radijske ekipe koje su se javljale s bojišnice, a koliko je poznato nitko nije odbio izvršiti povjerenu mu zadaću, štoviše mnogi su se i sami nudili ne pitajući za eventualne opasnosti. Većina dostupnih objekata popravljena je tijekom [[1992]], a dotada je program emitiran smanjenom snagom ili s pričuvnih lokacija. Hrvatska radiotelevizija je te godine i službeno istupila iz [[Jugoslavenska radiotelevizija|JRT-a]]. U to vrijeme ujedno HRT počinje analogno emitiranje preko satelita [[Eutelsat 1]] [[29.8.]] [[1991]]. uz usluge [[Austria Telecom]]a, a od [[19.6.]] [[1992]]. službu preuzima vlastita satelitska stanica na [[Eutelsat 2|Eutelsatu 2]].
== Reference ==
| |||