Grijeh – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 63 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q60227 na Wikidati
Red 14:
== Greh u hrišćanstvu ==
U početku nije [[Hrišćanska crkva|crkva]] bila ta koja je mogla oprostiti grijehe već sam [[Bog]].<ref name="Fromm"/> Kasnije je uvedeno pravilo "''[[Extra ecclesiam nulla salus]]''" (izvan crkve nema spasenja); te jedino crkva može ponuditi zaštitu protiv bilo kojeg gubitka [[Božja milost|milosti]].<ref name="Fromm">[http://www.scribd.com/doc/57953649/Erich-Fromm-Dogma-o-Kristu-bit-%C4%87ete-kao-Bog Erich Fromm, Dogma o Kristu] (scribd)</ref> Ta je funkcija ograničena na [[svećenik]]e, osobito na [[episkop]]at koji u svom jedinstvu jamči legitimnost crkve i »koji je primio jurisdikciju oprosta grijeha«.<ref>Cyprian, Epistle 69, 11.</ref>
 
== Kritike ==
 
Nemački filozof [[Fridrih Niče]] smatra da biblijska povest o [[Praroditeljski grijeh|prvorodnom grehu]] govori "o paklenom strahu boga pred naukom", odnosno o velikoj unutrašnjoj teškoći [[sveštenik]]a, koji zna za samo jednu veliku opasnost, [[nauka|nauku]], odnosno zdravo poimanje uzroka i posledice.<ref name="Antikrist">[http://www.scribd.com/doc/11166451/Friedrich-Nietzsche-Antikrist Friedrich Nietzsche – Antikrist]</ref>
{{citat|Nauka izjednačava sa bogovima — kada čovek postaje naučan završeno je sa sveštenicima i bogovima! Nauka je prvi greh, klica svih grehova, iskonski greh. To je jedina pouka. — "Ne treba da saznaješ" — ostalo sledi iz toga.<ref name="Antikrist"/>|[[Friedrich Nietzsche]]}}
 
Prema Ničeu, početak Biblije sadrži čitavu psihologiju sveštenika. Niče smatra da je sveštenikov glavni problem dugo bio "kako da se bori protiv nauke?" Odgovor koji Biblija daje je: "napolje iz raja sa čovekom", jer sreća, dokolica, dovodi do misli, a "sve misli su rđave misli". Nauka se razvija u srećnom sticaju prilika — treba imati vremena, treba imati duha napretek da bi se saznavalo. Otuda je logika sveštenika da čoveka treba učiniti nesrećnim.<ref name="Antikrist"/> Primerno ovoj logici, sveštenici su uveli pojmove "[[greh]]a", krivice i kazne, kao i učenje o "milosti", "iskupljenju", "oprostu" — izmišljene su da bi se u čoveku razorio pojam uzroka i posledice. Kada prirodne posledice nekog čina nisu više prirodne, već izvedene "sablasnim pojmovima praznoverja", onda je razorena pretpostavka za saznavanje — "onda se izvršio najveći zločin protiv čovečanstva", da bi onemogućio nauku, kulturu i samopoštovanje čoveka. "Sveštenik vlada pomoću izuma greha", zaključuje Niče.<ref name="Antikrist"/>
 
== Izvori ==