Voja Antonić – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
BokicaK (razgovor | doprinos)
BokicaK (razgovor | doprinos)
Red 4:
Voja Antonić je rođen u [[Šabac|Šapcu]] [[12. jul]]a 1952, a u [[Beograd]] se preselio sedam godina kasnije. Na saveznom takmičenju iz matematike i fizike 1966. osvojio je prvo mesto.
 
Čitanje knjige o [[mikroprocesor]]u [[Z80]] motivisalo je Antonića da pokuša da eksperimentiše s njim. Godine [[1976]]. napravio je svoju prvu mašinu sa mikroprocesorom -{[[Game of Life]]}- [[Džon Konvej|Džona Konveja]], profesora sa [[Univerzitet u Kembridžu|Kembridža]], koji je osmislio algoritam da se na matrici sa 256 crvenih [[svetleća dioda|svetlećih dioda]] iscrtava tok [[evolucija|evolucije]]. Zbog nedostatka finansija, Antonić je napravio matricu 8x8, a kako nije znao za emulator [[EPROM]]-a, program je pisao na papiru, kasnije ga upisivao u EPROM i brisao pomoću ultraljubičaste svetlosti iz kvarcne lampe kada je trebalo ispravljati greške.<ref>[http://www.paralax.co.yu/pr76.htm -{Game of Life}-]</ref>
 
Godine [[1981]]. Smučarski savez Srbije se obratio Antoniću da konstruiše precizniji uređaj za merenje vremena za potrebe Balkanskog prvenstva u alpskim i nordijskim disciplinama, pošto su se rezultati sa tog takmičenja sabirali za međunarodni poredak smučara. Pre toga se vreme merilo običnom [[štoperica|štopericom]]. Antonić je napravio mali računar Arbitar, koji se nalazio u tašni, a imao je ugrađenu bateriju, LCD pokazivač, tastaturu i štampač. Arbitar je po konceptu bio prethodnik današnjih [[laptop]] računara. Kasnije je napravljeno ukupno pet verzija Arbitra. <ref>[http://www.paralax.co.yu/pr81.htm Arbitar]</ref>
Red 11:
U leto 1983, čitajući literaturu o mikroprocesorima, Antonić je zaključio da primitivan procesor -{CDP}- 1802 može softverski da generiše video-signal bez pomoćnog specijalnog kola, pa je pokušao isto da uradi i na procesoru Z80A na 3,072 MHz. Ovaj računar je mogao da generiše monohromatsku sliku sa 32 znaka u 16 redova ili grafiku rezolucije 64x48. Kako su u to vreme računari još uvek bili retkost, pošto je tada propisima bio zabranjen uvoz robe u vrednosti preko 50 nemačkih maraka, Antonić je ponudio popularnom naučnom časopisu „[[Galaksija (časopis)|Galaksija]]“, koji je u to vreme pokretao specijalno izdanje „Računari u vašoj kući“, da ponudi da objavi uputsvo za samogradnju. Kompletno uputstvo za samogradnju je odštampano decembra 1983, pa je preko 8000 entuzijasta u Jugoslaviji je došlo do svog prvog [[kućni računar|kućnog računara]], iako su početne očekivanja bila da će biti napravljeno između 100 i 1000.<ref>[http://www.paralax.co.yu/pr83.htm Galaksija]</ref> Sam Antonić je napisao [[operativni sistem]], a pisao je i programe za svoj računar, a napravio je i nekoliko video-igara.<ref>[http://user.sezampro.yu/~dejanr/galaks.htm Galaksija]</ref>
 
Takođe je bio jedan od prvih saradnika časopisa „[[Svet kompjutera]]“. <!--Časopis Svet kompjutera, oktobar 2004. jubilarno izdanje za 20-godišnjicu, adresa je www.sk.co.yu idi tamo i trazi posto sama, sad imam problema sa internetom-->
 
Antonić je [[1999]]. napravio instrument koji je objedinjavao logičku sondu, analizator, serijski prijemnik i frekvencmetar zasnovanom na [[mikrokontroler]]u PIC16F84 američke firme [[Mikročip Tehnolodži]] i ponudio je šemu toj firmi. Firma je prihvatila ponudu i obećala Antoniću kompenzaciju, ali po njihovim rečima, ona nije mogla biti poslata u Jugoslaviju zbog trgovinskog [[embargo|embarga]] koje su [[Sjedinjene Države]] uvele SR Jugoslaviji. Ipak, Mikročip Tehnolodži je uvrstio Antonićev instrument na svoj sajt pod brojem -{AN689}-, ali je on kasnije uklonjen sa sajta.<ref>[http://www.paralax.co.yu/pr99.htm AN689]</ref>
 
Voja Antonić danas živi u [[Beograd]]u i radi kao novinar časopisa [[Pi-si Pres]] ({{jez-en|PC-Press}}).