Judeohrišćani – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Addbot (razgovor | doprinos)
m Bot: migracija 16 međuwiki veza sada dostupnih na stranici d:q262109 na Wikidati
m Datoteka/fajl Palestina_siglo1.gif je uklonjen/a jer ga/ju je na Ostavi obrisao Fastily sa razlogom: Fair use material not permitted on Wikimedia Commons
Red 11:
Isus, odnosno [[Istorijski Isus|Ješua]], je bio pobožni [[Jevreji]]n čvrsto ukorenjen u [[judaizam|judaizmu]] [[istorijska pozadina Novog zaveta|svog doba]]<ref name="Enciklopedija živih religija"/>, u vreme [[mesija]]nskih i [[apokalipsa|apokaliptičnih]] očekivanja [[Jeruzalemski Hram|Drugog hrama]].<ref name="Sanders">Sanders, E. P. ''The historical figure of Jesus''. Penguin, [[1993]].</ref><ref>John Dickson, ''Jesus: A Short Life.'' Lion Hudson 2009, pp. 138-9.</ref> Krstio ga je [[Jovan Krstitelj]], apokaliptični propovednik čije je učenje verovatno sledio.<ref name="Enciklopedija živih religija">''Isus'', Enciklopedija živih religija (str. 316-318), Nolit, Beograd, 2004.</ref>
 
 
[[Datoteka:Palestina siglo1.gif|thumb|185px|[[Istorija Palestine|Palestina]] u Isusovo vreme.]]
[[Historijski Isus|Ješua]] se direktno pozivao na Božiju volju i na [[svete knjige]], bez obaziranja na usmeno predanje koje su razradili [[fariseji]].<ref name="Enciklopedija živih religija"/> On je u više navrata afirmisao [[Mojsije]]v zakon, [[Tora|Toru]], i nije ju smatrao balastom koji treba odbaciti.<ref name="Enciklopedija živih religija">''Isus'', Enciklopedija živih religija (str. 316-318), Nolit, Beograd, [[2004]].</ref> Mojsijev zakon je [[Proširenje zakona|tumačio na obuhvatniji način]], usređujući se na [[duh zakona]], za razliku od jevrejskih pravnika i [[farisej]]a koji su se držali slova zakona, u sopstvenom tumačenju. Ljudima je govorio da će im [[gresi]] biti oprošteni ukoliko se u pokajanju okrenu Bogu, te da nema potrebe za ritualnim pročisćenjem, niti za prinošenjem [[žrtva|žrtava]] u [[Jerusalimski Hram|Hramu]].<ref name="Kembridž">Kembridžova ilustrovana istorija religije (str. 232-236), Stylos, Novi Sad, [[2006]]. ISBN 86-7473-281-X</ref> Jevrejske starešine su njegovo učenje smatrali [[blasfemija|bogohulnim]], a [[Rimljani]] delovanje [[pobuna|buntovničkim]]. Oko [[30]]. godine [[Isus]] i njegovi [[apostoli|učenici]] su izazvali [[Incident u Hramu|nerede u jerusalimskom Hramu]] tokom jevrejskog praznika [[Pasha|Pashe]], što je dovelo do hapšenja i [[Isusovo pogubljenje|pogubljenja Isusa]] [[razapinjanje]]m na krst.