Hipokrat – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 92 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q5264 (translate me) |
Nema sažetka izmjene |
||
Red 1:
{{Infokutija biografija
| ime = Hipokrat sa Kosa
| druga_imena = [[starogrčki|grčki]]: {{lang|grc|Ἱπποκράτης}}
| slika = Hippocrates rubens.jpg
| opis = Gravira čiji je autor [[Peter Paul Rubens]], 1638, [[National Library of Medicine]].<ref>{{Harvnb|National Library of Medicine|2006}}</ref>
| datum_rođenja = o. 460. pne.
| mjesto_rođenja = [[Kos (otok)|Kos]], [[Grčka]]
| datum_smrti = o. 377. pne.
| mjesto_smrti = [[Larisa]], [[Grčka]]
| zanimanje = [[liječnik]]
}}
'''Hipokrat''' (cca. 460. pne. - 380. pne.) je [[Antička Grčka|antički grčki]] liječnik koji se smatra ocem medicine. Školovao se u tzv. medicinskoj školi na otoku Kosu. Zapisi koji mu se pripisuju i koji su sažeti u tzv. ''Corpus Hippocraticum'' su odbacili dotadašnje praznovjerje i magiju primitivne medicine i nju zamijenili zaokruženim logičkim sistemom koji po svojoj prirodi pripada svijetu nauke. Zbog toga je ''Corpus Hippocraticum'' vijekovima bio najvažniji i najpouzdaniji izvor medicinskog znanja.
Hipokrat je također poznat po tome što je ustanovio institut [[liječnička tajna|liječničke tajne]], opisane u [[Hipokratova zakletva|Hipokratovoj zakletvi]].
Hipokrat je smatrao da u razvoju svake bolesti postoje kritični dani. Dobro je opisao kliničke simptome pojedinih bolesti (npr. [[epilepsija|epilepsije]] i [[eklampsija|eklampsije]], [[malarija|malarije]], [[epidemijski parotitis|epidemijskog parotitisa]]) i neke kliničke sindrome (lice umirućeg, ''facies hippocratica'').
Hipokrat je iznio pretpostavku da su duševni poremećaji rezultat oboljelog mozga, i da je "sumanut čovjek" zapravo bolestan čovjek. U Hipokratovoj školi detaljno su opisani mozak sa dvije polutke, moždane ovojnice, ukršteni moždani sindromi, upala i tumor mozga itd. Na osnovi simptoma Hipokrat nije postavljao dijagnozu, nego prognozu bolesti.
Uz medikamente u tretmanu duševnih bolesti (u to vrijeme koristili su se različiti biljni pripravci, [[opijum]], [[kanabis]], rauvolfija i druge, empirijski nađene tvari) preporučavao je odmor, [[dijeta|dijetu]], [[gimnastika|gimnastiku]], a kao najprikladniji lijek - rad.
Insistirao je tome da liječnik mora poznavati uvjete u kojima bolesnik živi. Osnovna misao mu je bila da u liječenju treba poduprijeti prirodne otporne snage ljudskog organizma.
Po Hipokratovu mišljenju, karakteristike [[ličnost]]i određuju [[četiri tjelesna soka]] od kojih je sastavljen ljudski organizam: [[sluz]], [[žuč|žuta žuč]], [[crna žuč]] i [[krv]]. Prema tome u organizmu imamo toplu krv, hladnu sluz, žuta žuč je suha, a crna mokra. Nazivi za karaktere [[čovjek]]a također potiču od naziva tih tjelesnih sokova (sangvinični, flegmatični, kolerični i melanholični). Zdravlje je ''dobro miješanje'' (eukrazija), a bolest je poremećaj u mješavini tih sokova (diskrazija). Takvo mišljenje izvršilo je glavni uticaj na [[Galen]]a te kasnije i na [[srednjevjekovna medicina|srednjovjekovnu medicinu]].
''[[Corpus hippocraticum]]'' je zbirka oko 60 sačuvanih medicinskih djela, većinom napisanih između [[430 p.n.e.]] i [[200]]. godine. Tu je zbirku zapravo napisalo nekoliko ljudi s različitim stajalištima možda u [[aleksandrijska biblioteka|aleksandrijskoj biblioteci]] gdje su se okupili pod Hipokratovim imenom. Nijedan od rukopisa koji je dio Corpusa ne može se smatrati da ga je sam Hipokrat napisao, a najmanje je jednog od njih napisao njegov šurjak [[Polibije]].
Važan je Hipokratov doprinos hirurgiji (repozicija iščašenih udova, operacija empijema). Slavno, starodrevno medicinsko pravilo pripisano Hipokratu je [[Primum non nocere]] ("najprije ne naškoditi"); drugo pravilo glasi [[Ars longa, vita brevis]] ("život je kratak, a umjetnost je dugovječna"). Pod Hipokratovim imenom sačuvala se i [[Hipokratova zakletva|zakletva]] starogrčkog liječnika – asklepijada; ona sadržava principe liječničke etike, koji i danas imaju svoju vrijednost.
== Djela ==
* ''[[Aforizmi]]''
* ''Instrumenti za učašenje''
* ''O [[epidemija]]ma''
* ''O zraku, vodi i tlu''
* ''O [[antička medicina|antičkoj medicini]]''
* ''O [[fistulama]]''
* ''O [[Prijelom (kosti)|frakturama]]''
* ''O [[hemoroidi]]ma''
* ''O ozljedama glave''
* ''O prehrani tokom akutnih bolesti''
* ''O zglobovima''
* ''O [[sveta bolest|svetoj bolesti]]''
* ''O [[kirurgija|kirurgiji]]''
* ''O [[čir]]evima''
* ''Knjiga [[prognoza]]''
* ''Zakon''
* ''[[Hipokratova zakletva|Zakletva]]''
== Također pogledajte ==
* [[Hipokratovo lice]]
* [[Hipokratovi prsti]] (deformacija)
* [[Medicinska astrologija]]
* [[Hipokratova klupa]]
{{Commonscat|Hippocrates}}
[[Kategorija:Rođeni 460-ih pne.]]
[[Kategorija:Umrli 370-ih pne.]]
[[Kategorija:Starogrčki liječnici]]
[[Kategorija:Pisci aforizama]]
| |||