Alida Valli – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m fotka |
|||
Red 1:
[[file:Valli-American-1947.jpg|thumb|right|200px|Alida Valli]]
'''Alida Valli''' ([[Pula]], [[31. svibnja]] [[1921]]. – [[Rim]], [[22. travnja]] [[2006]].), ponekad jednostavno nazvana '''Valli''', bila je [[Italija|talijanska]] umjetnica.
== Biografija ==
===Rani život===▼
Valli je rođena u [[Pula|Puli]] u [[Istra|Istri]] tada dijelu [[Italija|Italije]]. Roditelji su joj bili miješanog podrijetla. Njen djed po ocu bio je Luigi Altenburger, austrijski Talijan iz [[Trento|Trenta]], a baka po ocu bila je Elisa Tomasi iz Trenta, nećakinja [[Ettore Tolomei|Ettorea Tolomeija]]. Vallina majka Silvia Oberecker bila je kći [[Nijemci|njemačkog]] [[Austrija]]nca Felixa Obereckera iz Laibacha (danas Ljubljana, Slovenija), njena majka je bila Virginia della Martina iz Pule u Istri (tada dijelu Austro-Ugarske). Vallin praujak Rodolfo bio je blizak prijatelj [[Gabriele d'Annunzio|Gabriela d'Annunzija]]. Valli je krštena kao '''Alida Maria Laura von Altenburger''', barunica od Marckensteina i Frauenberga Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naroda.▼
▲=== Rani život ===
▲Valli je rođena u [[Pula|Puli]] u [[Istra|Istri]] tada dijelu [[Italija|Italije]]. Roditelji su joj bili miješanog podrijetla. Njen djed po ocu bio je Luigi Altenburger, austrijski Talijan iz [[Trento|Trenta]], a baka po ocu bila je Elisa Tomasi iz Trenta, nećakinja [[Ettore Tolomei|Ettorea Tolomeija]]. Vallina majka Silvia Oberecker bila je kći [[Nijemci|njemačkog]] [[Austrija]]nca Felixa Obereckera iz Laibacha (danas Ljubljana, Slovenija), njena majka je bila Virginia della Martina iz Pule u Istri (tada dijelu Austro-Ugarske). Vallin praujak Rodolfo bio je blizak prijatelj [[Gabriele d'Annunzio|Gabriela d'Annunzija]]. Valli je krštena kao '''Alida Maria Laura von Altenburger''', barunica od Marckensteina i Frauenberga Svetog Rimskog Carstva Njemačkog Naroda.
=== Karijera ===▼
▲===Karijera===
U dobi od petnaest godina otišla je u [[Rim]] gdje je pohađala ''Centro Sperimentale di Cinematografia'', školu za filmske umjetnike i redatelje. U to je vrijeme živjela sa svojim ujakom [[Ettore Tolomei|Ettoreom Tolomeijem]]. Valli je započela svoju filmsku karijeru 1934. u filmu ''Il cappello a tre punte'' (''Trorogi šešir''). Njen prvi veliki uspjeh došao je s filmom ''Mille lire al mese'' (''Tisuću lira na mjesec''). Nakon mnogih uloga u velikom broju komedija pokazala je svoj dramski talent u ''[[Piccolo mondo antico]]'' (1941.), kojeg je režirao [[Mario Soldati]]. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] glumila je u brojnim filmovima poput ''Stasera niente di nuovo'' (1942.) i ''Noi Vivi - Addio Kira!'' (1943.) (temeljen na romanu [[Ayn Rand]] ''[[We the Living]]'') te je postala filmska zvijezda.
Linija 16 ⟶ 19:
Godine 1959. Pojavila se u remek-djelu [[Georges Franju|Georgesa Franjua]] hororu ''[[Oči bez pogleda|Les Yeux sans visage]]'' (''Oči bez pogleda''). Od 1960-ih radila je na nekoliko filmova s velikim redateljima poput [[Pier Paolo Pasolini|Piera Paola Pasolinija]] (''Edipo re'', ''Kralj Edip'', 1967.), [[Bernardo Bertolucci|Bernarda Bertoluccija]] (''La strategia del ragno'', 1972.; ''[[Novecento]]'', 1976.), i [[Dario Argento|Darija Argenta]] (''[[Suspiria]]'', 1977.). Njena posljednja filmska uloga bila je u filmu ''Semana Santa'' (2002.), s [[Mira Sorvino|Mirom Sorvino]]. U Italiji je bila također poznata po svojem scenskom pojavljivanju u dramama kao što su [[Henrik Ibsen|Ibsen]]ov ''[[Rosmersholm]]''; [[Luigi Pirandello|Pirandello]]v ''[[Enrico IV|Henrik IV.]]''; [[John Osborne|Osborne]]ov ''[[Epitaf za Georgea Dillona]]''; i [[Arthur Miller|Miller]]ov ''[[Pogled s mosta]]''.
=== Osobni život ===
Vallina filmska karijera trpila je zbog neslavnog skandala oko [[Wilma Montesi|Wilme Montesi]] u kojem je njen ljubavnik i jazz glazbenik [[Piero Piccioni]] (sin talijanskog ministra vanjskih poslova) bio upleten. Montesi je bila manekenka. Njeno beživotno tijelo pronađeno je na javnoj plaži blizu [[Ostia|Ostije]]. Uslijedila je produljena istraga kojom se ušlo u senzacionalno otkriće droga i seksualnih orgija u rimskom društvu. Optuženi Piccioni, [[Ugo Montagna]] i Maurizio d'Assia (Moritz von Hessen, sin princeze Mafalde di Savoia) bili su glavni sudionici skandala. Naposljetku su oslobođeni optužbi. Skandal je inspirirao [[Federico Fellini|Fellini]]jev film iz 1960. ''[[La Dolce Vita]]''.
Linija 23 ⟶ 27:
Vallinu smrt kod kuće [[22. travnja]] [[2006]]. objavio je ured gradonačelnika [[Rim]]a [[Walter Veltroni|Waltera Veltronija]] čija je izjava glasila: "Talijanski film je izgubio jednu od svojih najizražajnijih i najupadljivijih lica". Druga službena izjava talijanskog predsjednika [[Carlo Azeglio Ciampi|Carla Azeglija Ciampija]] glasila je: "Preminuće Alide Valli je težak gubitak za kino, kazalište i talijansku kulturu".
== Filmografija ==
{{col-begin}}
{{col-break}}
Linija 139 ⟶ 144:
{{col-end}}
== Televizija ==
*''[[I Figli di Medea]]'' (1959.)
*''[[Il caso Mauritius]]'' (1961.)
Linija 154 ⟶ 159:
*''[[Delitti privati]]'' (1992.)
== Vanjske poveznice ==
*www.alidavalli.net
*[http://www.istrianet.org/istria/illustri/valli/biography-hrv.htm Istria on the Internet, Istaknuti Istrani]
| |||