Kalist II – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
Nema sažetka izmjene
Red 18:
}}
 
'''Kalist II.''' (o. 1065? - 13. decembar 1124), rođen kao ''Guy Burgundski'' ({{lang-fr|Guy de Bourgogne}}) bio je '''162'.''' [[papa]], koji je stolovao od [[2. februar]]a [[1119]]. do [[13. decembar]] [[1124]]. godine. Bio je prvi papa izabran izvan današnje [[Italija|Italije]], ali je daleko poznatiji po tome što je sklopio [[Wormski konkordat]], kojim je okončana višedecenijska [[Borba za investituru]] i uspostavljena hegemonija [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] nad svjetovnim vladarima srednjovjekovne Evrope.
 
==Biografija==
 
Guy se rodio kao četvrti po redu sin grofa [[Guillaume I od Burgundije|Guillaumea I od Burgundije]], te je bio rodbinski povezan s nekim od najmoćnijih i najuticajnijih feudalaca tadašnje Evrope. U zapisima se prvi put pojavljuje 1088. kada je imenovan [[Nadbiskup Viennea|nadbiskupom Viennea]]. Istakao se kao sljedbenik [[gregorijanska reforma|gregorijanske reforme]] i beskompromisni protivnik svjetovna [[investitura|investiture]]. Godine 1112. je papa [[Paskal II]] sazvao sinod u Lateranu, na kome je odbacio vlastitu dozvolu svjetovne investiture, ishođene tokom zarobljeništva od strane cara [[Heinrich V, svetorimski car|Heinricha V]]. Na njemu je sudjelovao i Guy, koji se potom vratio u Francusku, te u Vienneu sazvao sinod francuskih i burgundskih biskupa. Na njemu je zalaganje za svjetovnu investituru proglašeno [[hrišćanska jeres|herezom]], nakon koje je kao kazna slijedila [[ekskomunikacija]].
 
Godine 1119. je papa [[Gelazije II]] protjeran iz Rima od strane Heinrichovih pristaša, te je došao u Francusku tražiti podršku. Smrt ga je zatekla u [[Opatija Cluny|Opatiji Cluny]] gdje je nedugo potom organiziran [[Izbor za papu 1119|izbor za novog papu]]. Glavni kandidati su bili tamošnji opat [[Pons de Melgueil|Poncije]], koji je bio kumče Paskala II; te Guy, koji je bio favorit Gelazija. Na kraju je izabran Guy, koji je uzeo ime Kalist II.
 
Kalist je ispočetka pokušao spor s Heinrichom riješiti pregovorima, ali do njega nije došlo. Kalist se nakon toga zaputio u Italiju, gdje je uz pomoć [[Normani|Normana]] i podršku rimskog stanovništva sljedbenike [[Antipapa Grgur VIII|antipape Grgura VIII]], a potom zarobio i samog antipapu. Nakon toga je Heinrich, iscrpljen dugogodišnjim sukobom koji su kompromitirali carsku vlast u Njemačkoj, odlučio početi pregovore. Tri kardinala su došli u Rim, a potom su u oktobru 1121. u [[Würzburg]]u počeli pregovori. Temeljem njega je sazvan sinod na kome je donesen [[Wormski konkordat]]; car se u potpunosti odrekao investiture nad biskupima u Burgundiji i Italiji, dok je u Njemačkoj zadržao pravo da bira biskupe tek kada se oni ne mogu birati redovnim putem. Taj je sporazum potvrđen na [[Prvi lateranski koncil|Prvom lateranskom koncilu]], gdje je također potvrđena obaveza [[Svećenički celibat (Katolička crkva|celibata]] u Katoličkoj crkvi.
 
Naslijedio ga je Lamberto Scannabecchi koji će uzeti ime [[Honorije II]].
 
{{Biog-stub}}