Razlike između izmjena na stranici "Rat u istočnoj Ukrajini"

Obrisano 226 bajtova ,  prije 5 godina
nema sažetka uređivanja
(This is priceless...)
|snaga2= 50.000 vojnika
|jačina3=
|gubici1 = 1.139400–2.040 mrtvih<br>737 zarobljenih (prema400–500 tvrdnjamaruskih separatistavojnika)<br>8000 mrtvih<br>131 nestalih<br>7441.765 zarobljenih (prema tvrdnjama ukrajinskih vlasti)
|gubici2 = '''prema tvrdnjama ukrajinskih vlasti:''' 12.540 - 2112–2.322854 mrtvih<br>46.322416 ranjenih<br>1.664340 nestalih<br>1.648 - 2.484768 zarobljenih<br>20.000 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika<br>'''prema tvrdnjama pobunjenika:'''<br>31.488 poginulih i ranjenih<br>1.701 zarobljenih<br>13.500 dezertiralo ili prešlo na stranu pobunjenika
|gubici3= '''Ukupno'''<br>6.083254 poginulih<br>(uključujući [[Malaysia Airlines let 17|298 stranih državljana]])
|napomene=
}}
Sukob je formalno započeo 7. aprila kada je Turčinov objavio pokretanje "[[antiterorizam|antiterorističke]] operacije" sa ciljem da se na istoku Ukrajine uspostavi "ustavni poredak". To je za posljedicu imalo niz oružanih incidenata koji su relativno brzo eskalirali u oružane sukobe širih razmjera, pri čemu je ukrajinska vlada počela protiv pobunjenika počela koristiti [[oklopne jedinice]], [[artiljerija|artiljeriju]] i [[ratno zrakoplovstvo]]. Ukrajinske snage su od juna do početka jula uspjele pobunjenike potisnuti iz nekoliko njihovih važnih uporišta kao što su luka [[Mariupolj]] i gradovi [[Slavjansk]] i [[Kramatorsk]]. Sukob je dodatno eskalirao sa [[Malaysian Airlines let 17|obaranjem malezijskog putničkog aviona]] u julu 2014. pri čemu je stradalo nekoliko stotina državljana [[Evropska unija|Evropske unije]]. Do sredine augusta su ukrajinske snage napredovale nadomak glavnih pobunjeničkih uporišta - gradova [[Donjeck]] i [[Lugansk]], ali su u drugoj polovici augusta, nakon pobunjeničke kontraofenzive koja ih je odbacila sa ruske granice, prisiljene na povlačenje uz teške gubitke; ukrajinske vlasti to tumače otvorenom intervencijom oružanih snaga susjedne Rusije na strani pobunjenika. Dana [[5. 9.]] potpisano je primirje u [[Minsk]]u koje je zaustavilo veće borbe, ali su sporadični okršaji nastavljeni narednih mjeseci, iako manjim intenzitetom. Do nove eskalacije je došlo u januaru 2015. kada su novorusijske snage u [[Druga bitka za Donjecki aerodrom|žestokim borbama]] zauzele [[Donjecki aerodrom]] te pokrenule ofanzivu koja još uvijek traje. Dana 12. februara 2015. su čelnici Rusije, Ukrajine, [[Francuska|Francuske]] i [[Njemačka|Njemačke]] potpisali sporazum pod imenom [[Minsk II]], temeljem koga bi se trebalo uspostaviti [[primirje]] odnosno stvoriti preduvjeti za političko rješenje sukoba. Primirje je formalno stupilo na snagu tri dana kasnije, ali nije spriječilo žestoke borbe za željezničko čvorište [[Debaljcevo]] gdje se veliki broj ukrajinskih snaga nalazio u okruženju.
 
Rat u istočnoj Ukrajini je doveo je do smrti prekonajmanje 6.000 osoba, oko 1,7 milion izbjeglica ili raseljenih osoba i velika razaranja kod civilnog stanovništva, te se smatra najvećim oružanim sukobom u modernoj Evropi nakon [[Jugoslavenski ratovi|ratova u bivšoj Jugoslaviji]] i [[Prvi čečenski rat|prvog]] i [[Drugi čečenski rat|drugog čečenskog rata]]. Ukrajinskom [[Teritorijalni integritet|teritorijalnom integritetu]] je u sukobu moralnu, političku, diplomatsku, a na kraju i vojno-logističku podršku dao [[Zapadni blok]] na čelu sa [[SAD]], EU i [[NATO]]-om, a navodna ruska podrška je iskorištena kao povod za sveobuhvatne [[ekonomske sankcije]] protiv Rusije kakve nisu zabilježene od vremena [[Hladni rat|hladnog rata]].
 
==Uvod==
Porošenko je 21.1. izjavio da je Rusija ponovno poslala pojačanje da spasi proruske separatiste u obliku 9.000 vojnika i 500 tenkova koji su poslani u Donbas.<ref name="BBC15JAn">{{cite news | url=http://www.bbc.com/news/world-europe-30928107 | title=''Ukraine conflict: US accuses rebels of land grab'' | publisher=BBC News | date=21.1. 2015 }}</ref> Time su proruske snage ponovno odbile ukrajinske vojnike i učvrstile kontrolu nad ostacima aerodroma.<ref name="DT22JAN">{{cite web | url=http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/ukraine/11363929/Pro-Russia-separatists-vow-further-advances-into-Ukraine-after-taking-Donetsk-airport.html | title=''Pro-Russia separatists vow further advances into Ukraine after taking Donetsk airport'' | work=The Daily Telegraph | date=22.1. 2015}}</ref>
 
Separatisti su započeli napad na grad Debalceve na sjeveroistoku Donjecke oblasti. Također su započeli ofenzivu na luku [[Mariupolj]]. ujutroUjutro 24.1. Lansirali[[Raketiranje Mariupolja januara 2015.|lansirali su rakete Grad na središtesam centar grada]], pri čemu je poginulo najmanje 30 civila, a ranjeno 83oko 90.<ref name="OSCE24JAN">{{cite press release | url=http://www.osce.org/ukraine-smm/136061 | title=''Spot report by the OSCE Special Monitoring Mission to Ukraine (SMM), 24 January 2015: Shelling Incident on Olimpiiska Street in Mariupol'' | publisher=OSCE | date=24.1. -01-2015}}</ref> Vlada u Kijevu je nakon toga proglasila dan žalosti. [[Ban Ki-moon]], glavni tajnik [[UN]]-a, osudio je napad na Mariupolj, kao i jednostrano povlačenje pobunjenika od mirovnog sporazuma, te pogotovo osudio "provokativne izjave" proruskih separatista koje žele još više teritorija, što je "kršenje mirovnog sporazuma". Ki-moon je također izjavio da se "ukrajinski mir, [[teritorijalni integritet]] i stabilnost moraju odmah obnoviti".<ref>{{cite web|title=''UN chief strongly deplores latest deadly attack in Ukraine''| date=24.1. 2015|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49900#.VM44X9LQrVo| publisher=UN News Centre}}</ref> Teške borbe su nastavljene narednih tjedana, kako bi se zaustavila ekspanzija Novorusije na još više ukrajinskog teritorija.
 
Ukrajinske vlasti su pokrenule evakuacije civila u blizini područja do kojih je stizala Novorusija, uključujući gradove Avdiivka, Debaljcevo i Svitlodarsk u Donjecku i
5.3. 2014., skupina ukrajinskih [[Jevreji|Jevreja]] je odgovorila na optužbe o "fašizmu" u Ukrajini te poslala otvoreno pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu:
 
{{citiranje|Vi ste svjesno birali i odabirali laži i klevete iz masovnih informacija o Ukrajini. I vi znate vrlo dobro da izjave [[Viktor Janukovič|Viktora Janukoviča]] o vremenu nakon najnovijeg sporazuma o tome kako je "Kijev prepun naoružanih ljudi koji su počeli uništavati zgrade, crkve. Nevini ljudi su počeli patiti. Ljudi su jednostavno opljačkani i ubijeni na cestama..." Sve laži, od prve pa sve do zadnje riječi. Ruske građane Ukrajine nitko ne ponižava niti im umanjuje civilna prava. Krivudanje o "nasilnoj ukrajinizaciji" i "zabrani ruskog jezika" koja su tako česta u ruskim medijima su jedino u glavama onih koji su ih izmislili. Vaša sigurnost o rastu [[Antisemitizam|antisemitizma]] u Ukrajini ne odgovara činjenicama. Čini se da ste pomiješali Ukrajinu sa Rusijom, gdje su jevrejske organizacije osjetile značajan porast antisemitskih tendencija poslednje godine... Pokušali su nas prestrašiti (i dalje nastavljaju) "pristašama [[Stepan Bandera|Bandere]]" i "fašistima" koji žele razoriti ukrajinsko društvo, sa jevrejskim progromima. Da, mi smo svjesni da se politička opozicija i snage društvenih prosvjeda koje su osigurale promjene na bolje sastoje od različitih skupina. Među njima ima nacionalističkih skupina, ali čak i one najmarginalnije se ne usude pokazati antisemitsko ili bilo koje drugo ksenofobno ponašanje. A mi sigurno znamo da naše malobrojne nacionaliste dobro kontrolira civilno društvo i nova ukrajinska vlada - što se ne može reći za [[Radikalni nacionalizam u Rusiji|ruske neonaciste]], koje ohrabruju vaše tajne službe... Nažalost, moramo priznati da je u nedavno vreme stabilnost naše zemlje ugrožena. A ta prijetnja dolazi iz ruske vlade, naime - od vas lično. Upravo vaša politika poticanja separatizma i surovog pritiska na Ukrajinu prijeti nama, ukrajinskom narodu.|Otvoreno pismo ukrajinskih Jevreja<ref>{{cite web|title=''Open letter of Ukrainian Jews to Russian Federation President Vladimir Putin.''|date=5.3. 2015| url=http://eajc.org/page32/news43672.html|publisher=Euro-Asian jewishJewish Congress}}</ref>}}
 
==Kontekst==
[[UNHCR]] je objavio da je do 27.6. 2014. u Ukrajini zabilježeno 54.400 raseljenih osoba, od čega je oko 12.000 bilo sa [[Krim]]a, dok je ostatak bio sa istočnih dijelova zemlje. U Rusiji je zabilježeno 110.000 ukrajinskih izbjeglica, dok je 750 njih zatražilo azil u [[Poljska|Poljskoj]], [[Bjelorusija|Bjelorusiji]], [[Rumunjska|Rumunjskoj]] i Češkoj.<ref>{{cite web|title=''Sharp rise in Ukrainian displacement, with more than 50,000 internally displaced''|publisher=[[UNHCR]]|url=http://www.unhcr.org/53ad57099.html|date=27.6. 2014.}}</ref> 5.8., u Ukrajini je zabilježeno 117.000 raseljenih osoba, dok je broj ukrajinskih izbjeglica u Rusiji porastao na 730.000 osoba.<ref>{{cite web|title=''UNHCR urges Ukraine to establish central registration system as internal displacement tops 117,000''|date=5.8. 2014|url=http://www.unhcr.org/53e0b3a59.html|publisher=[[UNHCR]]}}</ref> U Ukrajini, većina raseljenih je smješteno u privatne kuće ili studentske domove.{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 5}} Do marta 2015., možda je bilo i 1,7 milijuna raseljenih ili izbjeglica.<ref>{{cite web| publisher=UN News Centre| title=''Ukraine crisis taking heaviest toll on women, children and elderly – UN officials''| date=19.3. 2015| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=50377#.VSJdh9x3XVo}}</ref> UN-ov [[Ured za koordinaciju humanitarnih poslova]] (OCHA) pak navodi malo drugačije podatke: 442.219 raseljenih osoba u Ukrajini, te 488.466 izbjeglica koje je napustilo državu, od čega je 442.219 zatražilo azil u Rusiji do 31.10.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}} Nakon što je ukrajinska vlada ponovno uspostavila kontrolu nad nekim naseljima, raseljene osobe su se većinom vratile svojim domovima. Tako se primjerice 20.000 osoba ponovno vratilo u Slavjansk nakon završetka bitke.<ref>[[#OHCHR28-8-2014|Izvještaj UN-a, ''28.8. 2014.'']], str. 26</ref>
 
U prvih tri mjeseca rata, do 15.7. 2014. je poginulo preko 1.000 civila i vojnika.<ref name="donetsk shelling">{{cite web|author=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=''Ukraine conflict: Russia warning as shell hits border town''|url=http://www.bbc.com/news/world-europe-28283502|date=13.7. 2014}}</ref>{{sfn|OHCHR|2014|loc=str. 7}} 15.8., objavljeno je da je broj poginulih prešao broj od 2.000, a 8.9. da je preko 3.000 poginulo.<ref>{{cite web|title=''Ukraine death toll of more than 3,000 ‘alarming’: UN''|url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=48660#.VA874MK1zVo|publisher=UN News Centre| date=8.9. 2014}}</ref> Prema izvještaju UN-a, do 27.3.maja 2015. poginulo je 6.083254 osoba, dok je preko 15.000 ranjeno:{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|2014|loc=str. 1}} prosječno je 46 osoba umiralo svakog dana rata, iako je taj broj spao na 10 žrtava dnevno nakon primirja 5.9.<ref>{{cite web| title=''Statement by Mr. Ivan Šimonović, Assistant Secretary-General for Human Rights, at the Interactive dialogue on the situation of human rights in Ukraine at the 27th session of the Human Rights Council, Geneva, 24 September 2014'' |url= http://www.ohchr.org/EN/NewsEvents/Pages/DisplayNews.aspx?NewsID=15093&LangID=E#sthash.o58Cvvq9.dpuf| publisher=[[Visoki povjerenik za ljudska prava UN-a]] | date=24.9. 2014}}</ref> Primirje je ostalo vrlo krhko: od 5.9. do 20.11., u Ukrajini je svejedno poginulo gotovo 1.000 osoba u sporadičnim sukobima dvaju strana.<ref>{{cite web| title=''In latest report, UN rights office says nearly 1,000 dead amid shaky Ukraine ceasefire''| publisher=UN News Centre| url=http://www.un.org/apps/news/story.asp?NewsID=49393#.VHClztLQrVo| date=20.11. 2014}}</ref> Na ukrajinskoj strani, poginulo je najmanje 1.167 vojnika, dok je u Donjecku poginulo najmanje 1.719 a u Lugansku 858 vojnika i civila.{{sfn|Ured za koordinaciju humanitarnih poslova Ujedinjenih naroda|15.11. 2014|loc=str. 8}}
 
Ukrajinska strana navodi da je u ratu poginulo 15.022 osoba: 1.638 ukrajinskih vojnika, 7.577 ruskih vojnika te 5.807 civila.<ref>{{citation|title=''At least 1,638 soldiers killed in Russia’s war against Ukraine''| publisher=Kyiv Post| url=http://www.kyivpost.com/content/ukraine/at-least-1638-soldiers-killed-in-russias-war-against-ukraine-382732.html| author=Olena Goncharova| date=6.3. 2015}}</ref> Njemačke [[Tajna služba|tajne službe]] su pak procijenila da se broj poginulih u ratu do 2015. možda popeo i do 50.000 žrtava.<ref>{{citation|title=''Ukraine: Sicherheitskreise: Bis zu 50.000 Tote''| url=http://www.faz.net/aktuell/politik/ausland/ukraine-sicherheitskreise-bis-zu-50-000-tote-13416132.html| publisher=Frankfurter Allgeimene Zeitung| date=8.2. 2015}}</ref>