Razlike između izmjena na stranici "Australija"

Obrisano 129 bajtova ,  prije 5 godina
m/м (Bot: Brisanje šablona: Link FA.)
{{main|Geografija Australije}}
{{Multiple image|direction=vertical|align=right|image1=Reliefmap of Australia.png|image2=Australia-climate-map MJC01.png|width=320|caption1=Topografska karta Australije.|caption2=Klimatološka karta Australije temeljena na [[Köppenova klasifikacija klime|Köppenovoj klasifikaciji]].}}
Australski kontinent, površine 7,617,930 [[km²]],<ref>[http://www.ga.gov.au/education/facts/dimensions/compare.htm Australia's Size Compared] -Geoscience Australia; preuzeto: 19. maj 2007.</ref> diodeo je [[Indo-australskaaustraliske pločaploče|Indo-australskeaustraliske ploče]]. Okružena [[IndijskiIndijskim oceanokeaonom|Indijskim]], [[Južni oceanokean|Južnim]] i [[Tihi oceanokean|Tihim oceanomokeanom]], Australija je od [[Azija|Azije]] odvojena [[ArafurskoArafurskim moremorem|Arafurskim]] i [[TimorskoTimorskim moremorem|Timorskim morem]]. AustralskaAustraliska obala duga je 34,218 km (ne računajući prekomorskeprekomorska otokeostrva),<ref>[http://www.environment.gov.au/soe/2006/publications/drs/indicator/142/index.html State of the Environment 2006] - Department of the Environment and Water Resources</ref> a zemlja posjeduje prostranu Ekskluzivnu ekonomsku zonu od 8,148,250 km², ne računajući [[AustralskiAustralisko antarktičkiantarktičku teritorijteritoriju]].
 
[[Veliki koraljnikoralni greben]], najveći te vrste na svijetusvetu,<ref>UNEP World Conservation Monitoring Centre (1980) - [http://sea.unep-wcmc.org/sites/wh/gbrmp.html Protected Areas and World Heritage - Great Barrier Reef World Heritage Area], Department of the Environment and Heritage</ref> nalazi se blizu sjeveroistočneseveroistočne obale i prostire na više od 2,000 km². [[Mount Augustus]], koja se smatra najvećim monolitom na svijetusvetu,<ref>[http://www.smh.com.au/news/Western-Australia/Mount-Augustus/2005/02/17/1108500208314.html Mount Augustus], ''The Sydney Morning Herald''</ref> nalazi se u [[Zapadna Australija|Zapadnoj Australiji]]. Sa 2,228 metara nadmorske visine, [[Mount Kosciuszko]] je najveća planina na australskomaustraliskom kopnu, iako je [[vrh Mawson]] na udaljenom australskomaustraliskom [[OtokOstrvo Heard i otočjeoostrva McDonald|otokuostrvu Heard]] visok 2,527 metara.
 
=== Prirodne regije ===
* [[Zapadna visoravan]]
 
U regiji Veliko razvodno gorje nalaze se najviše planine Australije. Doduše, u usporedbiuporedbi s drugim visokim planinama u svijetusvetu te su planine razmjerno niske. Najviši planinski vrh regije i cijele Australije je [[Mt. Kosciusko]], visok 2228 [[metar]]a. Obalna ravanravnica dodiruje pješčanepeščane plaže i stjenovitestenovite [[klif]]ovelitice duž tihooceansketihookeanske obale. U području obalne ravniravnice padne više kiše nego bilo gdje u Australiji. To je osnovni razlog zašto je JI dio regije, od [[Brisbane]]aBrizbejna do [[Melbourne]]aMelburna, najgušće naseljeni diodeo Australije. Na nešto višim nadmorskim visinama nalaze se ravni. Neke ravni imaju plodno tlo i koriste se za usjevneusevne kulture, dok su druge pod pašnjacima i šumom. Šume su česte u Istočnom pobrđu, ali većinom su, osim daleko na sjeveru, iskrčene radi poljoprivrednih površina i gradova.
Središnja zavalaravnica je najniži prostor u Australiji. U krajoliku prevladava ravan. Veći dio zavaleravnica je vrlo suhsuva i vrućvruća za usjeveuseve. Zbog toga je nužno navodnjavanje poljoprivrednih površina. U zapadnom dijelu regije prostire se pješčanapeščana [[,pustinja]]. U nekim dijelovimadelovima, bliže sjevernojsevernoj ili južnoj obali, tlo je prekriveno grubom travom ili grmljem (bush). Ti se prostori koriste za ispašu stoke. Na jugu Središnje zavaleravnice, gdje ima više padalinapadavina, poljoprivrednici sijuseju [[pšenica|pšenicu]]. U regiji nema velikih gradova, tako da dva najveća ([[Mount Isa]] i [[Broken Hill]]) imaju jedva oko 30.000 stanovnika. To su zapravo dva rudarska grada.
 
Zapadna visoravan zauzima 2/3 Australije. Regija je nešto viša od Središnje zavaleravnice, ali je većinom zapravo ravnica. Središnji diodeo Zapadne visoravni je polupustinja i pustinja. Prema jugu i sjeveroistokuseveroistoku pustinje postupno prelaze u prostor s travom i grmljem. Većina takve zemlje koristi se za ispašu stoke. Niže planine također su pašnjačko područje. Najviše kiše pada na krajnjem sjeveru i jugozapadu, što omogućava razvoj poljoprivrede.
 
=== Klima ===
{{main|Klima Australije}}.
Najveći diodeo Australije čine [[pustinja|pustinje]] ili polusušne oblasti. Australija je najravniji kontinent s najstarijim i najneplodnijim zemljištem, a ujedno je i nasušinajmanje naseljeni kontinent. UmjerenaUmerena klima prostire se samo na jugoistoku i jugozapadu zemlje, gdje i živi najveći broj stanovnika. PejsažPejzaž sjeverasevera, s tropskom klimom, obuhvaćaobuhvata [["tropske šume]]", šumovite oblasti, travnate površine, močvare i pustinje. Na klimu značajno utječuuticu oceanskeokeanske struje, uključujući i struju [["El Niño]]", što uzrokuje periode suše i sezonski sistem niskog tlakapritiska zrakavazduha, koji stvara [[ciklon]]e"ciklone" u sjevernojsevernoj Australiji.
 
=== Flora i fauna ===
{{main|Fauna Australije}}.
{{main|Flora Australije}}.
[[Datoteka:Koalas.jpg|320px|thumb|[[ Koala]] s mladim - jedan od najprepoznatiljivijih simbola Australije u svijetu.]]
Iako najveći diodeo Australije čine pustinje i polusušne oblasti, ona obuhvaćaobuhvata širok spektar prirodnih staništa, od planinskih vrhova do tropskih kišnih šuma te se ubraja u jednu od zemalja sa najvećim biodiverzitetom. Zbog starosti i, kao posljedica toga, niske plodnosti zemljišta, izrazito netipičnog rasporeda voda i dugotrajne geografske izolacije, australskiaustraliski živi svijet je raznovrstan i jedinstven. Oko 85% [["kritosjemenjače|kritosjemenjača]]", 84% [["sisavci|sisavaca]]", više od 45% ptica i 89% riba iz umjerenog kopnenog pojasa pripadaju [[endem]]skimendemskim vrstama. ČovjekovaČovekova aktivnost ugrožava mnoge australskeaustraliske ekoregije i vrste koje ih naseljavaju. Savezni Zakon o zaštiti životne sredine i konzervaciji biodiverziteta iz [[1999.]] godine predstavio je pravni okvir za zaštitu ugroženih vrsta. U okviru nacionalnog AkcijskogAkciskog plana o biodiverzitetu, formirane su brojne zaštićene zone kako bi se sačuvali i zaštitili jedinstveni ekosistemi; 64 močvarna područja upisana su na listu [["Ramsarska konvencija|Ramsarske konvencije]]", dok je 16 lokacija uvršteno na [[":Kategorija:SvjetskaSvetske baštinabaštine u Australiji|" "popis Svjetske baštine]]".
 
Većina australskihaustraliskih drvenih biljaka su zimzelene, a mnoge, poput [[eukaliptus]]aeukaliptusa i [[akacija|akacije]], prilagodile su se dugotrajnim sušama i čestim požarima. U Australiji rastu raznovrsne bobičaste vrste koje bujaju na solima siromašnom zemljištu. U dobro poznate australskeaustraliske životinjskeživotinje spadaju monotermati ([["čudnovati kljunaš]]kljunasi" i [["kljunasti ježak]])"; tobolčari ([[klokan]]i"klokani", [[koala|"koale]]", [[vombat]]i)"vombati" i ptice [["emu]]" i [["kokabura]]". [[Dingo]] je donesen u Australiju oko 3,000 p.n.e., trgovinom austronezijskih naroda s australskimaustraliskim urođenicima. Mnoge biljne i životinjske vrste su izumrle nakon dolaska ljudi, uključujući i australijsku megafaunu; druge su nestale dolaskom Europljana, među njima i [["tasmanijski tigar]]".
 
== Stanovništvo ==
Anonimni korisnik