Razlike između izmjena na stranici "Koenzim A"

Obrisana 2 bajta ,  prije 5 godina
m/м
nema sažetka uređivanja
m/м (robot kozmetičke promjene)
m/м
}}
}}
'''Koenzim A''' (skraćeno: '''CoA''', '''CoASH''', '''HSCoA''') je jedna od temeljnih molekula u metabolizmu. Ovaj koenzim nastaje sintezom [[ATP]], [[Vitamin B5|pantotenske kiseline]] i [[cisteamin]]a i ulazi u ključne metaboličke puteve, kao oksidacija masnih kiselina ([[Beta oksidacija|β-oksidacija]]) i [[Krebsov ciklus]]. Oko 4% svih enzimskih reakcija koristi ovu molekulu kao koenzim<ref>{{cite journal |title=Complete Reconstitution of the Human Coenzyme A Biosynthetic Pathway via Comparative Genomics |author=Matthew Daugherty, Boris Polanuyer, Michael Farrell, Michael Scholle, Athanasios Lykidis, Valérie de Crécy-Lagard and Andrei Osterman |year=2002. |doi=10.1074/jbc.M201708200 |journal=The Journal of Biological Chemistry |volume=277 |pages=21431–21439 |pmid=11923312}}</ref>. Njegova je uloga prijenos acilnih skupina u obliku visokoenergetskih [[tioestar]]a. U većini slučajeva koenzim A prenosi acetilnu skupinu i tada se naziva [[acetil koenzim A]] (Acetil-CoA). Slobodan koenzim A, koji ne prenosi nikakvu acilnu skupinu označava se s CoASH, kako bi se ukazalo na činjenicu da je -SH skupina slobodna za daljnje reakcije.
 
Koenzim A je [[1951.]] prvi izolirao njemački biokemičar [[Feodor Lynen]] iz stanica [[Kvasac|kvasca]], koji je kasnije dobio [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]]. Detaljnu su strukturu molekule dvije godine kasnije objasnili britanski znanstvenik [[James Baddiley]] iz Instituta Lister za preventivnu medicinu i američki znanstvenik njemačkog podrijetla [[Fritz Albert Lipmann]] iz [[Sveučilište Harvard|sveučilišta Harvard]]<ref name = Nature>{{cite journal |last=Baddiley |first=J. |last2=Thain |first2=E. M. |last3=Novelli |first3=G. D. |last4=Lipmann |first4=F. |title=Structure of Coenzyme A |journal=[[Nature (journal)|Nature]] |volume=171 |issue=4341 |pages=76 |year=1953. |doi=10.1038/171076a0 }}</ref>.
 
 
3.736

izmjena