Srednja Evropa – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Migrating 95 interwiki links, now provided by Wikidata on d:q27509 (translate me) |
|||
Red 36:
Vode Centralne Evrope spadaju u četiri slivna teritorija i to su: severno-morsko, baltičko-morsko, jadransko-morsko i crno-morsko. Svi vodeni tokovi orjentisani su prema morima, najveći vodni tok orentisan je prema crno-morskom slivu, kog pravi reka Dunav sa slivnim tokovima [[Raba]], [[Sava]], [[Drava]], [[Tisa]] itd. Najznačajniji vodotoci koji pripadaju baltičkom slivu su [[Odra]] i [[Visla]], a sjavernomorskom [[Laba]], [[Vezer]] i [[Rajna]]. Od jezera najveće jeste [[Blatno jezero]] u [[Mađarska|Mađarskoj]], i alpska jezera [[Bodensko jezero]] i [[Ženevsko jezero]]. Velike reke otvorile su razvoj rečnog sobračaja, posebno na Dunavu, Rajni i Labi. Vodostaj zavisi od padavina i otapanju snega pa je najviši u proleće. Reka Rajna ima sinhronizovan vodostaj šta je važno za plovljenje te je ona najsaobračajnija Evropska reka. Najsobračajniji kanali su [[Rajna-Majna-Dunav]] i [[Kielski kanal]]. Prestub svetskim morima omogušteo je i razvoj morskog saobraćaja i ogromniju luka kao što su Bremin, Hamburger i Rastok u Nemačkoj, Gadansk u Polskoj, Rijeka i Kardeljevo u Hrvatskoj i Koper na Slovenačkoj odbali.Mrs nalet vas bilo djeco
Na severu tečnost unutrašnjeg i spoljašnjeg saobračaja veoma je intenzivan zbog nizijskog reljefa, ispresecani plovnim kanalima i rekama i gustina saobračaja vozovima i drumskom saobračajnom mrežom. U centralnom delu to su kotline reka a u planinskim predelima to su tuneli i [[sedla]].
Glavni putni pravci su:
=== Klima ===
|