Dokument – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: Automatska zamjena teksta (-Category: +Kategorija:)
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Dokument''' je pisana ili crtana reprezentacija misli. Ima korijene kao riječ iz [[Latinski jezik|latinskog]]: ''Documentum'' što znači lekcija - glagol ''doceō ''znači "predavati, učiti", a jednako se izgovara, u prošlosti često je korišten kao termin za pisani dokaz korišten kao evidencija. U dobu računara, dokument je često korišten da opiše uglavnom tekstualnu računarsku [[datoteka|datoteku]], zajedno sa svojom strukturom i dizajnom, kao što su fontovi, boje i dodatne [[računarska slika|slike]].
Dokument sadrži [[informacija|informacije]]. Često se referira na stvarni pisani ili snimani proizvod i namijenjen je [[komunikacija|komunikaciji]] ili pohranjivanju kolekcije [[podatak]]a. Dokumenti su često fokus i interes administracije. [[Riječ]] se također upotrebljava kao [[glagol]] „dokumentirati“ opisujući proces stvaranja dokumenta.
Izraz dokument može biti primijenjen na bilo koji prikaz namjere, ali se najčešće koristi za nešto fizičko kao jedan ili više ispisanih listova papira ili za „virtualni“ dokument u elektroničkom (digitalnom) formatu.
 
Moderni pojam 'dokument' se ne može više definisati svojim prijenosnim medijem (kao što je papir), prateći postojanje [[elektronski dokument|elektronskih dokumenata]].
== Tipovi dokumenta ==
 
Formalni pojam 'dokument' je definisan u bibliotekarstvu i informatici, kao i u nauci o dokumentima, kao osnovna teoretska konstrukcija. To je sve ono što može biti očuvano ili prikazano u redu da se servira kao dokaz za neku svrhu. Klasični primjer dat od strane [[Suzanne Briet]] je [[antilopa]]:
Dokumenti su ponekad klasificirani kao tajni, privatni ili povjerljivi. Također mogu biti opisani kao skica (eng. draft) ili dokaz (eng. proof). Kada je dokument kopiran, na izvor se referira kao na original.
 
"''Antilopa koja trči divljinom na ravnicama Afrike ne treba biti smatrana dokumentom, ona radi svoje. Ali ako se zatoči, prebaci u zoološki vrt i postane predmet istraživanja, onda ona postaje dokument. Tada postane fizički dokaz korišten od strane onih koji je proučavaju. Upravo, naučni članci napisani o antilopi su sekundarni dokumenti, pošto je sama antilopa primarni dokument.''" (spomenuto u Bucklandu, 1998.<ref>Buckland, M. (1998). What is a digital document? In: Document Numérique (Paris) 2(2), http://people.ischool.berkeley.edu/~buckland/digdoc.html</ref>). (Ovaj pogled je viđen kao rani izraz onoga što je danas poznato kao ''teorija činilac-mreža'').
''Postoje prihvaćeni standardi za specifične primjene u različitim poljima, kao npr.:''
* Akademskom: teza, disertacija, rad, [[magazin|časopis]]
* Poslovanje i [[knjigovodstvo]]: račun, predračun, narudžbenica, ponuda, [[ugovor]]
* [[Pravo]] i [[politika]]: poziv, certifikat, licenza, službene novine
* [[Vlada]] i industrija: naredbeni papir
* [[masovni mediji|Mediji]] i [[marketing]]: sažetak, nacrt izgleda novinske stranice, brzopis - skript
 
== TipoviKoncept dokumenta ==
Takvi standardni dokumenti mogu biti napravljeni bazirajući se na obrascima (eng. template).
Koncept dokumenta je definisan kao '''“bilo koji konkretan ili simboličan znak, sačuvan ili snimljen, za rekonstrukciju ili dokazivanje fenomena, bilo fizičkog ili mentalnog".'''<ref>Briet, 1951, 7; spomenuto u Bucklandu, 1991</ref>
 
Veoma citiran članak se pita "šta je to dokument" i definiše ga ovako: “Razvojni pojam ‘‘dokumenta’’ među Jonathanom (popom), Otletom, Briet, Schürmeyerom, i ostalim dokumentalistima znalajno je naglašeno bilo šta što funkcioniše kao dokument umjesto samo tradicionalna fizička forma dokumenata. Izgleda da je prelazak na digitalnu tehnologiju učinio da se napravi ova razlika još značajnijom. Promišljene analize Levy-a su pokazale da je akcenat na tehnologiji digitalnih dokumenata otežalo naše razumijevanje digitalnih dokumenata kao dokumenata (npr. Levy, 1994.<ref>Levy, D. M. (1994) . Fixed or fluid? Document stability and new media. In European Conference on Hypertext Technology 1994 Proceedings, (pp. 24–31) . New York: Association for Computing Machinery. Retrieved 2011-10-18 from:
== Vizualni dizajn ==
http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.119.8813&rep=rep1&type=pdf</ref>). Konvencionalni dokument, kao što su e-mail poruke ili tehnički izveštaj, postoji fizički u digitalnoj tehnologiji kao niz bitova, baš kao i sve drugo u digitalnoj okolini. Kao predmet studije, kreiran je dokument. On je postao fizički dokaz od strane onih koji ga studiraju.
Izgled stranice (eng. page layout) jednog dokumenta je način na koji su informacije [[grafički dizajn|grafički uređene]] u prostoru dokumenta (npr. na stranici); obično je to odgovornost grafičkog dizajnera. Tiskarstvo se bavi dizajnom slova i obliku simbola, kao i fizičkim uređenjem dokumneta (vidi typesetting – slovoslagarstvo). Dizajn informacija se fokusira na efektivnoj komunikaciji o informacijama, pogotovo u industrijskim dokumentima i javnim znakovima.
 
Vrijednost istraživanja dokumenta na primjeru: Avijacija za mnoge je ezoterična tema. To je zamršena kombinacija ljudi, mašina i okoline. Zbog tehnoloških fasada koje preovladavaju avijacijom, ljudi su gotovo nesvjesni njenog estetskog izgleda posebno kod letenja. Ovo ima ozbiljne implikacije za obrazovanje avijacije. Čak i profesionalci koji rukuju bezbjednosti letova i putnika su neka vrsta realizacije književnih vrijednosti avijacije koji se u osnovi bave letovima. Naučne intervencije za obrazovanje mladih i avijacijskih stručnjaka o pitanjima sigurnosti, takođe, je rijetka. Cilj jednog istraživanja može biti avijacijski dokumenti posvećeni bezbjednosti letova i ljudi koji putuju avionom koji sadrži obilje betona i simbolične naznake fizičkog i mentalnog fenomena da je zabilježen. Ovi pokazatelji se nisu obratili na način koji bi mogao doprinijeti ljudskom 'uzbuđenju, svijesti i interesu prema avijaciji. Studija može biti dizajnirana tako da tvrd da je duboka struktura avijacije sigurnosnih dokumenata pretpostavljena filozofskim i književnim obilježjima visoke estetske i obrazovne vrijednosti koje studije nastoje istražiti. Ove ontološke i literarne vrijednosti mogu biti razrađene na način koji olakšava stvaranje bogate avijacijske literature imaju implikacije disciplinskog obrazovanja profesionalaca avijacije na radu za bezbjednost. Implikacije studija za istraživanje intervencije na tercijarnom nivou univerziteta može biti diskutovana. Kvalitativni istraživač može poduzeti za analizu tekst induktivno kao i deduktivno u post strukturnim kritičnim perspektivama korištenjem interpretativnih auto-etnografskih strategija.<ref>Baral, Saurabh R., 2014. Aviation English: Studija ontološke i literarne dimenzije sigurnosti zrakoplovstva dokumenti i njihove implikacije za obrazovanje avijacije; Koncept prijedlog za doktorat na engleskom jeziku.</ref>
== Povijest ==
Tradicionalno, medij dokumenta je bio [[papir]] i informacija je prenesena na njega pomoću tinte, ili rukom (kako bi se napravio rukom pisani dokument) ili putem nekog mehaničkog procesa (kao npr. proces štampanja ili danas češće sa [[printer|laserskim printerom]]).
Kroz vrijeme, dokument se pisao i na papirusu sa tintom (počeci toga su bili u [[Egipat|Egiptu]]) ili na pergament; ostrugani kao rune na kamenu koristeći oštro oruđe; utisnuti ili urezeani u glinu te tada pečeni kako bi nastala glinena ploča (npr. razne Mezopotamske civilizacije). [[Papir]], [[papirus]] i [[pergament]] mogu se umotati kao svitak (eng. scroll) ili izrezati na listove te uvezati u [[knjiga|knjigu]]. Danas kratki dokumenti mogu također se sastojati od listova papira spojenih zajedno.
 
== Tipovi dokumenata ==
''Moderni elektronki načini pohrane i prikaza dokumenata uključuju:''
Dokumenti su ponekadse klasificiraniklasificiraju kao tajni, [[Privatnost|privatni]] ili povjerljivijavni. Također moguMogu biti opisani i kao skica (eng. draft)nacrt ili dokaz (eng. proof). Kada je dokument kopiran, nanjegov izvor se referira kao nanaziva original.
* [[kompjuter|Radnu površinu i monitor (ili laptop, stolni PC, itd.)]]; opcionalno s ispisivačem kako bi zadržali čvrstu kopiju
 
* Osobni digitalni asistent (PDA)
''Postoje prihvaćeni standardi za specifične primjeneaplikacije u različitimraznim poljima, kao npr.što su:''
* Namjenski [[e-knjiga]] uređaj
* Akademski: teza, papir, žurnal/dnevnik
* Biznis i bankarstvo: faktura, kvota, zahtjev za ponudu, prijedlog, Ugovor, otpremnica, manifest, detaljni izvještaj i rezime, tabela, bezbjedonosna lista, putna lista, otpremnica (BOL), finansijski izveštaj, tajni sporazum (NDA), koji se ponekad naziva uzajamni neotkriveni sporazum (MNDA)
* [[Pravo]] i [[politika]]: poziv, certifikat, licenzadozvola, službene novineglasnik
* Vlada i industrija: bijeli papir, prijavni obrasci, korisnički vodič
* Mediji i marketing: podnesak, skripta
 
Takvi standardni dokumenti mogu bitise napravljeni bazirajući sekreirati na obrascima (eng.osnovu template)predloška.
 
== Razvijanje dokumenata ==
Izgled stranice dokumenta je način na koji su informacije grafički uređene u prostoru dokumenta (npr. na stranici). Ako je pojava dokumenta od interesa, izgled stranice je uglavnom odgovornost grafičkog dizajnera. Tipografija se bavi dizajnom slova i simbola oblika, kao i njihovih fizičkih rasporeda u dokumentu (vidi slaganje). Dizajn informacija se fokusira na efektivnu komunikaciju podataka, posebno u industrijskim dokumentima i javnim natpisima. Jednostavan tekst dokumenta možda neće zahtijevati vizualni dizajn i može ga rješavati autor, službenik ili zapisivač transkripta. Oblici mogu zahtijevati vizualni dizajn za početnim poljima, ali ne i da popune formulare.
 
== Historija ==
Tradicionalno, medij dokumenta je bio [[papir]] i informacija je prenesenaprimijenjena na njega pomoću tinte, ilibilo rukom (kakokao bi se napravio rukomručno pisani dokument) ili putemmehaničkim nekog mehaničkog procesaprocesom (kao npr.što procesje štampanjaštampanje štampe ili, danasu češćenovije savrijeme, [[printer|laserskim printerom]]štampačem ).
 
Kroz vrijeme, dokumenti su također pisani tintom na papirusu (počevši od drevnog Egipta) ili pergamentu; izgrebani kao rune ili uklesani na kamenu pomoću oštrih aparata (kao što su kamene ploče opisane u Bibliji); utisnute ili urezane u glinu, a zatim pečene gline da se naprave tablete (npr, u sumerskim i drugim mezopotamijskim civilizacijama). Papir, papirus i pergament mogu biti umotani kao valjak ili isječeni u listove i povezani u knjigu. Danas kratki dokumenti se mogu također sastojati od listova papira zaheftani zajedno.
 
Moderna elektronska sredstva za pohranjivanje i prikazivanje dokumenata uključuju:
 
desktop računar i monitor (ili laptop, tablet PC, i sl); opcionalno sa štampačem za dobijanje kopije na papiru
* Osobni digitalni asistentpomoćnik (PDA)
* Namjenska e-knjiga uređaja
* Elektronski papir
* Informacijski uređaji
* Digitalni audio playeri
* [[Radio]] i [[televizija|televizijski servis(davatelji dobavljač]]usluga)
Digitalni dokumenti obično moraju da se pridržavaju određenog formata datoteke da bi bili od koristi. Takvi dokumenti ne mogu se definisati po njihovim prijenosnim medijima.
 
== PovijestPravo ==
Digitalni dokument obično trebaju biti u specifičnom formatu kako bi bili korisni.
Dokumenti u svim oblicima često su materijalni dokaz u krivičnom i parničnom postupku. Forenziĉka analiza takvog dokumenta spada u opseg ispitivanja pregleda dokumenta. U svrhu katalogizacije i upravljanju velikog broja dokumenata koji mogu biti proizvedeni u toku tužbe, Bates numeracija se često primjenjuje na sve dokumente tako da svaki dokument ima jedinstveni, proizvoljni identifikacioni broj.
 
==Također pogledajte==
== U području prava ==
* [[Naslov (dokument)]]
* [[Komisija (dokument)]]
* [[Obrazac (dokument)]]
* [[Ustavni dokument]]
 
==Reference==
Na dokumente u svim oblicima često se gleda kao na materijalne dokaze u kaznenim i civilnim procesima. Forenzička analiza takvih dokumenata spada u domet istraživanja dokumenata dovedenih u pitanje. U svrhu popisivanja i organiziranja velikog broja dokumenata koji može nastati u tijeku sudske tužbe, često se primijenjuje [[numeriranje po Bates-u]] na sve dokumente tako da svaki dokument ima svoj jedinstveni, proizvoljan identifikacijski broj.
{{reference}}
 
== Vidi Literatura==
{{CommonscatCommons category|Documents}}
* http://en.wikipedia.org/wiki/Document_file_format
{{Refbegin}}
* http://en.wikipedia.org/wiki/Desktop_publishing
* Briet, S. (1951). Qu'est-ce que la documentation? Paris: Documentaires Industrielles et Techniques.
* http://en.wikipedia.org/wiki/Historical_document
* Buckland, M. (1991). Information and information systems. New York: Greenwood Press.
* http://en.wikipedia.org/wiki/Word_processor
* Frohmann, Bernd (2009). Revisiting "what is a document?", Journal of Documentation, 65(2), 291-303.
* http://en.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Documents
* Hjerppe, R. (1994). A framework for the description of generalized documents. Advances in Knowledge Organization, 4, 173-180.
* http://en.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Information_science
* Houser, L. (1986). Documents: The domain of library and information science. Library and Information Science Research, 8, 163-188.
{{Commonscat|Documents}}
* Larsen, P.S. (1999). Books and bytes: Preserving documents for posterity. Journal of the American Society for Information Science, 50(11), 1020-1027.
* Lund, N. W. (2008). Document theory. Annual Review of Information Science and Technology, 43, 399-432.
* Riles, A. (Ed.) (2006). Documents: Artifacts of Modern Knowledge. University of Michigan Press, Ann Arbor, MI.
* Schamber, L. (1996). What is a document? Rethinking the concept in uneasy times. Journal of the American Society for Information Science, 47, 669-671.
* Signer, Beat: [http://vub.academia.edu/BeatSigner/Papers/180192/What_is_Wrong_with_Digital_Documents_A_Conceptual_Model_for_Structural_Cross-Media_Content_Composition_and_Reuse ''What is Wrong with Digital Documents? A Conceptual Model for Structural Cross-Media Content Composition and Reuse''], In Proceedings of the 29th International Conference on Conceptual Modeling (ER 2010), Vancouver, Canada, November 2010.
* Smith, Barry. “[http://ontology.buffalo.edu/smith/articles/HowToDoThingsWithDocuments.pdf How to Do Things with Documents]”, ''Rivista di Estetica'', 50 (2012), 179-198.
* Smith, Barry. “[http://ontology.buffalo.edu/smith/articles/Document-Acts.pdf Document Acts]”,in Anita Konzelmann-Ziv, Hans Bernhard Schmid (eds.), 2013. ''Institutions, Emotions, and Group Agents.Contributions to Social Ontology ''(Philosophical Studies Series), Dordrecht: Springer
* Ørom, A. (2007). The concept of information versus the concept of document. I: Document (re)turn. Contributions from a research field in transition. Ed. By Roswitha Skare, Niels Windfeld Lund & Andreas Vårheim. Frankfurt am Main: Peter Lang. (pp.&nbsp;53–72).
{{Refend}}
 
[[Kategorija:BibliotekarstvoDokumenti]]
[[Kategorija:Dokumenti| Informatika]]