Razlike između izmjena na stranici "Madame Bovary"

Dodana 7.804 bajta ,  prije 12 godina
preuzeto s hrvatske Wikipedije
(Nova stranica: sacuvaj clanak)
 
(preuzeto s hrvatske Wikipedije)
'''''Gospođa Bovary''''' roman [[Gustave Flaubert|Gustava Flauberta]] izlazi [[1857]]. godine (iste godine izlazi pjesnička zbirka [[Charles Baudelaire|Charlesa Baudelairea]] ''[[Cvjetovi zla]]'' koja je imala sličnu izdavačku sudbinu). Knjiga je doživjela buran uspjeh, ali je bila osuđena i proganjana zbog povrede javnog morala od strane pariškog suda za prijestupe. Oslobođena je zahvaljujući odličnom odvjetniku Senardu.
sacuvaj clanak
 
''Gospođa Bovary'' je remek-djelo [[realizam|realizma]] po realističnoj književnoj doktrini (studija karaktera, analiza osjećaja, izbor pojedinosti), po savršenom stilu, te po moralnoj pouci (Emma Bovary prikazuje duh cijele jedne epohe, a ne samo romantičnim tlapnjama uništenu ženu).
 
Tema djela je ispraznost braka i malograđanske sredine. Isprepliću se motivi ljudske ograničenosti i osrednjosti. Izvor i građu za ovo djelo Flaubert je pronašao u nekom novinskom izvještaju koji mu je poslužio kao inspiracija (nije rijedak slučaj da književnici posežu za takvim oblikom inspiracije, npr. [[Fjodor Dostojevski|Dostojevski]] se služio sudskom kronikom).
 
Vrijeme i prostor obuhvaća kronotop provincijskog gradića s gustim ljepljivim vremenom koje plazi unutar prostora. Likovi su socijalno motivirani, socijalno reprezentativni. Pripovjedač je nepristran, njegova se osobnost ne zapaža, pisac se poistovjećuje s unutarnjim svijetom likova, služi se jezikom koji reproducira riječi ili svijest određenog lika, ali to ne naglašava posebno već pripovijeda u 3. licu.
 
Ovaj roman kritika često ocjenjuje kao životopis malograđanske preljubnice, epopeju provincijske bijede, a stilski kao antiromantičarski romanticizam.
 
U razotkrivanju iluzija Flaubert zapravo razotkriva sebe i svoju intimu, što je najbolje izrekao rečenicom: 'Madame Bovary, to sam ja!'
 
== Fabula ==
 
{{spoiler}}
 
Charles Bovary, seoski liječnik i udovac, ženi se ljupkom djevojkom Emmom Rouault. Emma je kći imućnog seoskog gospodara. Ranu mladost i školovanje provela je u samostanu [[Uršulinke|uršulinki]] gdje često kradom čita zabranjene romantične ljubavne romane u koje uranja svom silinom svoje mašte.
 
Od braka je očekivala ostvarenje svojih romantičnih snova, sreću i mir, no ubrzo se pita:
 
''Bože, zašto sam se udala?''
 
Dobroćudni Charles svim svojim jednostavnim srcem ljubi Emmu i misli da mu je ljubav uzvraćena. Međutim, mlada žena vrlo brzo shvaća raskorak između svojih snova i monotone jednoličnosti svakodnevnog malograđanskog života. Njezin duh vapi za pustolovinama.
 
Nakon selidbe u Yonville Emma upoznaje pristalog odvjetničkog pripravnika Léona s kojim se počinje tajno sastajati i ljubovati. Léon odlazi u [[Pariz]], a Emma, željna ljubavnih pustolovina, predaje se novom ljubavniku – elegantnom barunu Rodolphu. Slijedi ljubavna romanca uz vatru kamina, izlete u prirodu... Potpuno zapušta Charlesa, kuću, dijete. Opsjednuta je ljubavnikom, lijepim haljinama i svojim sada uzbudljivim životom. Nagovara Rodolpha da je otme i da pobjegnu.
 
U početku Rodolphe pristaje, ali joj kasnije šalje pismo u kojem objašnjava da je odustao od bijega. Emma je potpuno shrvana, doživljava slom živaca. Charles je pokušava utješiti, pokazuje potpuno razumijevanje, brine se za dijete, vraća sve dugove i ne pitajući kako su nastali. Ona ponovo živi teško podnoseći dosadu svakodnevnog života. Charles je želi razvedriti i zabaviti te je odvede u kazalište u Rouen. Tamo susretne Léona i obnovi s njim stari flert, ali kod Léona sve više raste zasićenost Emmom. Emma je upadala u sve veće dugove u težnji da ostvari svoje želje za raskoši i sjajem.
 
''Sav ostali svijet bio je za nju izgubljen, bez određena mjesta i kao da nije ni postojao. Što su joj, uostalom, stvari bile bliže, to više su se od njih odvraćale njene misli. Sve što ju je neposredno okruživalo, dosadno selo, glupi malograđani, osrednji život, činilo joj se izuzetkom u svijetu, pukim slučajem, koji ju je držao u svojim okovima, dok se izvan toga kruga protezala unedogled neizmjerna zemlja blaženstva i strasti.''
 
Odlazi ponovo Rodolphu pritisnuta očajem zbog vrlo izvjesne [[Ovrha|ovrhe]]. Moli ga da je spasi od dugova, ali on je ponovo odbija. Emma je poražena i ponižena. Dok sudski izvršitelj popisuje stvari u kući, Emma:
 
''Bila je tako tužna i tako mirna, u isti mah tako mila i tako povučena, da si u njenoj blizini osjećao kako te obuzima neki ledeni čar, kao što te u crkvama hvata zima od hladnoće mramora, koja se miješa s mirisom cvijeća.''
 
Ne može prihvatiti poraz i ponovni povratak u dosadu svakodnevnog života te radije odabire bijeg u smrt. Ispija otrov i umire.
 
Charles, jecajući, sav kao lud, u očaju govori svojoj umirućoj ženi: Zar nisi bila sretna? Jesam li ja možda kriv? Činio sam ipak sve što sam mogao!
Uskoro i on umire ostavljajući iza sebe nezbrinuto dijete.
 
<!-- Zakomentirano dok se ne uklopi u gornji tekst i ne sredi
 
MADAM BOVARY
 
po vrsti – roman LIKA
PSIHOLOŠKI roman
DRUŠTVENI / SOCIJALNI roman
LJUBAVNI roman
OBITELJSKI
o roman pesimizma i tragike
fabula obuhvaća niz uobičajenih, ali prenaglašenih događaja
 
o školovanje, upoznavanje, brak, dijete, posao, selidba, preljubi, kazalište, operacija, susreti, smrt
ulazi u svijet junaka, nema retrospekcije, kronološki slijed
o uzročno – posljedična veza NOVAC sve je prikazano onako kao se to zbilja odvija u životu, smao mi obraćamo pozornost na to
 
UVOD, RASPLET, ZAVRŠETAK jasni i mogu se odrediti
ZAPLET, VRHUNAC nemoguće odrediti, niže epizode podjednake važnosti
o sve to čini život
 protjecanje života je jednolično
• nizovi uspona i padova
KOMPOZICIJA TRIPTIHA
o roman ima 3 dijela
o najvažnije je središnji kojega uokviruju prvi i drugi
 1) IŠČEKIVANJE
 2) BRAK – razdoblje iskustva
 3) RAZOČARANJE
• potpuno labave granice između dijelova
o element iz glazbene umjetnosti
 epizode se kreću po načelu kontrapunkta
• nizanje motiva, mogu se ponavljati ili suprostavljati
• postoji provodni motiv
o to djelu daje jedinstven dojam
o postupak paralelizma prizora i epizoda
 simfonijski organizira prizor
• pogotovo poljoprivredna skupština
o jednako važni prizori, svaki je drugačiji
o PRIPOVIJEDNE TEHNIKE
 1) pripovijedanje
• pripovijedač se na početku krije iza lika učenika
• nadalje se krije iza lika Charlesa bovaryja
• kasnije potpuno prelazi u objektivnoga pripovijedača u 3.l
o JEDINO
 subjektivno se krije iza lika Emme kroz cijelo djelo
• vrlo neprimijetno
o ima razumijevanja za ženu
 2) untrašnji monolog
• u Emminim monolozima kao da pripovijedač pripovijeda
 3) opisivanje
• fotografski istinito i točno, detaljno
o Emma protiv svih ostalih likova
 likovi BOVARIZMA i BOVARIZAM
• čovjekova sklonost da teži nedostižnom i da zamišlja život drugačijim nego što usitinu jest
o da sanjari o nedostižnim ciljevima
• ideja prosječnih umova koji teže višem
o Charles je ispod prosjeka
o nemaštovit lik koji u svemu sluša majku dok ne upoznaje Emmu, a onda sluša Emmu-->
 
== Tko je Emma Bovary?==
 
''Glavni članak: [[Emma Bovary]]''
 
[[category:Francuska književnost]]
 
<!--interwiki-->
 
[[ca:Madame Bovary]]
[[cs:Paní Bovaryová]]
[[da:Madame Bovary]]
[[de:Madame Bovary]]
[[en:Madame Bovary]]
[[es:Madame Bovary]]
[[eu:Madame Bovary]]
[[fa:مادام بواری]]
[[fi:Rouva Bovary]]
[[fr:Madame Bovary]]
[[he:מאדאם בובארי]]
[[hr:Madame Bovary]]
[[hu:Bovaryné]]
[[io:Madame Bovary]]
[[it:Madame Bovary]]
[[ja:ボヴァリー夫人]]
[[nl:Madame Bovary]]
[[pl:Pani Bovary]]
[[pt:Madame Bovary]]
[[sr:Gospođa Bovari (roman)]]
[[sv:Madame Bovary (roman)]]
[[tr:Madame Bovary (roman)]]
[[vi:Bà Bovary]]
[[zh:包法利夫人]]