Tečno agregatno stanje – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 135:
[[File:Phase-diag2.svg|thumb|300px|Tipični [[fazni dijagram]]. Tačkasta linija pokazuje anomalno ponašanje [[voda|vode]]. Zelene linije pokazuju kako [[talište|tačka smrzavanja]] može da varira sa pritiskom, a plave linije pokazuju kako [[tačka ključanja]] može da varira sa pritiskom. Crvena linija je granica gde se mogu javiti [[sublimacija]] ili [[Depozicija (fazni prelaz)|depozicija]].]]
Na temperaturi ispod [[tačka ključanja|tačke ključanja]], bilo koja materija u tečnoj formi će isparavati dok kondenzacija gasa iznad nje ne dostigne ravnotežu. U toj tački gas se kondenzuje istom brzinom kojom tečnost isparava. Stoga, tečnost ne može permanentno da postoji
Na temperaturi ispod tačke smrzavanja, tečnost se [[kristalizacija|kristalizuje]], prelazeći u svoje čvrsto stanje. Za razliku od prelaza u gas, ne postoji ravnoteža u ovoj tranziciji pod konstantnim pritiskom, tako da osim ako dođe do [[superhlađenja]], tečnost će
=== Tečnost u svemiru ===
Fazni dijagram objašnajava zašto tečnosti ne postoje u svemiru ili u nekom drugom vakuumu. Pošto je pritisak jednak nuli (izuzev na površinama ili unutrašnjosti planeta ili meseca) voda i druge tečnosti izložene svemiru će odmah proključati ili će se smrznuti u zavisnosti od temperature. U regionima prostora u blizini Zemlje, voda se smrzava ako je Sunce direktno ne obasjava i isparava (sublimira) čim na nju padnu sunčevi zraci. Ako voda postoji kao led na [[Mesec]]u, ona može jedino da postoji u zasenčenim rupama gde sunce nikad ne doseže i gde se okolne stene suviše ne zagrevaju. U pojedinim tačkama u blizini orbite [[Saturn]]a, Sunčeva svetlost je suviše slaba da bi sublimirala led do vodene pare. To je evidentno po dugotrajnosti leda koji sačinjava Saturnove prstenove.
=== Rastvori ===
{{main|Rastvor}}
Tečnosti mogu da manifestuju [[Mešljivost|nemešljivost]].
==Microscopic properties==
|