Wikipedija

Ratovi u bivšoj Jugoslaviji – razlika između verzija

Interaktivna pretraga historije
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Kolega2357 (razgovor | doprinos)
20.730.146 izmena
m Vraćene izmjene 91.226.240.164 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika Igorwindsor
Nema sažetka izmjene
Red 78:
Pošto je Srbija bila najveća republika, smatra se da ju je [[Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974.)|novim ustavom 1974.]] [[Tito]] namjerno oslabio dajući [[Vojvodina|Vojvodini]] i [[Kosovo|Kosovu]] autonomiju kako ne bi postala dominantna u odnosu na ostale, manje republike u SFRJ.<ref>[[#Thomas|Thomas 1999.]], str. 34</ref> Taj je potez međutim poništen 1988. i 1989., kada je [[Slobodan Milošević]], novi predsjednik Srbije, organizirao masovne demonstracije koje su svrgnule vlade na Kosovu, Vojvodini i Crnoj Gori, a zamijenjene su ljudima vjernima Miloševiću, te su im ukinute autonomije, čime je Srbija preuzela četiri od osam glasova [[predsjedništvo SFRJ|predsjedništva SFRJ]], dok su ostale republike imale samo jedan glas.<ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV 1994.]], #56</ref><ref>[[#Brown & Karim|Brown & Karim 1995.]], str. 116</ref> Iskorištavajući nezadovoljstvo nekih Srba nakon što je 1986. [[Memorandum SANU]] objavio da su Srbi "najveći gubitnici u Titovoj Jugoslaviji",<ref>[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 20</ref> Milošević je došao na vlast u Srbiji 1989. uz pomoć vala srpskog nacionalizma koji je produbio krizu u SFRJ.<ref>[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV 1994.]], #54</ref>
 
Međutim, iako mu je srpski nacionalizam omogućavao uzimanje sve više moći, istodobno je bio sve više odbojan Slovencima, Hrvatima i drugim manjim narodima.{{Sfn|BBC News|2006}} To je dovelo do razdora 1990.<ref name="UNIV63"/> kada nije postignut dogovor oko sastava federalne vlade: Srbija je htjela centraliziranu federaciju kako bi zadržala dominantnu ulogu u Jugoslaviji, dok su [[Slovenija]], [[Hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina]] htjele labavu konfederaciju kako bi mogle uživati u većoj autonomiji.<ref name="UNIV63">[[#UN-ov izvještaj IV|UN-ov izvještaj IV]] #64</ref> Raspisani su izbori u kojima su u svakoj republici, izuzev Crne Gore, pobjeđivale nacionalističke stranke koje su zagovarale labavu konfederaciju ili neovisnost od SFRJ. Stara jugoslavenska parola o [[bratstvo i jedinstvo|bratstvu i jedinstvu]] je polako odbačena od obiju strana.{{sfn|Pavlaković|2011|loc=str. 893-909}} [[Komunizam]] je postao potrošena struktura i republike su zahtijevale [[Demokracija|demokraciju]].{{sfn|Huntington|1991|loc=str. 12-34}} Milošević je htio vladati nad cijelom Jugoslavijom, ali kada je uvidio da to nije bilo moguće, promijenio je izbor i odabrao Veliku Srbiju.{{Sfn|Judah|2011}}
== Rat u Sloveniji ==
Red 91:
{{glavni|Rat u Hrvatskoj}}
[[Datoteka:Muzej DR-crop.JPG|left|mini|225px|Bombardiranje Dubrovnika]]
23.4. 1990., u Hrvatskoj su održani [[Parlamentarni izbori u Hrvatskoj 1990|prvi slobodni izbori]] na kojima je pobijedio [[HDZ]] na čelu kojeg je bio nacionalistički [[Franjo Tuđman]], što je izazvalo strah među nekim Srbima koji su proglasili autonomnu [[SAO Krajina|SAO Krajinu]] (kasnije [[RSK]]) na neodređenim dijelovima Hrvatske. Srpski političari i mediji su počeli hrvatsku vladu nazivati "ustaškom".<ref>[[#Brown|Brown & Karim 1995.]], str. 121-122</ref> Milošević je [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskim Srbima]] savjetovao odbijanje Tuđmanovih pokušaja kompromisa u ljeto 1990. te zauzimanje stava nesuradnje.<ref>[[#Ramet|Ramet 1999.]], str. 7</ref> Hrvatska vlada je Srbima osigurala predstavništvo u [[Hrvatski sabor|saboru]], ali su ovi napustili parlament jer su smatrali da nisu dobili dovoljno autonomije.<ref name="Brown119"/> Novi hrvatski ustav donesen 22.12. 1990. srpska je strana doživjela kao oduzimanje Srbima statusa konstitutivnog naroda, iako je ustav navodio da se svim narodima, pa i Srbima, jamče jednaka prava kao i Hrvatima.<ref>[[#Ustav Republike Hrvatske|Ustav Republike Hrvatske 22.12. 1990., "I. Izvorišne osnove"]]</ref> U međuvremenu, JNA je razoružala hrvatski TO,<ref name="Brown120">[[#Brown & Karim|Brown & Karim 1995.]], str. 120</ref> naoružala srpske pobunjenike dok je srbijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova, kojim je rukovodio [[Mihajlo Kertes]], trenirala srbijanske paravojne formacije za borbu po Hrvatskoj i BiH.<ref>[[#Brown & Karim|Brown & Karim 1995.]], str. 118</ref> [[Jovan Nikolić]], srpski pravoslavni pop iz Zagreba, je izjavio:
 
Neki Tuđmanovi postupci bili su doista upitni,{{#tag:ref|Primjerice, tijekom Tuđmanove vladavine, u Hrvatskoj je 17 ulica preimenovano prema [[Mile Budak|Mile Budaku]]; njegova primjedba iz 1990. u kojoj je izjavio kako "njegova supruga, srećom, nije niti srpskinja niti jevrejka."{{sfn|Radonić|2013|loc=str. 234-254}}|group=nb}} međutim, upitno je bilo i povlačiti paralele između njegovog patriotizma i ustaštva.{{#tag:ref|Primjerice, tijekom [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|drugog svjetskog rata u Jugoslaviji]], Tuđman je bio u [[Partizani|partizanima]].{{sfn|Kearns|2008|loc=str. 247-258}} Iako je relativizirao [[Holokaust]] stavljajući ga u kontekst "bezvremenske univerzalnosti genocidnih činova", nije ga osporavao niti nijekao. Isto tako, iako je smatrao da je broj žrtava [[Logor Jasenovac|logora smrti Jasenovac]] "preuveličan", nije osporavao da su zločini počinjeni.{{sfn|Morris-Suzuki|2005|loc=str. 230}}|group=nb}} O krhkosti ove teze govore i napori tajnih službi Beograda da ju sami pojačaju, poput [[Operacija Labrador|postavljanja bombi na jevrejskom groblju u Zagrebu]] ili parola o "30.000 ustaša u [[Dubrovnik]]u".{{sfn|Tužitelj protiv Pavla Strugara - Presuda|31.1. 2005|loc=str. 13}} [[MKSJ]] je u presudi naveo da je [[Milan Babić]], prvi predsjednik RSK, bio pod jakim uticajem [[Uloga srpskih medija u jugoslovenskim ratovima|srpske propagande]] koja ga je zavela na pogrešan put,{{sfn|Tužitelj protiv Milana Babića - Presuda|29.6. 2004|loc=str. 10-11}} a čiji je cilj bio dio šireg plana preuveličavanja opasnost za Srbe kako bi ih se nagnalo na borbu.<ref>[[#MKSJ Stanišić|Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina - Presuda, 23.5. 2013.]], str. 1</ref> U međuvremenu, JNA je razoružala hrvatski [[Teritorijalna odbrana|TO]],<ref name="Brown120">[[#Brown & Karim|Brown & Karim 1995.]], str. 120</ref> naoružala srpske pobunjenike dok je srbijansko Ministarstvo unutrašnjih poslova, kojim je rukovodio [[Mihajlo Kertes]], trenirala srbijanske paravojne formacije za borbu po Hrvatskoj i BiH.<ref>[[#Brown & Karim|Brown & Karim 1995.]], str. 118</ref> [[Jovan Nikolić]], srpski pravoslavni pop iz Zagreba, je izjavio:
 
{{citat3|Čak i da Franjo Tuđman nije došao na vlast, nego netko drugi umjesto njega, reakcija bi opet bila ista. Armija i Srbija bi bili protiv njega, jer su ''a priori'' protiv bilo kakve neovisnosti za Hrvatsku. To ne znači da hrvatska vlada nije napravila greške. Napravili su, i to je činjenica. Ali to nije alibi za one koji su čekali da proglase bilo kakvu hrvatsku državu ustaškom državom. To je bila strašna greška, kao i kasnije optužiti bilo kojeg Srbina u Hrvatskoj da je četnik.<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 195</ref>}}
 
[[Datoteka:Balkans War 1991, marine casualty - Flickr - Peter Denton 丕特 . 天登.jpg|left|mini|225px|Uništen brod u okolici Dubrovnika]]U ljeto 1991., kada je Hrvatska najavila proglašenje neovisnosti, JNA je krenula u otvoreni vojni pohod te se borila na strani snaga [[Republika Srpska Krajina|Republike Srpske Krajine]] (RSK), srbijanskih paravojnih formacija - i nekadašnjih suparnika iz Drugog svjetskog rata, četnika.<ref>[[#UN-ov izvještaj III.A|UN-ov izvještaj III.A, "2. Ties with the Governments of FRY, the self-declared Serbian Republics, and the JNA"]]</ref> [[Bitka za Vukovar]] i [[opsada Dubrovnika]] dvije su najznačajnije bitke u ratu, ali je njihova žestina dovela do okretanja mišljenja međunarodne zajednice protiv srpske strane.{{Sfn|BBC News|2001}} Iako manje poznate, i druge borbe su bile značajne, kao što je [[bitka za Osijek]], u kojoj je poginulo oko 800 osoba, [[bitka za Gospić]] i [[bitka za Zadar]]. Netrpeljivost je porasla na obje strane, tako da su neki umjereni činovnici, koji su htjeli pronaći kompromisno rješenje, smaknuti od sunarodnjaka: primjerice, Dmitra Obradovića, gradonačelnika [[Vrginmost]]a, su likvidirali militanti RSK,<ref>[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 56</ref> dok je Josip Reihl-Kir, zapovjednik osječke policije, ubijen iz hrvatske zasjede. Primirje početkom 1992. dovelo je do prekida nasilja, dok je RSK zauzela 13.913 km<sup>2</sup> ili 25% površine Hrvatske,{{Sfn|Memorijalno dokumentacijski centar|2009}} ne računajući dodatnih 680 km<sup>2</sup> oko dubrovačkog područja. Prema izvorima hrvatske vlade, do 1. rujnaIX 1993. hrvatska strana imala je 6.651 potvrđenih poginulih, 12.706 nestalih te 24.208 ranjenih.<ref>[[#Lukic|Lukic 1996.]], str. 193</ref>
 
Usprkos Miloševićevoj propagandi da se radi o novoj [[NDH]], Hrvatska je stekla međunarodno priznanje te je 1992. primljena u članstvo UN-a,{{Sfn|Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|2012}} dok RSK nije priznao nitko. 1992. odigrao se [[progon Hrvata iz Vojvodine tijekom Jugoslavenskih ratova|progon Hrvata iz nekih dijelova Vojvodine]]<ref>[[#Nizich|Nizich 1992.]], str. 57-58</ref> nakon čega je oko 10.000 Hrvata napustilo tu regiju.{{Sfn|Naegele|21.2. 2003}} i naselilo se uglavnom u Hrvatsku.{{sfn|Đurđev|1998|loc=str. 207-213}} Mirna reintegracija RSK pod hrvatsku vlast tri godine nije dovela do pomaka, a njen predsjednik [[Milan Martić]] čak je odbio i primiti [[plan Z-4]].{{Sfn|Sense Agency|2006}} Dvije vojne akcije 1995., [[operacija Bljesak]] i [[operacija Oluja]], dovele su do vraćanja većeg dijela RSK pod hrvatsku vlast, ali je velik broj Srba napustio ta područja te su se dogodili razni ratni zločini prema civilima. [[SRJ]] nije intervenirala, dijelom stoga jer su je međunarodne sankcije oslabile, a dijelom stoga jer je Hrvatska ovog puta bila međunarodno priznata, te bi time intervencija bila međunarodni sukob. Ipak, time je omogućen povratak Hrvatima koji su prognani iz RSK 1991. - samo 1996. oko 85.000 Hrvata vratilo se svojim domovima{{Sfn|U.S. Committee for Refugees and Immigrants}} - i stvoren dovoljan pritisak da bosanski Srbi prihvate kraj rata u BiH, a [[Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srem]] mirnu [[Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja|reintegraciju hrvatskog podunavlja]].
 
== Rat u Bosni i Hercegovini ==
Linija 107 ⟶ 109:
 
[[Datoteka:SrebrenicaStone.jpg|225px|left|mini|Spomen groblje žrtvama Srebrenice u Potočarima]]
1993., druga hrvatska država, [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna]] (HRHB) i sama se okrenula protiv Bošnjaka i počela se širiti, čime su sve tri strane bile međusobno zaraćene te je rat poprimio osobinu "svakoga protiv svakoga". [[Opsada Mostara]] i [[etničko čišćenje u Lašvanskoj dolini]] doveli su do osude i hrvatske strane od međunarodne zajednice.{{Sfn|Los Angeles Times|1993}} Mnogi su to interpretirali time da je i sam Zagreb počeo raditi na Velikoj Hrvatskoj. Ipak, na pritisak američke delegacije, hrvatska strana je [[Washingtonski sporazum|Washingtonskim sporazumom]] prihvatila cjelovitost BiH te je ukinula HRHB. Pokušaji da se postigne mir i na srpskoj strani nisu urodili plodom, koja je nastavila rat i dalje. 11.7. 1995. pala je enklava [[Srebrenica]] te je VRS započela najveći masakr u svim Jugoslovenskim ratovima, u kojem je zarobljeno a potom na desetak različitih lokacija [[Masakr u Srebrenici|strijeljano oko 7.000 Bošnjaka]], koji će kasnije biti priznat kao [[Bosanski genocid]].{{Sfn|Reuters|2013}}{{sfn|Simić|Daly|2011}} Nakon pada dvije sigurnosne enklave, Srebrenice i [[Žepa|Žepe]], izgledalo je da je i treća na redu, ona oko [[Bihać]]a koji je bio u zajedničkom okruženju RSK i RS. Hrvatskoj je odobrena operacija Oluja kojom je prekinuta [[opsada Bihaća]],{{Sfn|Helm|1995}} a zajedničko prodiranje hrvatsko-bošnjačkih snaga izvršilo je dovoljan pritisak na Karadžić napokon prihvati da je RS dio BiH te pristane na mir. [[Daytonski sporazum]], kojeg je potpisao Milošević, je i službeno završio rat. Iako je stupio mir, nekoliko desetaka tisuća Srba je svejedno napustilo područja koja nisu pripala RS-u, poput odlaska 30.000 Srba iz četvrti Sarajeva koja su pripala [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciji BiH]].{{Sfn|UNHCR|1997}} [[Momčilo Krajišnik]] to je ovako sažeo:
{{citat3|Zadatak ove Republike i prvi strateški cilj je da se mi odvojimo od Muslimana i Hrvata i nema niko pravo da zastupa strategiju srpskog Sarajeva za ostanak u zajedničkoj državi. Niko ne može sada novo rešenje praviti da ostanemo skupa.<ref>[[#Biserko|Biserko 2006.]], str. 128</ref>}}
 
Linija 115 ⟶ 117:
Situacija na Kosovu dramatično se pogoršavala još od 1981. kada su tamo [[Nemiri u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Kosovo 1981.|izbili nemiri]] jer su Albanci tražili da ta pokrajina stekne status republike u SFRJ. Nakon što je Milošević ukinuo Kosovu i status autonomije, stanje je postajalo još gore, a represija je nastavljena: 1991., oko 20.000 Albanaca je otpušteno sa poslova, osobito sa područja medicine i znanosti, i zamijenjeno Srbima.<ref>[[#HRW1991|Human Rights Watch 1992.]], str. 602</ref> Albanske radio i TV stanice su zabranjene ili smanjene, novine zatvorene a otkazi Albanaca nastavljeni.<ref name="Milutnovic88"/> Albanski studenti koji su htjeli pohađati nastavu na albanskom nisu to mogli, te je stoga organizirana privatna nastava po kućama.<ref name="Milutnovic88">[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 88-89</ref>
 
S vremenom, Albanci su započeli pobunu protiv Beograda te je 1996. osnovana [[Oslobodilačka vojska Kosova]] (OVK) koja je tražila neovisno Kosovo. Oružani sukobi su izbili između snaga OVK i [[Vojska Jugoslavije|VJ]]. [[Opća skupština Ujedinjenih naroda|Opća skupština UN-a]] još je 3.3. 1998. u rezoluciji 52/139 upozorila na alarmantnu situaciju na Kosovu, poglavito na represiju, diskriminaciju i nezakonito hapšenje stanovništva.{{sfn|Opća skupština Ujedinjenih naroda|3.3. 1998}} Pregovori u [[Rambouillet]]u nisu doveli do rezultata jer su Srbi i Albanci imali suprotne stavove: Albanci su htjeli neovisno Kosovo, dok su Srbi bili spremni vratiti im autonomiju, ali nisu htjeli razmještanje [[NATO]] snaga po Kosovu, koje bi smatrali okupacijom.<ref>[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 170-171.</ref>
 
Sukob je postao otvoreni rat 1998.-1999. a nasilje VJ-a i MUP-a Srbije prouzročio je novi masovni val albanskih izbjeglica sa Kosova.<ref>[[#Milutinovic et al|''Tužitelj protiv Milana Milutinovića i drugih – Presuda'', 26. februara 2009.]], str. 416.</ref> Rat je završen [[NATO bombardovanje SRJ|NATO bombardovanjem SRJ]], vojnom akcijom kojom je zapovjedao [[Wesley Clark]]. Kosovo je stavljeno pod upravu UN-a i vojnu zaštitu [[KFOR]]-a, ali je nakon[[teritorijalni integritet]] Srbije ostao netaknut te je ta provincija i dalje ostala dio njenog teritorija. Nakon povlačenja VJ-a, velik broj Srba iz straha je napustio to područje. KosovoOvaj status je iznenada prekinut kada je Kosovo 2008. [[Međunarodna reakcija na proglašenje nezavisnosti Kosova|proglasilo neovisnost]], što je i dalje predmetom kontroverzi. Usprkos priznanju raznih država, UN ju i dalje ne smatra neovisnom državom.
 
== Broj žrtava ==
Linija 124 ⟶ 126:
Tijekom rata u Hrvatskoj, 1991. oko četvrt milijuna Hrvata i drugih nesrba je ili protjerano iz svojih domova od strane JNA i snaga Republike Srpske Krajine ili je pobjeglo od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch - II|2001}} Najdrastičniji primjer bio je Vukovar, iz čije je okolice protjerano 31.732 osoba.<ref>[[#Turković|Turković, Hovens & Gregurek]], str. 222</ref> Nakon hrvatske pobjede 1995., oko 300.000 Srba je napustilo tu državu i naselilo se u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}
 
Najviše izbjeglica i raseljenih imala je Bosna i Hercegovina, oko 2,2 milijuna osoba, od toga preko polovice Bošnjaka.{{Sfn|UNHCR|2003}} Do 2001., još uvijek je bilo 650.000 raseljenih Bošnjaka, dok je 200.000 trajno napustilo državu i odselilo se u inozemstvo.{{Sfn|UNHCR|2003}} Nakon pada Srebrenica, preko 15.000 osoba je raseljeno iz te enklave.{{sfn|Pavlović|Bijedić|1997|loc=str. 21-22}} Nakon rata, većinadobar dio građana Bosne se vratilavratio svojim domovima, dok je oko 250.000 Srba otišlo u SRJ.{{Sfn|UNHCR|1997}}
 
Rat na Kosovu je doveo do 862.979 albanskih izbjeglica koje je ili protjerao MUP Srbije ili su pobjegli od ratne fronte.{{Sfn|Human Rights Watch|2001}} Nakon završetka rata, Albanci su se masovno vratili natrag svojim domovima, ali je oko 230.000 Srba i drugih nealbanaca napustilo Kosovo od straha od odmazde jer se Vojska Jugoslavije povukla sa tog područja.{{Sfn|Judah|2011}} Time je nakon završetka Jugoslavenskih ratova SRJ imala 700.000 srpskih izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Kosova.{{Sfn|BBC News|2000}}
Linija 149 ⟶ 151:
|}
 
== Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju ==
[[Datoteka:ICTY.JPG|desno|mini|225px|Zgrada Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu]]
{{glavni|Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju:Popis optuženih osoba}}
[[Vijeće sigurnosti]] odobrilo je 1993. u rezoluciji 808 osnivanje [[Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju]] (MKSJ) kako bi se sudski procesuirali ratni zločini te zaustavili daljnji, pošto je sud trebao djelovati kao upozorenje svim vođama umiješanim u sukob da postoji kaznena odgovornost.{{sfn|Saxon|2006|loc=str. 559-572}} Sveukupno je do 2005. podignuo 161 optužnicu za sva četiri sukoba.{{sfn|Pocar|2008|loc=str. 655-665}}
 
Do 2015., MKSJ je za rat u Bosni i Hercegovini osudio 50 osoba na srpskoj, 18 na hrvatskoj te pet na bošnjačkoj strani. Za rat u Hrvatskoj, na stranama snaga JNA i RSK osuđeno je šest osoba, a na hrvatskoj strani nijedna. Za rat na Kosovu, osuđeno je šest osoba na srpskoj, te dvije na albanskoj strani. Za sukob u Makedoniji podignuta je samo jedna optužnica, i osuđena samo jedna osoba na makedonskoj strani.
 
Ostvarenja MKSJ-a su predmet spora. Žrtve su uglavnom prigovarale zbog preniskih zatvorskih kazni osuđenika, dok su pravnici kritizirali presudu u kojoj je uveden nepoznati pravni koncept 'konkretne usmjerenosti' potrebne radi osuđivanje osobe za neki zločin, jer time sužuje prostor za uvođenje kazni.{{sfn|Coco|Gal|2014|loc=str. 345-366}} Bilo je i drugih kontroverzi.{{#tag:ref|[[Ante Gotovina]] i [[Mladen Markač]] su 2012. osuđeni zbog ratnih zločina počinjenih tijekom [[Operacija Oluja|operacije Oluja]], da bi pravosnažnom presudom 2013. bili oslobđeni svih optužbi. Obrazloženje presude dovelo je do kritika nekih pravnika.{{sfn|Clark|2013|loc=str. 399-423}}|group=nb}} Ipak, MKSJ je doveo do bogatog arhiva dokumenata tijekom ratova; donio presedan presudama da su [[Silovanje|silovanja]] u Bosni bila [[zločin protiv čovječnosti]] i namjerna strategija rata;{{sfn|Farwell|2004|loc=str. 389-403}} po prvi put na optuženičku klupu doveo bivšeg predsjednika neke države, Slobodana Miloševića{{sfn|Tužitelj protiv Slobodana Miloševića - Optužnica|2002}} te donio i prve pravosnažne presude u kojima je potvrđen genocid u Bosni, u Srebrenici 1995.{{sfn|Palombino|2005|loc=str. 778-789}}
 
== Tužbe BiH i Hrvatske protiv Srbije na Međunarodnom sudu pravde ==
{{glavni|Tužba BiH protiv SRJ za genocid}}
Bosna i Hercegovina je 1993. otišla na [[Međunarodni sud pravde]] (MSP) te tužila SRJ, a kasnije Srbiju za genocid počinjen tijekom rata. 2007. godine, MSP je presudio da Srbija nije odgovorna za genocid počinjen od strane snaga VRS-a, jer "nije počinila genocid ni preko svojih državnih organa, ni preko svojih zvaničnika". Međutim, odgovorna je po drugom pogledu jer je prekršila [[Konvencija o genocidu|Konvenciju o genocidu]] time što nije učinila sve što je bilo u njenoj moći da spriječi genocid, a potom nije kaznila niti predala počinitelje MKSJ-u. MSP je [[Bosanski genocid]] tom prilikom ograničio samo na [[masakr u Srebrenici]] 1995. Poslije ovog suđenja, Srbija je postala prva zemlja koja je po ocjeni suda prekršila Konvenciju o genocidu.{{sfn|Gattini|2007|loc=str. 695-713}}
 
Antonio Cassese, profesor međunarodnog prava, navodi da - iako je MKSJ u presudi protiv Tadića utvrdio da se radilo o međunarodnom sukobu - uzeo širi koncept "sveukupne kontrole" kako bi dokazao veze između jedne države i neke vojne ili paravojne skupine u drugoj državi, dok je MSP uzeo uži, onaj "učinkovite kontrole".{{sfn|Cassese|2007|loc=str. 649-668}}
 
1999., i Hrvatska je tužila Srbiju na MSP-u zbog navodnog genocida tijekom rata, a Srbija je uzvratila protutužbom. 2015., 15 sudaca MSP-a donijelo je presudu prema kojoj je odbacio obje tužbe. Utvrdio je da, iako su počinjeni razni zločini na obje strane, broj ubijenih u ratu u Hrvatskoj bio je ipak premalen da dosegne razmjere genocida.{{sfn|Međunarodni sud pravde|2015|loc=str. 111, 119, 131, 142}}
== Vidi još ==▼
* [[Srbija u jugoslovenskim ratovima]]▼
== Bilješke ==
{{Reflist|4group=nb}}
 
== Izvori ==
<div style="height: 400px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;">
{{Reflist|3}}
</div>
 
== Reference ==
;Knjige
{{refbegin|2}}
* {{Cite book|isbn=9781564321527|ref=Brown & Karim| last1=Brown |first1=Cynthia |last2= Karim |first2= Farhad | year=1995 |title=Playing the "Communal Card": Communal Violence and Human Rights| location= New York City |publisher= Human Rights Watch }}
* {{Cite book| publisher=Svjetska banka|ref=Ding| last=Ding| first=Wei| title=Bosnia and Herzegovina: Toward Economic Recovery| year=1996| location=Washington, D.C.| isbn=9780821336731}}
Linija 159 ⟶ 185:
* {{Cite book|isbn=9781564320537|ref=HRW1991|last=|first=|year=1992|title=Human Rights Watch World Report 1992: Events of 1991|publisher=Human Rights Watch}}
* {{Cite book|isbn= 9780198292005|ref=Lukic|title=Europe from the Balkans to the Urals: The Disintegration of Yugoslavia and the Soviet Union|location=Stockholm |first=Rénéo|last=Lukic|publisher=Oxford University Press|year=1996}}
* {{cite book|last=Morris-Suzuki| title=The Past Within Us: Media, Memory, History|first=Tessa |publisher=Verso|year= 2005|isbn= 9781859845134|ref=harv}}
* {{Cite book|isbn=9780521763806|ref=Nettelfield|title=Courting Democracy in Bosnia and Herzegovina: The Hague Tribunal's Impact in a Postwar State|first=Lara J. |last=Nettelfield|publisher=Cambridge University Press|year=2010}}
* {{Cite book| isbn=9781564320834|ref=Nizich|first=Ivana |last=Nizich| title=War Crimes in Bosnia-Hercegovina: A Helsinki Watch Report, Opseg 1| location=New York City| publisher=Human Rights Watch| year=1992}}
Linija 165 ⟶ 192:
* {{Cite book|isbn=9780199730360|ref=Toal|title=Bosnia Remade: Ethnic Cleansing and Its Reversal|first1=Gerard |last1=Toal|first2=Carl T. |last2=Dahlman|publisher=Oxford University Press|year=2011}}
* {{Cite book| location=New York City|ref=Turković|last=Turković | first=Silvana|last2=Hovens | first2=Johannes E|last3=Gregurek | first3=Rudolf | editor1-last=Wilson | editor1-first=John Preston | editor2-last=Drožđek | editor2-first=Boris | title=Broken Spirits: The Treatment of Traumatized Asylum Seekers, Refugees, and War and Torture Victims | chapter=Strengthening Psychological Health in War Victims and Refugees | publisher=Routledge | year=2004 | isbn=978-0-415-94397-0 }}
{{refend}}
 
;Znanstveni/ naučni radovi i žurnali
{{refbegin|2}}
* {{citation|last=Cassese|first=Antonio|year=2007| title=The Nicaragua and Tadić Tests Revisited in Light of the ICJ Judgment on Genocide in Bosnia| publisher= European Journal of International Law|doi=10.1093/ejil/chm034| ref=harv}}
* {{citation|last=Clark| first=Janine Natalya| year=2013| title=Courting Controversy - The ICTY’s Acquittal of Croatian Generals Gotovina and Markač| doi=10.1093/jicj/mqt009|publisher=Oxford University Press| ref=harv}}
* {{citation|last1=Coco|last2=Gal|first1=Antonio|first2=Tom|year=2014| title=Losing Direction - The ICTY Appeals Chamber’s Controversial Approach to Aiding and Abetting in Perišić| publisher= Oxford University Press| doi=10.1093/jicj/mqu010| ref=harv}}
* {{citation|last=Farwell|first=Nancy|year=2004| title=War Rape: New Conceptualizations and Responses| doi=10.1177/0886109904268868| publisher=Women's Studies |ref=harv}}
* {{citation|last=Gattini|first=Andrea|year=2007|title=Breach of the Obligation to Prevent and Reparation Thereof in the ICJ's Genocide Judgment| publisher= European Journal of International Law| doi=10.1093/ejil/chm038|ref=harv}}
* {{citation|last=Đurđev| first=Branislav S.|year=1998| title=Refugees and village renewal in Yugoslavia| publisher=Kluwer Academic Publishers|doi=10.1023/A:1006904101161| ISSN=1572-9893| ref=harv}}
* {{citation|last=Huntington|first=Samuel P.|year=1991|doi=10.1353/jod.1991.0016| title=Democracy's Third Wave|publisher=Journal of Democracy | ref=harv}}
* {{citation|last=Kearns|first=Ian|year=2008| title=Croatian politics: Authoritarianism or democracy?| publisher=[[Taylor & Francis]]| doi=10.1080/13569779808449966| ref=harv}}
* {{citation|last=Palombino| first=Fulvio Maria| year=2005|doi=10.1093/jicj/mqi045| title=Should Genocide Subsume Crimes Against Humanity? Some Remarks in the Light of the Krstić Appeal Judgment| publisher=| ref=harv}}
* {{citation|last=Pavlaković|year=2011| first=Vjeran| title=Symbols and the culture of memory in Republika Srpska Krajina| publisher=Taylor & Francis| doi=10.1080/00905992.2012.743511| ref=harv}}
* {{cite web|last1=Pavlović|last2=Bijedić| first1=D.| first2=S.|year=1997| title=Personal experience in the organization of mass admission of traumatized refugees|PMID=9601774|publisher=Dom zdravlja, Tuzla| ref=harv}}
*{{citation|last=Pocar|first=Fausto|year=2008|title=Completion or Continuation Strategy? Appraising Problems and Possible Developments in Building the Legacy of the ICTY| publisher=[[Oxford University Press]]| doi=10.1093/jicj/mqn043| ref=harv}}
* {{citation|last=Radonić| first=Ljiljana|year=2013| publisher=Austrian History Yearbook| title=Croatia's Politics of the Past during the Tuđman Era (1990–1999)—Old Wine in New Bottles?| doi=10.1017/S0067237813000143| ref=harv}}
*{{citation|last=Saxon|first=Dan|year=2006|title=Exporting Justice: Perceptions of the ICTY Among the Serbian, Croatian, and Muslim Communities in the Former Yugoslavia| doi=10.1080/14754830500332837| publisher=Taylor & Francis| ref=harv}}
* {{citation|last1=Simić|last2=Daly| first1=Olivera| first2=Kathleen| title=‘One Pair of Shoes, One Life’: Steps towards Accountability for Genocide in Srebrenica| year=2011| doi=10.1093/ijtj/ijr020| publisher=Oxford University Press|ref=harv}}
{{refend}}
 
;Novinski izvještaji
{{refbegin|2}}
* {{cite web|url=http://www.b92.net/eng/news/politics-article.php?yyyy=2011&mm=03&dd=24&nav_id=73402|year=2011|month=24. ožujka|title=Serbia marks anniversary of NATO bombing|last=B92|accessdate = 06. 05. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web| date=22. mart|year= 2000 | last=BBC News|publisher=bbc.co.uk| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/687441.stm | title=Bleak outlook for Serb refugees | accessdate=4. juli 2012|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[BBC News]]|publisher=bbc.co.uk|title=Charges over Dubrovnik bombing|year=2001|month=2. ožujka|accessdate=7. kolovoza 2013|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1196879.stm|ref=harv}}
* {{cite web|last=BBC News|publisher=bbc.co.uk|title=Obituary: Slobodan Milosevic|year=2006|month=11. ožujka|accessdate=6. kolovoza 2013|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/655616.stm|ref=harv}}
* {{cite web|last=CNN|year=1999|title=U.S. Marines kill gunman in Kosovo firefight|month=25. lipnja|url=http://edition.cnn.com/WORLD/europe/9906/25/kosovo.02/|ref=harv}}
* {{cite web|last=E-novine|title=Više verzija o zločinu u Sijekovcu|year=2012|month=15. augusta|url=http://www.e-novine.com/region/region-bosna/69763-Vie-verzija-zloinu-Sijekovcu.html|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Guardian]]|year=1992|month=7. augusta|url=http://www.theguardian.com/itn/article/0,,191240,00.html|title=Shame of camp Omarska|accessdate=12. aprila 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=Helm|first=Sarah|year=1995|month=9. august|title=Weary Bihac cries with joy as siege ends|url=http://www.independent.co.uk/news/world/weary-bihac-cries-with-joy-as-siege-ends-1595403.html|publisher=The Independent|accessdate=7. kolovoza 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=Keay|first=Justin|publisher=New York Times|year=1996|month=11. ožujka|title=Economic Rebirth Under Way : Croatia Comes Up For Air After War|url=http://www.nytimes.com/1996/03/11/business/worldbusiness/11iht-poldi.t.html|accessdate=17. kolovoza 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=[[Los Angeles Times]]|title=Croats Defy Truce, Keep Up Fighting in Mostar|month=12. maj|year= 1993|publisher=Los Angeles Times|url=http://articles.latimes.com/1993-05-12/news/mn-34411_1_bosnian-croat|accessdate=7. kolovoza 2013|ref=harv}}
* {{cite web|ref=Matthews|title=U.N. approves sanctions on Yugoslavia Security Council attempts to halt bloodshed in Bosnia|author=Mark Matthews|publisher=The Baltimore Sun|url=http://articles.baltimoresun.com/1992-05-31/news/1992152005_1_serbia-and-montenegro-yugoslavia-bosnia|date=31. maj 1992|accessdate=7. august 2013}}
* {{cite web|accessdate=7. august 2013|ref=Naegele|last=Naegele|first=Jolyon|title=Serbia: Witnesses Recall Ethnic Cleansing As Seselj Prepares For Hague Surrender|year=2003|month=21.2. februar2003|url=http://www.rferl.org/content/article/1102307.html|publisher=[[Radio slobodna Evropa|Radio Slobodna Evropa]]|ref=harv}}
* {{cite web|last=Reuters|year=2013|month=11. jul|title=Bosnia reburies Srebrenica dead 18 years after massacre|author=Maja Žuvela|url=http://www.reuters.com/article/2013/07/11/us-bosnia-srebrenica-idUSBRE96A0HJ20130711|accessdate=7. august 2013|ref=harv}}
{{refend}}
 
;Nevladini izvještaji
{{refbegin|2}}
* {{Cite book|date=28. prosinca12. 1994|ref=Bassiouni|last=Bassiouni|first=M. Cherif|url=http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/iii.htm|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992) - The military structure, strategy and tactics of the warring factions|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]}}
* {{Cite book|accessdate=9. ožujka 2012|ref=UN-ov izvještaj III.A|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex III.A – Special forces|last=Bassiouni|first=M. Cherif|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]| date=28. prosinca12. 1994| url=http://web.archive.org/web/20110721010641/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/anx/III-A.htm}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj IV|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex IV – The policy of ethnic cleansing|date=28. prosinca12. 1994|url=http://web.archive.org/web/20110723064343/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/IV.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|accessdate=9. ožujka 2012}}
* {{cite book|ref=UN-ov izvještaj V|last=Bassiouni|first=M. Cherif|title=Final report of the United Nations Commission of Experts established pursuant to security council resolution 780 (1992), Annex V – The Prijedor Report|date=28. prosinca12. 1994| url=http://web.archive.org/web/20110629005404/http://www.ess.uwe.ac.uk/comexpert/ANX/V.htm|publisher=[[Ujedinjeni narodi]]|accessdate=9. ožujka 2012}}
* {{cite web|ref=Biserko|last=Biserko|first=Sonja|title=Bosna i Hercegovina - Jezgro velikosrpskog projekta|url=http://www.helsinki.org.rs/doc/Svedocanstva27.pdf|publisher=Helsinški odbor za ljudska prava u Srbiji|year=2006|location=Beograd|accessdate=23. veljače 2013}}
* {{cite web|ref=Documenta|title=Rat, dokumentiranje i pravni status žrtve| url=http://www.documenta.hr/assets/files/publikacije/dokumentiranje.pdf|publisher=Documenta|year=2010|accessdate=6. kolovota8. 2013|author=Igor Roginek|location=Zagreb}}
* {{cite web|title=About us|url=http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|last=Fond za humanitarno pravo|year=2010 |accessdate=17. novembra 2010|archiveurl=http://web.archive.org/web/20110522141442/http://www.hlc-rdc.org/stranice/Linkovi-modula/About-us.en.html|archivedate = 22. 4. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web|ref=HRW|url=http://www.hrw.org/sites/default/files/reports/natbm002.pdf|format=PDF|title=Civilian Deaths in The NATO Air Campaign|publisher=Human Rights Watch|month=veljača |year=2000|accessdate=23. veljače 2012}}
* {{cite web|ref=HRW2000b| title = Unfinished Business: Return of Displaced Persons and Other Human Rights Issues in Bijeljina| publisher = Human Rights Watch|month =maj|year=2000| volume = 12|issue = 7|url = http://www.hrw.org/reports/2000/bosnia/BOSN005.pdf|accessdate=7. kolovoza 2013}}
* {{cite web|ref=harv|url=http://www.hrw.org/reports/2001/kosovo/undword.htm|title=Kosovo: Under Orders|last=Human Rights Watch|month=|year=2001|accessdate=23. veljače 2012}}
* {{cite web|last=Human Rights Watch - II|year=2001|url=http://www.hrw.org/en/news/2001/10/28/milosevic-important-new-charges-croatia|title=Milosevic: Important New Charges on Croatia|date=30. listopada|accessdate=68. kolovoza 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=Kosovo Memory Book |url=http://www.kosovomemorybook.org/?page_id=2884&lang=de|title=Public review of data on victims, killed and missing – Presentation in Belgrade|accessdate=21. juni 2012|year=2012|ref=harv}}
* {{cite web |title=Transitional Justice in the Former Yugoslavia |url=http://ictj.org/publication/transitional-justice-former-yugoslavia|title |last=ICTJ |month = 1. januar |year=2009|publisher=International Center for Transitional Justice|accessdate = 9. kolovoza 2010|ref=harv}}
* {{cite web|title=U.S. Committee for Refugees World Refugee Survey 1997 – Yugoslavia |url=http://www.unhcr.org/refworld/country,,USCRI,,MNE,,3ae6a8a334,0.html|last=UNHCR| date= 1. januar|year= 1997 |accessdate = 24. 6. 2012.|ref=harv}}
* {{cite web| url= http://www.refugees.org/countryreports.aspx?id=822|title=World Refugee Survey—Croatia|last= U.S. Committee for Refugees and Immigrants|accessdate=19. novembra 2010| archiveurl=http://web.archive.org/web/20080315041821/http://www.refugees.org/countryreports.aspx?id=822 |archivedate=7. kolovoza 2013|ref=harv}}
* {{cite web|ref=UN|url=http://www.un.org/en/peacekeeping/fatalities/documents/stats_3.pdf|year=2013|title=Fatalities by Mission and Appointment Type|month=31. srpnja|publisher=Ujedinjeni narodi|accessdate=17. kolovoza 2013}}
* {{cite web|last=UNHCR|year=2003|month=novembar|title=Bosnian refugees in Australia: identity, community and labour market integration|author=Val Colic-Peisker|url=http://www.unhcr.org/3fb4f8a64.pdf|ref=harv}}
{{refend}}
 
;Ostalo
{{refbegin|2}}
* {{cite web|ref=IDC|url=http://www.idc.org.ba/index.php?option=com_content&view=section&id=35&Itemid=126&lang=bs|title=Rezultati istraživanja "Ljudski gubici '91-'95"|publisher=Istraživačko Dokumentacioni Centar (IDC)|location=Sarajevo|last=IDC|year=2007|accessdate = 6. 12. 2011.}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Milana Babića - Presuda|year=29.6. 2004|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|url=http://www.icty.org/x/cases/babic/tjug/bcs/040629.pdf| ref=harv}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Slobodana Miloševića - Optužnica|year=2002| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| url=http://www.icty.org/x/cases/slobodan_milosevic/cis/bcs/cis_slobodan_milosevic_bcs.pdf| ref=harv}}
* {{cite web|ref= Milutinovic et al|url=http://www.icty.org/x/cases/milutinovic/tjug/en/jud090226-e1of4.pdf|title=The Prosecutor vs Milan Milutinovic et al – Judgement|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju|date = 26. 2. 2009.}}
* {{cite web|url=http://www.icty.org/x/cases/zupljanin_stanisicm/tjug/bcs/130327_summary.pdf | ref=MKSJ Stanišić| title=Sažetak presude Pretresnog vijeća u predmetu Tužilac protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina|date=27.3. 2013| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju}}
* {{cite web|title=Tužitelj protiv Pavla Strugara - Presuda|year=31.1. 2005|publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| url=http://www.icty.org/x/cases/strugar/tjug/bcs/050131.pdf | ref=harv}}
* {{cite web|last=Memorijalno dokumentacijski centar|title=Dokumenti institucija pobunjenih Srba u Republici Hrvatskoj (srpanj - prosinac 1992.)|month=svibanj|year=2009|url=http://www.centardomovinskograta.hr/novost_36.html|ref=harv}}
* {{cite web|title=Croatia vs. Serbia - Judgement| last=[[Međunarodni sud pravde]]|year=2015| url=http://www.icj-cij.org/docket/files/118/18422.pdf| ref=harv}}
* {{cite web|last=Ministarstvo vanjskih i europskih poslova|title=20. obljetnica članstva Republike Hrvatske u Ujedinjenim narodima|year=2012|month=22. svibnja5.|url=http://www.mvep.hr/hr/vanjska-politika/multilateralni-odnosi0/multi-org-inicijative/ujedinjeni-narodi/hr-u-un/20-obljetnica-clanstva-republike-hrvatske-u-ujedinjenim-narodima/|ref=harv}}
* {{cite web|last=Judah|first=Tim|title=Yugoslavia: 1918 - 2003|publisher=BBC History|year=2011|month=17. veljače|accessdate=6. kolovoza 20132|url=http://www.bbc.co.uk/history/worldwars/wwone/yugoslavia_01.shtml|ref=harv}}
* {{cite web|last=SenseOpća Agencyskupština Ujedinjenih naroda|year=2006|month=253.3. aprila1998| title=MartićResolution 52/139. - NajboljiSituation Tuđmanovof saradnikhuman rights in Kosovo| url=http://www.sense-agencyunhchr.comch/tribunal_(mksj)Huridocda/martic-%E2%80%93-najbolji-tudjmanov-saradnikHuridoca.25.htmlnsf/TestFrame/6b8d339ccfb2bdaa8025666a004e5268?cat_id=1&news_id=3523Opendocument|accessdate=7. augusta 2013|ref=harv}}
* {{cite web|last=Sense Agency|year=2006|month=25. aprila|title=Martić - Najbolji Tuđmanov saradnik|url=http://www.sense-agency.com/tribunal_(mksj)/martic-%E2%80%93-najbolji-tudjmanov-saradnik.25.html?cat_id=1&news_id=3523|ref=harv}}
* {{cite web|ref=Ustav Republike Hrvatske|title=Ustav Republike Hrvatske (NN 056/1990)|date=22. prosinca 1990|url=http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=azbest&searchText=on&lang=en&action=search&displayOptions=on&filterfields=35324&annotate=on&bid=v8ewpwn3TzF4b21Qt8aGNw%3D%3D| accessdate=7. kolovoza 2013}}
{{refend}}
▲== Vidi još ==
▲* [[Srbija u jugoslovenskim ratovima]]
 
== Vanjske veze ==
{{Commonscat|Yugoslav wars}}
Linija 228 ⟶ 277:
 
[[Kategorija:Raspad SFRJ]]
[[Kategorija:19911990-e]]
[[Kategorija:1992]]
[[Kategorija:1995]]
[[Kategorija:1999]]
Izvor: https://sh.wikipedia.org/wiki/Ratovi_u_bivšoj_Jugoslaviji