Ratovi u bivšoj Jugoslaviji – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→Rat u Hrvatskoj: izbacen deo sa upitnim postupcima Tudjmana, dodat zakomentiran deo sa en |
Hajmo' onda probati ovako... |
||
Red 94:
{{glavni|Rat u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Muzej DR-crop.JPG|left|mini|225px|Bombardiranje Dubrovnika]]
23.4. 1990., u Hrvatskoj su održani [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|prvi slobodni izbori]] na kojima je pobijedio [[HDZ]] na čelu kojeg je bio nacionalistički [[Franjo Tuđman]], što je izazvalo strah među nekim Srbima koji su proglasili autonomnu [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] (kasnije [[RSK]]) na neodređenim dijelovima Hrvatske.
Zbog otvorenog nacionalizma, Tuđmanova uloga 90-ih je predmetom spora.{{#tag:ref|S jedne strane, tijekom Tuđmanove vladavine, u Hrvatskoj je 17 ulica preimenovano prema [[Mile Budak|Mili Budaku]]; njegova primjedba iz 1990. u kojoj je izjavio kako "njegova supruga, srećom, nije niti Srpkinja niti Jevrejka."{{sfn|Radonić|2013|loc=str. 234-254}} S druge strane, tijekom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]], Tuđman je bio u [[Partizani|partizanima]].{{sfn|Kearns|2008|loc=str. 247-258}} Iako je relativizirao [[Holokaust]] stavljajući ga u kontekst "bezvremenske univerzalnosti genocidnih činova", nije ga osporavao niti nijekao. Isto tako, iako je smatrao da je broj žrtava [[Logor Jasenovac|logora smrti Jasenovac]] "preuveličan", nije osporavao da su zločini počinjeni.{{sfn|Morris-Suzuki|2005|loc=str. 230}}|group=nb}} Ipak, o krhkosti teze paralela Tuđmana i ustaštva govore i napori tajnih službi Beograda da ju sami pojačaju, poput [[Operacija Labrador|postavljanja bombi na jevrejskom groblju u Zagrebu]] ili parola o "30.000 ustaša u [[Dubrovnik]]u".{{sfn|Tužitelj protiv Pavla Strugara - Presuda|31.1. 2005|loc=str. 13}} [[MKSJ]] je u presudi naveo da je [[Milan Babić]], prvi predsjednik RSK, bio pod jakim uticajem [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|srpske propagande]] koja ga je zavela na pogrešan put,{{sfn|Tužitelj protiv Milana Babića - Presuda|29.6. 2004|loc=str. 10-11}} a čiji je cilj bio dio šireg plana preuveličavanja opasnost za Srbe kako bi ih se nagnalo na borbu.<ref>[[#MKSJ Stanišić|Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina - Presuda, 23.5. 2013.]], str. 1</ref> U međuvremenu, JNA je razoružala hrvatski [[Teritorijalna odbrana|TO]],<ref name="Brown120">[[#Brown & Karim|Brown & Karim 1995.]], str. 120</ref> naoružala srpske pobunjenike dok je srbijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova, kojim je rukovodio [[Mihajlo Kertes]], trenirala srbijanske paravojne formacije za borbu po Hrvatskoj i BiH.<ref>[[#Brown & Karim|Brown & Karim 1995.]], str. 118</ref> [[Jovan Nikolić]], srpski pravoslavni pop iz Zagreba, je izjavio:
{{citat3|Čak i da Franjo Tuđman nije došao na vlast, nego netko drugi umjesto njega, reakcija bi opet bila ista. Armija i Srbija bi bili protiv njega, jer su ''a priori'' protiv bilo kakve neovisnosti za Hrvatsku. To ne znači da hrvatska vlada nije napravila greške. Napravili su, i to je činjenica. Ali to nije alibi za one koji su čekali da proglase bilo kakvu hrvatsku državu ustaškom državom. To je bila strašna greška, kao i kasnije optužiti bilo kojeg Srbina u Hrvatskoj da je četnik.<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 195</ref>}}
Linija 121 ⟶ 112:
[[Datoteka:SrebrenicaStone.jpg|225px|left|mini|Spomen groblje žrtvama Srebrenice u Potočarima]]
1993., druga hrvatska država, [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] (HRHB) i sama se okrenula protiv Bošnjaka i počela se širiti, čime su sve tri strane bile međusobno zaraćene te je rat poprimio osobinu "svakoga protiv svakoga". [[Opsada Mostara]] i [[etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini]] doveli su do osude i hrvatske strane od međunarodne zajednice.{{Sfn|Los Angeles Times|1993}} Mnogi su to interpretirali time da je i sam Zagreb počeo raditi na [[Velika Hrvatska|Velikoj Hrvatskoj]]. Ipak, na pritisak američke delegacije, hrvatska strana je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] prihvatila cjelovitost BiH te je ukinula HRHB. Pokušaji da se postigne mir i na srpskoj strani nisu urodili plodom, koja je nastavila rat i dalje. 11.7. 1995. pala je enklava [[Srebrenica]] te je VRS započela najveći masakr u svim Jugoslovenskim ratovima, u kojem je zarobljeno a potom na desetak različitih lokacija [[Masakr u Srebrenici|strijeljano oko 7.000 Bošnjaka]], koji će kasnije biti priznat kao [[Bosanski genocid]].{{Sfn|Reuters|2013}}{{sfn|Simić|Daly|2011}} Nakon pada dvije sigurnosne enklave, Srebrenice i [[Žepa|Žepe]], izgledalo je da je i treća na redu, ona oko [[Bihać]]a koji je bio u zajedničkom okruženju RSK i RS. Hrvatskoj je odobrena operacija Oluja kojom je prekinuta [[opsada Bihaća]],{{Sfn|Helm|1995}} a zajedničko prodiranje hrvatsko-bošnjačkih snaga izvršilo je dovoljan pritisak na Karadžić napokon prihvati da je RS dio BiH te pristane na mir. [[Daytonski sporazum]], kojeg je potpisao Milošević, je i službeno završio rat. Iako je stupio mir, nekoliko desetaka tisuća Srba je svejedno napustilo područja koja nisu pripala RS-u, poput odlaska 30.000 Srba iz četvrti Sarajeva koja su pripala [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].{{Sfn|UNHCR|1997}} [[Momčilo Krajišnik]] to je ovako sažeo:
{{citat3|Zadatak ove Republike i prvi strateški cilj je da se mi odvojimo od Muslimana i Hrvata i nema niko pravo da zastupa strategiju srpskog Sarajeva za ostanak u zajedničkoj državi. Niko ne može sada novo rešenje praviti da ostanemo skupa.<ref>[[#Biserko|Biserko 2006.]], str. 128</ref>}}
Linija 142 ⟶ 133:
Rat na Kosovu je doveo do 862.979 albanskih izbjeglica koje je ili protjerao MUP Srbije ili su pobjegli od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|2001}} Nakon završetka rata, Albanci su se masovno vratili natrag svojim domovima, ali je oko 230.000 Srba i drugih nealbanaca napustilo Kosovo od straha od odmazde jer se Vojska Jugoslavije povukla sa tog područja.{{Sfn|Judah|2011}} Time je nakon završetka Jugoslavenskih ratova SRJ imala 700.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Kosova.{{Sfn|BBC News|2000}}
I ekonomske štete bile su ogromne. Procjenjuje se da je Hrvatska pretrpjela oko 27 milijardi $ štete tijekom četvero-godišnjeg sukoba,{{Sfn|Keay|1996}} Bosna i Hercegovina između 50 i 70 milijardi $<ref name="Ding">[[#Ding|Ding 1996.]], str. 10</ref> a Srbija oko 30 milijardi $ samo tijekom bombardiranja NATO saveza,{{Sfn|CNN|1999}} čime su ratovi u bivšoj Jugoslaviji prouzročili sveukupni ekonomski gubitak od najmanje 100 milijardi $. Veliki ekonomski gubitak Srbija je zabilježila i tijekom međunarodnih sankcija: počevši od 1992., prošla je kroz jednu od najgorih [[hiperinflacija]] u historiji. Narodna banka Jugoslavije izdala je 1993. novčanicu od 10.000.000.000 dinara. Oktobra 1993., inflacija je bila toliko visoka da su ljudi koristili novčanice kao papir za otpad.{{sfn|Lyon|1996|loc=str. 293-327}}
{| class="wikitable"
Linija 170 ⟶ 161:
Do 2015., MKSJ je za rat u Bosni i Hercegovini osudio 50 osoba na srpskoj, 18 na hrvatskoj te pet na bošnjačkoj strani. Za rat u Hrvatskoj, na stranama snaga JNA i RSK osuđeno je šest osoba, a na hrvatskoj strani nijedna. Za rat na Kosovu, osuđeno je šest osoba na srpskoj, te dvije na albanskoj strani. Za sukob u Makedoniji podignuta je samo jedna optužnica, i osuđena samo jedna osoba na makedonskoj strani.
Ostvarenja MKSJ-a su predmet spora. Žrtve su uglavnom prigovarale zbog preniskih zatvorskih kazni osuđenika, dok su pravnici kritizirali presudu u kojoj je uveden nepoznati pravni koncept 'konkretne usmjerenosti' potrebne radi osuđivanje osobe za neki zločin, jer time sužuje prostor za uvođenje kazni.{{sfn|Coco|Gal|2014|loc=str. 345-366}} Bilo je i drugih kontroverzi.{{#tag:ref|[[Ante Gotovina]] i [[Mladen Markač]] su
== Tužbe BiH i Hrvatske protiv Srbije na Međunarodnom sudu pravde ==
Linija 178 ⟶ 169:
Antonio Cassese, profesor međunarodnog prava, navodi da - iako je MKSJ u presudi protiv Tadića utvrdio da se radilo o međunarodnom sukobu - uzeo širi koncept "sveukupne kontrole" kako bi dokazao veze između jedne države i neke vojne ili paravojne skupine u drugoj državi, dok je MSP uzeo uži, onaj "učinkovite kontrole".{{sfn|Cassese|2007|loc=str. 649-668}}
1999., i Hrvatska je tužila Srbiju na MSP-u zbog navodnog genocida tijekom rata, a Srbija je uzvratila protutužbom. 2015., 15 sudaca MSP-a donijelo je presudu prema kojoj
==Vrsta rata i naseljeđe==
Linija 186 ⟶ 177:
Dio historičara zaključuje da se mogu smatrati i [[rat preko posrednika|ratovima preko posrednika]]. Mary Kaldor smatra da su to primjeri "[[novi ratovi|novih ratova]]", koji nisu niti građanski niti međunarodni, već kombinacija oboje.{{sfn|Kaldor|2013|loc=str. 1974}}{{sfn|Melander|Öberg|2009|loc=str. 505-536}}
Zbog ovoga, [[nacionalizam]] je dobio negativnu reputaciju među intelektualnim krugovima na području bivše Jugoslavije. Usprkos tome i ponekim otvorenim pitanjima, u 21. vijeku su pojačani napori k pomirbi i normalizaciji država u regiji.{{sfn|Judah|23.4. 2013}}
Postoje i pitanja da li su nasilna razilaženja republika u bivšoj SFRJ uopće bila potrebna, odnosno da li su mogla biti potpuno izbjegnuta da su vještiji političari bili na vlasti. Milica Z. Bookman napisala je znanstveni rad u kojem je uočila kako je [[Čehoslovačka]] također bila komunistička država koja se razišla i prešla na [[kapitalizam]], ali da je to učinila na miran, demokratski način, gdje su [[Češka]] i [[Slovačka]] poštivale granice jedno drugog, te da se to isto moglo dogoditi i sa Jugoslavijom.{{sfn|Bookman|1994|loc=str. 175-187}}
Linija 192 ⟶ 183:
== Vidi još ==
* [[Srbija u jugoslovenskim ratovima]]
* ''[[Smrt Jugoslavije]]'' - dokumentarac iz 1995. o događajima u Jugoslaviji
== Bilješke ==
{{Reflist|group=nb}}
Linija 229 ⟶ 221:
* {{citation|last=Huntington|first=Samuel P.|year=1991|doi=10.1353/jod.1991.0016| title=Democracy's Third Wave|publisher=Journal of Democracy | ref=harv}}
* {{citation|last=Kearns|first=Ian|year=2008| title=Croatian politics: Authoritarianism or democracy?| publisher=[[Taylor & Francis]]| doi=10.1080/13569779808449966| ref=harv}}
* {{citation|last=Lyon|first=James|year=1996|title=Yugoslavia's Hyperinflation, 1993-1994: a Social History|doi= 10.1177/0888325496010002005| publisher=East European Politics & Societies|ref=harv}}
* {{citation|last1=Melander|last2=Öberg|first1=Erik|first2=Magnus|year=2009|title=Are ‘New Wars’ More Atrocious? Battle Severity, Civilians Killed and Forced Migration Before and After the End of the Cold War| doi=10.1177/1354066109338243| publisher=European Journal of International Relations | ref=harv}}
* {{citation|last=Palombino| first=Fulvio Maria| year=2005|doi=10.1093/jicj/mqi045| title=Should Genocide Subsume Crimes Against Humanity? Some Remarks in the Light of the Krstić Appeal Judgment| publisher=| ref=harv}}
Linija 249 ⟶ 242:
* {{cite web|last=[[Guardian]]|year=1992|month=7. augusta|url=http://www.theguardian.com/itn/article/0,,191240,00.html|title=Shame of camp Omarska|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=Helm|first=Sarah|year=1995|month=9. august|title=Weary Bihac cries with joy as siege ends|url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html|publisher=The Independent| ref=harv}}
* {{cite web|last=Judah|first=Tim|year=23.4. 2013| publisher=BBC News| title=How Croatia and Serbia buried the hatchet| url=http://www.bbc.com/news/world-europe-22316083| ref=harv}}
* {{cite web|last=Keay|first=Justin|publisher=New York Times|year=1996|month=11. ožujka|title=Economic Rebirth Under Way : Croatia Comes Up For Air After War|url=http://www.nytimes.com/1996/03/11/business/worldbusiness/11iht-poldi.t.html| ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Los Angeles Times]]|title=Croats Defy Truce, Keep Up Fighting in Mostar|month=12. maj|year= 1993|publisher=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/1993-05-12/news/mn-34411_1_bosnian-croat| ref=harv}}
Linija 300 ⟶ 294:
* [http://www.historyguy.com/balkan_war_third.htm Information and links on the Third Balkan War (1991-2001)]
* Dr. R. Craig Nation. [http://www.strategicstudiesinstitute.army.mil/pdffiles/00117.pdf "War in the Balkans 1991-2002."]
* [http://www.foia.cia.gov/CPE/ESAU/esau-46.pdf "
* [http://www.znaci.net/00001/23.htm Ilija T. Radaković: BESMISLENA YU-RATOVANJA 1991-1995]
{{Ratovi u Jugoslaviji}}
|