Bubašvabe – razlika između verzija

Žohari se smatraju štetočinama, iako samo oko 30 [[vrsta]] žohara živi u urbanim područjima što je manje od 1% ukupne [[vrsta|vrste]]. [[Vrsta|Vrste]] koje su se prilagodile životu uz [[Čovjek|čovjeka]] predstavljaju veliki higijenski problem za [[Čovjek|čovjeka]]. [[Prehrana|Prehrambene]] [[proizvod]]e zagađuju svojim [[izmet]]om i prisutnošću. Uzročnici su i mnogih [[alergija]] u odraslih i [[dete|djece]], dokazano je da kod [[dete|djece]] mogu izazvati [[Astma|astmu]]. [[Alergija#Znakovi i simptomi|Alergeni]] se nalaze u slini žohara, fecesu, sekretima, ljuskama oklopa i mrtvim tijelima žohara. Pogoduje im nečistoća jer se [[hrana|hrane]] ostacima hrane. Najčešće ih možemo pronaći u skladištima, kuhinjama, kupaonama(potrebna im je [[voda]] za razvoj) i sl. Za [[Čovjek|čovjeka]] su još opasni kao prenositelji nekih [[bolest]]i kao: [[tuberkuloza]], [[kolera]], [[trbušni tifus|tifus]], [[lepra|guba]] itd. Pošto su noćne [[životinje]] dosta ih je teško za otkriti, otporni su na insekticide, sposobni su dugo preživjeti bez hrane i brzo se razmnožavaju. Jedna od najboljih preventivnih mjera je održavanje čistoće u prostorijma za život, pogotovo u prostorijama koje služe za držanje i pripremu [[hrana|hrane]].

 

{{commonscat|Blattodea}}

* [http://www.bio.umass.edu/biology/kunkel/rolleston/plate_viii.html Ilustracija Georgea Rollestona (1870), koja prikazuje unutarnje organe žohara]

* [http://darwinblog.blogspot.com/2005/12/transitional-species-in-insect_24.html Prijašnje vrste u evoluciji žohara]