Neptun (planeta) – razlika između verzija

S [[Masa|masom]] od 1,0243 x 1026 kg,<ref name=en7/> Neptun je srednje tijelo između Zemlje i većih [[Plinoviti div|plinovitih divova]]: masa mu je sedamnaest puta veća od Zenljine ali je svega 1/19 [[Jupiter (planet)|Jupiterove]]. Površinska gravitacija manja je samo od Jupiterove što ta dva plinovita diva čini jedinim planetima u Sunčevom sustavu s gravitacijom većom od Zemljine.<ref name=en42>Unsöld, Albrecht; Baschek, Bodo (2001.). ''The New Cosmos: An Introduction to Astronomy and Astrophysics'' (5. izdanje). Springer. str. 47. ISBN 3-540-67877-8</ref> Ekvatorijalni pojas od 24764 km gotovo je četiri puta veći od Zemljinog. Zajedno s Uranom čini podklasu plinovitih divova pod nazivom "ledeni divovi" uslijed njihove manje veličine i veće koncentracije lako isparljivih elemenata u odnosu na Jupiter i Saturn. Neptunovo se ime u potrazi za [[Egzoplanet|egzoplanetima]] koristi kao [[Metonimija|metonim]] pa se otkrivena tijela slične mase nazivaju "''Neptunima''".

Neptun nikada nije vidiljiv golim okom budući ima sjaj između magnituda +7,7 i +8,0<ref name=en7/><ref name=en11>{{cite web|url=http://eclipse.gsfc.nasa.gov/TYPE/TYPE.html|title=Twelve Year Planetary Ephemeris: 1995–2006|language=Engleski}} planetarynames.wr.usgs.gov (1. studeni 2011.)</ref> što znači da ga mogu zasjeniti [[Jupiter (planet)|Jupiterovi]] [[Galilejanski mjeseci]], patuljasti planet [[1 Ceres]] te asteroidi [[4 Vesta]], [[2 Pallas]], [[7 Iris]], [[3 Juno]] i [[6 Hebe]]. Promatran kroz teleskop ili bolji dvogled, Neptun izgleda kao mali plavi disk, sličan Uranu.<ref name=en117>Moore (2000.); str. 207</ref>

Zbog Neptunove udaljenosti od Zemlje, njegov [[kutni promjer]] iznosi svega od 2,2 do 2,4 kutne sekunde,<ref name=en7/><ref name=en11/> najmanje od svih planeta Sunčevog sustava. Navedeni paramteri razlog su zbog kojega ga je teško proučavati vizualno. Većina teleskopskih podatka bila je ograničena do pojave [[Svemirski teleskop Hubble|svemirskog teleskopa Hubble]] te velikih zemljanih teleskopa s [[Adaptivna optika|adaptivnom optikom]].<ref name=en118>{{cite journal | author=Cruikshank, D. P.| title=On the rotation period of Neptune| journal= Astrophysical Journal, Part 2 - Letters to the Editor| year= 1978 | volume=220 | pages=L57 - L59| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1978ApJ...220L..57C| doi=}}</ref><ref name=en119>{{cite journal | author=Max, C.; Macintosh, B.; Gibbard, S.; Roe, H.; de Pater, I.; Ghez, A.; Acton, S.; Wizinowich, P.; Lai, O.| title=Adaptive Optics Imaging of Neptune and Titan with the W.M. Keck Telescope| journal=American Astronomical Society| year= 1999 | volume=31 | pages=1512| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/1999BAAS...31.1512M| doi=}}</ref> Proučavanje radio-frekvencija otkriva da je Neptun izvor neprekidnih emisija ali i nepravilnih praskova. Za obe pojave se vjeruje da nastaju iz magnetskog polja.<ref name=en50/> Promatran kroz infracrveni spektar, Neptunove oluje djeluju svijetlo u odnosu na hladniju pozadinu što omogućuje redovito praćenje njihovih veličina i oblika.<ref name=en120>{{cite journal | author=Gibbard, S. G.; Roe, H.; de Pater, I.; Macintosh, B.; Gavel, D.; Max, C. E.; Baines, K. H.; Ghez, A.| title=High-Resolution Infrared Imaging of Neptune from the Keck Telescope| journal= Icarus| year= 2002 | volume=156 (1) | pages=1 - 15| url=http://adsabs.harvard.edu/abs/2002Icar..156....1G| doi=}}</ref>