Razlike između izmjena na stranici "Australija"

Dodana 332 bajta ,  prije 5 godina
m/м
Vraćene izmjene 188.255.239.209 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357
m/м (Vraćene izmjene 188.255.239.209 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Kolega2357)
== Etimologija ==
 
Sam naziv "Australija" nastalo je od [[latinski jezik|latinske]] reči ''australis'', što znači "s juga". Priče o "nepoznatoj južnoj zemlji" (lat. ''[[Terra Australis Incognita]]'') iz doba [[Antički Rim|starog Rima]] bile su uobičajene u srednjovjekovnoj geografiji, iako nisu imale uporište u stvarnom znanju o postojanju kontinenta. U [[engleski|engleskom jeziku]], riječ ''Australia'' prvi put je upotrebljena [[1625.]] godine u djelu "A note of Australia del Espíritu Santo, written by Sir Richard Hakluyt". Pridjev ''Australische'' koristili su nizozemski službenici u [[Jakarta|Bataviji]] od [[1638.]] godine kako bi imenovali novootkriveno kopno na jugu. Ime ''Australija'' korišćenokorišteno je i [[1693.]] godine u prijevodu knjige ''Les Aventures de Jacques Sadeur dans la Découverte et le Voyage de la Terre Australe'', francuskog autora [[Gabriel de Foigny|Gabriela de Foignyja]], koji je pisao pod [[pseudonim]]om Jacques Sadeur.<ref>Baker, Sidney J. (1966) ''The Australian Language'', 2nd ed.</ref>
 
[[Alexander Dalrymple]] koristio je isti termin u deludjelu ''An Historical Collection of Voyages and Discoveries in the South Pacific Ocean'' iz [[1771.]] godine, referirajući na čitavo južnopacifičko područje. [[George Shaw]] i [[James Edward Smith]] objavili su [[1793.]] godine knjigu ''Zoology and Botany of New Holland'', u kojoj su pisali o "ogromnom ostrvuotoku, ili bolje — kontinentu, Australiji, Australaziji ili Novoj Holandiji".
 
Naziv "Australija" proslaviopopularizirao je istraživač [[Matthew Flinders]] u svojoj knjizi ''[[A Voyage to Terra Australis]]'', mada se sam termin u knjizi spominje tek jednom. Ovom knjigom, Flinders je toj rečiriječi dao opšteopće značenje. Guverner Novog Južnog Walesa, [[Lachlan Macquarie]], kasnije je koristio tu rečriječ u službenim izveštajima koje je slao u Englesku, da bi [[1817.]] predložio da ona bude usvojena kao službeno ime. Britanska mornarica je [[1824.]] službeno nazvala ovaj kontinent Australijom.
 
== Historija ==
=== Moderno doba ===
 
Australija je dobrovoljno učestvovalasudjelovala u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]].<ref>Bean, C. Ed. (1941). - [http://www.awm.gov.au/histories/ww1/1/index.asp - Volume I - The Story of Anzac: the first phase], First World War Official Histories, Eleventh Edition.</ref> Mnogi AustralijanciAustralci smatraju poraz Vojnih snaga Australije i Novog Zelanda na [[Bitka na Galipolju|Galipolju]] događejem kojim je rođena australiskaaustralska nacija. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]], australiskeaustralske su se trupe borile protiv Japana na azijskom kopnu i Pacifiku, te protiv NemačkeNjemačke i Italije u EvropiEuropi i severnojsjevernoj Africi.
[[Datoteka:Australia Act 1986.jpg|thumb|left|300px|[[Zakon o Australiji (1986)|Zakon o Australiji]] iz [[1986.]] godine.]]
[[Westminsterski statut iz 1931.|Westminsterskim statutom 1931.]] godine, kojeg je Australija prihvatila [[1942.]], formalno su prekinute skoro sve ustavne veze između Australije i Ujedinjenog Kraljevstva. Šok izazvan porazom Velike Britanije u Aziji tokom 1942. i strah od japanske invazije, uticaliutjecali su na to da se Australija okrene [[SAD|Sjedinjenim Državama]] kao novom savezniku i zaštitniku. Od [[1951.]] godine, Australija je i formalno postala vojni saveznik Sjedinjenih Država pod okriljem [[ANZUS]] ugovora. Nakon Drugog svjetskog rata, Australija je podsticalapoticala masovnu emigraciju iz EvropeEurope; od sedamdesetih i ukidanja [[Politika bijele Australije|politike bijele Australije]], osnažena je emigracijaimigracija iz [[Azija|Azije]] i drugih neevropskihneeuropskih dijelova svetasvijeta. Kao posljedica toga, australiskaaustralska demografija, kultura i opštaopća slika dramatično su promenjenipromijenjeni. Posljednje ustavne veze između Australije i Velike Britanije prekinutedokinute su [[1986]]., usvajanjem [[Zakon o Australiji (1986)|Zakona o Australiji]], čime je britanska uloga u australiskojaustralskoj vlasti završena. Godine [[1999.]], AustralijanciAustralci su na referendumu 55%-tnom većinom odbacili prijedlog da Australija postane republika, s predsjednikom kojega bi birao [[Parlament Australije|parlament]].<ref>Australian Electoral Commission (2000). - [http://www.aec.gov.au/_content/when/referendums/1999_report/index.htm 1999 Referendum Reports and Statistics], Preuzeto 17. 4. 2013.</ref> Od izbora [[Gough Whitlam|Gougha Whitlama]] za premijera [[1972.]] godine, Australija je usmerenausmjerena na budućnost u okviru azijsko-pacifičke regjie.
 
== Politika ==
{{main|Politika Australije}}
[[Datoteka:Parliament House Canberra NS.jpg|thumb|320px|Zgrada [[Parlament Australije|parlamenta Australije]] u [[Canberra|Canberri]].]]
Australija je [[ustavna monarhija]] s [[Parlamentarni sustav|parlamentarnim sistemom vlasti]]. Kraljica [[Elizabeth II]]. je australiskiaustralski monarh, ali se njena uloga razlikuje od one koju ima u ostalim krunskim zemljama [[Commonwealth]]a. Na federalnom nivou, Monarha predstavlja [[generalni guverner Australije]], dok se guverneri nižeg ranga nalaze na čelu država članica. Iako ustav daje široka ovlaštenja generalnom guverneru, on ih koristi samo uz preporuku [[Premijer Australije|premijera]]. Najpoznatiji slučaj upotrebe ovih ovlašcenjaovlaštenja mimo saglasnostisuglasnosti premijera bilo je raspuštanje Whitlamove vlade tokom [[Ustavna kriza u Australiji 1975.|ustavne krize iz 1975.]] godine.<ref>Parliamentary Library (1997). [http://www.aph.gov.au/library/pubs/rn/1997-98/98rn25.htm The Reserve Powers of the Governor-General], Preuzeto 17. 4. 2013.</ref>
 
SastavSustav [[trodioba vlasti|trodiobe vlasti]] u Australiji izgleda ovako:
 
* '''Zakonodavna vlast:''' [[Parlament Australije]], kojeg sačinjavaju Monarh, [[Senat Australije|Senat]] i [[Predstavnički dom AUstralije|Predstavnički dom]]; Monarha predstavlja [[generalni guverner Australije]], čije su ovlasti svedene na pristajanje na zakone.
* '''Izvršna vlast:''' [[Savezno izvršno vijeće (Australija)|Savezno izvršno vijeće]], na čijem se čelu nalazi generalni guverner, kog "savetujusavjetuju" izvršni savetnicisavjetnici; u praksi, oni koji stvarno savetujusavjetuju guvernera su [[Premijer Australije|premijer]] i državni ministri.
* '''Sudska vlast:''' [[Visoki sud Australije]] i drugi savezni sudovi. Usvajanjem Zakona o Australiji [[1986.]], državni sudovi postali su formalno nezavisni od Britanije.
 
Dvodomni [[parlament]] čine Monarh, Senat (gornji dom) sa 76 senatora, i Predstavnički dom (donji dom) sa 150 članova. Članovi donjeg doma biraju se na izborima, u okviru posebnih izbornih jedinica, tzv. elektorata, koji daju po jednog predstavnika. Broj delegata iz svake države određen je na osnovi broja stanovnika, pri čemu je svakoj državi zagarantovanzagarantiran minimum od pet predstavnika. U Senatu, svaku državu predstavlja 12 senatora, a teritorije ([[Teritorija glavnog grada Australije|Teritorij glavnog grada]] i [[SevernaSjeverna teritorija|SeverniSjeverni]]) po dva. Izbori za oba doma održavaju se svake tri godine; mandat senatora traje šest godina, pa se na svakim izborima bira polovina gornjeg doma, osim u slučaju dvostrukog raspuštanja. Stranka s najvećim brojem predstavnika u Predstavničkom domu formira vladu, a njen lider postaje premijer.
 
Tri najveće političke stranke su su [[Australijska laburistička partija|Laburistička stranka Australije]], [[Liberalna stranka Australije|Liberalna stranka]] i [[Nacionalna stranka Australije|Nacionalna stranka]]. Nekoliko malih stranaka, uključujući i Zelene i demokrate, imaju svoje predstavnike u parlamentu, kao i nekoliko nezavisnih kandidata. Glasačko pravo, na nivou teritorija, država i federacije, imaju svi punoletnipunoljetni građani (navršenih 18 godina), a glasanje je obavezno u svim jedinicama, izuzev u [[Južna Australija|Južnoj Australiji]].<ref>[http://aec.gov.au/_content/What/voting/faq_general.htm#2 What happens if I do not vote?]. - Voting within Australia - Frequently Asked Questions. Australian Electoral Commission, Preuzeto 21. 10. 2006.</ref>
 
== Administrativna podjela ==
== Vanjska politika i vojska ==
[[Datoteka:Anzac Beach 4th Bn landing 8am April 25 1915.jpg|thumb|320px|Iskrcavanje australskih trupa na [[Galipolje]], [[25. travnja]] [[1915.]] godine.]]
Tokom posljednjih desetljaća, australiskaaustralska spoljnavanjska politika počiva na bliskoj vezi sa '[[SAD|Sjedinjenim Državama']], kroz ":[[ANZUS pakt"]], ali i saradnjisuradnji s državama azijsko-pacifičkog kruga, preko ugovora "[[ASEAN"]] i "[[Forum pacifičkih otoka|Foruma pacifičkih otoka"]]. Australija je "[[2005."]] postala članica Istočnoazijskog samita, da bi potom potpisala i Ugovor o prijateljstvu i saradnjisuradnji. Australija je članica "Commonwealtha"[[Commonwealth]]a, čiji se vodjevođe okupljaju na posebnim skupovima. Zemlja se aktivno zalaže za liberalizaciju u svetskojsvjetskoj trgovini. Predvodila je formiranje "[[Cairns grupa|Cairns grupe"]] i "[[APEC]]-a", članica je Organizacije za ekonomsku saradnjusuradnju i razvoj te "[[WTO|Svjetske trgovinske organizacije"]]. Australija je inicirala nekoliko važnih bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, među kojima je najnoviji AustraliskoAustralsko-američki ugovor o slobodnoj trgovini. Jedna je od zemalja osnivača "[[UN|Ujedinjenih nacija"]], a ucestvujesudjeluje i u međunarodnom programu pomoći, koji delujedjeluje u više od 60 zemalja.
 
AustraliskeAustralke obrambene snage sastoje se od "[[Kraljevska australiskaaustraska mornarica"|Kraljevske "australske mornarice]] (RAN"), "Australiska[[Australska vojska"|Australske "vojske]] (AA") i "[[Kraljevsko australiskoaustralsko ratno vazduhoplovstvo"zrakoplovstvo|Kraljevskog "australskog ratnog zrakoplovstva]] (RAAF"), i čini ih 55,068 redovnih, odnosno 25,493 rezervnih članova.<ref>{{cite web|url=http://www.defence.gov.au/budget/08-09/dar/vol1/append07_01.htm|title=Appendix 7: People: Defence actual staffing|work=Defence Annual Report 2008–09|publisher=[[Department of Defence (Australia)|Department of Defence]]|accessdate=28 June 2010}}</ref> Svi vojni sektori angažovaniangažirani su u regionalnim i svetskimsvjetskim mirovnim misijama Ujedinjenih nacija ,(posljednje u "[[Istočni Timor|Istočnom Timoru"]], na [[Solomonski "Otoci|Solomonskim Ostrvima"Otocima]] i u "Sudanu'[[Sudan]]u), u saniranju posledicaposljedica katastrofa, kao i u oružanim konfliktima, uključujući i "Invaziju[[Rat u Iraku|invaziju na Irak iz 2003."]] godine. Vlada postavlja šefa obrambenih snaga, birajući ga iz redova jednog od tri sektora.
 
== Geografija i klima ==
{{main|Geografija Australije}}
{{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Reliefmap of Australia.png|image2=Australia-climate-map MJC01.png|width=320|caption1=Topografska karta Australije.|caption2=Klimatološka karta Australije temeljena na [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]].}}
AustraliskiAustralski kontinent, površine 7,617,930 [[km²]],<ref>[http://www.ga.gov.au/education/facts/dimensions/compare.htm Australia's Size Compared] -Geoscience Australia; preuzeto: 19. maj 2007.</ref> deodio je [[Indo-australiskeaustralska pločeploča|Indo-australiskeaustralske ploče]]. Okružena [[IndijskimIndijski okeaonomocean|Indijskim]], [[Južni okeanocean|Južnim]] i [[Tihi okeanocean|Tihim okeanomoceanom]], Australija je od [[Azija|Azije]] odvojena [[ArafurskimArafursko moremmore|Arafurskim]] i [[TimorskimTimorsko moremmore|Timorskim morem]]. AustraliskaAustralska obala duga je 34,218 km (ne računajući prekomorskaprekomorske ostrvaotoke),<ref>[http://www.environment.gov.au/soe/2006/publications/drs/indicator/142/index.html State of the Environment 2006] - Department of the Environment and Water Resources</ref> a zemlja posjeduje prostranu Ekskluzivnu ekonomsku zonu od 8,148,250 km², ne računajući [[AustraliskoAustralski antarktičkuantarktički teritorijuteritorij]].
 
[[Veliki koralnikoraljni greben]], najveći te vrste na svetusvijetu,<ref>UNEP World Conservation Monitoring Centre (1980) - [http://sea.unep-wcmc.org/sites/wh/gbrmp.html Protected Areas and World Heritage - Great Barrier Reef World Heritage Area], Department of the Environment and Heritage</ref> nalazi se blizu severoistočnesjeveroistočne obale i prostire na više od 2,000 km². [[Mount Augustus]], koja se smatra najvećim monolitom na svetusvijetu,<ref>[http://www.smh.com.au/news/Western-Australia/Mount-Augustus/2005/02/17/1108500208314.html Mount Augustus], ''The Sydney Morning Herald''</ref> nalazi se u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. Sa 2,228 metara nadmorske visine, [[Mount Kosciuszko]] je najveća planina na australiskomaustralskom kopnu, iako je [[vrh Mawson]] na udaljenom australiskomaustralskom [[OstrvoOtok Heard i oostrvaotočje McDonald|ostrvuotoku Heard]] visok 2,527 metara.
 
=== Prirodne regije ===
* [[Zapadna visoravan]]
 
U regiji Veliko razvodno gorje nalaze se najviše planine Australije. Doduše, u uporedbiusporedbi s drugim visokim planinama u svetusvijetu te su planine razmjerno niske. Najviši planinski vrh regije i cijele Australije je [[Mt. Kosciusko]], visok 2228 [[metar]]a. Obalna ravnicaravan dodiruje peščanepješčane plaže i stenovitestjenovite litice[[klif]]ove duž tihookeansketihooceanske obale. U području obalne ravniceravni padne više kiše nego bilo gdje u Australiji. To je osnovni razlog zašto je JI dio regije, od Brizbejna[[Brisbane]]a do Melburna[[Melbourne]]a, najgušće naseljeni deodio Australije. Na nešto višim nadmorskim visinama nalaze se ravni. Neke ravni imaju plodno tlo i koriste se za usevneusjevne kulture, dok su druge pod pašnjacima i šumom. Šume su česte u Istočnom pobrđu, ali većinom su, osim daleko na sjeveru, iskrčene radi poljoprivrednih površina i gradova.
Središnja ravnicazavala je najniži prostor u Australiji. U krajoliku prevladava ravan. Veći dio ravnicazavale je vrlo suvasuh i vrućavruć za useveusjeve. Zbog toga je nužno navodnjavanje poljoprivrednih površina. U zapadnom dijelu regije prostire se peščanapješčana ,[[pustinja]]. U nekim delovimadijelovima, bliže severnojsjevernoj ili južnoj obali, tlo je prekriveno grubom travom ili grmljem (bush). Ti se prostori koriste za ispašu stoke. Na jugu Središnje ravnicezavale, gdje ima više padavinapadalina, poljoprivrednici sejusiju [[pšenica|pšenicu]]. U regiji nema velikih gradova, tako da dva najveća ([[Mount Isa]] i [[Broken Hill]]) imaju jedva oko 30.000 stanovnika. To su zapravo dva rudarska grada.
 
Zapadna visoravan zauzima 2/3 Australije. Regija je nešto viša od Središnje ravnicezavale, ali je većinom zapravo ravnica. Središnji deodio Zapadne visoravni je polupustinja i pustinja. Prema jugu i severoistokusjeveroistoku pustinje postupno prelaze u prostor s travom i grmljem. Većina takve zemlje koristi se za ispašu stoke. Niže planine također su pašnjačko područje. Najviše kiše pada na krajnjem sjeveru i jugozapadu, što omogućava razvoj poljoprivrede.
 
=== Klima ===
{{main|Klima Australije.}}
Najveći deodio Australije čine [[pustinja|pustinje]] ili polusušne oblasti. Australija je najravniji kontinent s najstarijim i najneplodnijim zemljištem, a ujedno je i najmanjenasuši naseljeni kontinent. UmerenaUmjerena klima prostire se samo na jugoistoku i jugozapadu zemlje, gdje i živi najveći broj stanovnika. PejzažPejsaž severasjevera, s tropskom klimom, obuhvataobuhvaća "[[tropske šume"]], šumovite oblasti, travnate površine, močvare i pustinje. Na klimu značajno uticuutječu okeanskeoceanske struje, uključujući i struju "[[El Niño"]], što uzrokuje periode suše i sezonski sistem niskog pritiskatlaka vazduhazraka, koji stvara "ciklone"[[ciklon]]e u severnojsjevernoj Australiji.
 
=== Flora i fauna ===
{{main|Fauna Australije.}}
{{main|Flora Australije.}}
[[Datoteka:Koalas.jpg|320px|thumb| [[Koala]] s mladim - jedan od najprepoznatiljivijih simbola Australije u svijetu.]]
Iako najveći deodio Australije čine pustinje i polusušne oblasti, ona obuhvataobuhvaća širok spektar prirodnih staništa, od planinskih vrhova do tropskih kišnih šuma te se ubraja u jednu od zemalja sa najvećim biodiverzitetom. Zbog starosti i, kao posljedica toga, niske plodnosti zemljišta, izrazito netipičnog rasporeda voda i dugotrajne geografske izolacije, australiskiaustralski živi svijet je raznovrstan i jedinstven. Oko 85% "[[kritosjemenjače|kritosjemenjača"]], 84% "[[sisavci|sisavaca"]], više od 45% ptica i 89% riba iz umjerenog kopnenog pojasa pripadaju endemskim[[endem]]skim vrstama. ČovekovaČovjekova aktivnost ugrožava mnoge australiskeaustralske ekoregije i vrste koje ih naseljavaju. Savezni Zakon o zaštiti životne sredine i konzervaciji biodiverziteta iz [[1999.]] godine predstavio je pravni okvir za zaštitu ugroženih vrsta. U okviru nacionalnog AkciskogAkcijskog plana o biodiverzitetu, formirane su brojne zaštićene zone kako bi se sačuvali i zaštitili jedinstveni ekosistemi; 64 močvarna područja upisana su na listu "[[Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije"]], dok je 16 lokacija uvršteno na "[[:Kategorija:SvetskeSvjetska baštinebaština u Australiji" "|popis Svjetske baštine"]].
 
Većina australiskihaustralskih drvenih biljaka su zimzelene, a mnoge, poput eukaliptusa[[eukaliptus]]a i [[akacija|akacije]], prilagodile su se dugotrajnim sušama i čestim požarima. U Australiji rastu raznovrsne bobičaste vrste koje bujaju na solima siromašnom zemljištu. U dobro poznate australiskeaustralske životinježivotinjske spadaju monotermati "([[čudnovati kljunasi"kljunaš]] i "[[kljunasti ježak"]]); tobolčari "klokani"([[klokan]]i, "[[koala|koale"]], "vombati"[[vombat]]i) i ptice "[[emu"]] i "[[kokabura"]]. [[Dingo]] je donesen u Australiju oko 3,000 p.n.e., trgovinom austronezijskih naroda s australiskimaustralskim urođenicima. Mnoge biljne i životinjske vrste su izumrle nakon dolaska ljudi, uključujući i australijsku megafaunu; druge su nestale dolaskom Europljana, među njima i "[[tasmanijski tigar"]].
 
== Stanovništvo ==