Mihailo Obrenović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (robot Dodaje: hr:Mihailo Obrenović
Red 154:
Svi zaverenici su izvedeni na saslušanje istog dana, a glavnu reč je vodio [[Nikola Hristić]]. Presuda je bila - [[smrt]]. Zaverenici su streljani u ponoć na Karaburmi, a u čitavoj Kneževini je bila velika žalost. Zbog poverljivih dokumenata o apsolutističkom režimu kneza Mihaila i presude na smrt Ljube Radovanovića, vlada je sakrila dokumenta sa salušanja i uzroke atentata. Ko je sve iza zavere stajao (pre svega neko od Karađorđevića), nikada nije pouzdano utvrđeno.<ref name="Janković"/> Dokumentacija sa suđenja je proglašena državnom tajnom i sakrivena je. Javnosti je samo rečeno da su strani plaćenici ubili kneza Mihaila i da su kažnjeni smrću. Nacionalna žalost je trajala tri dana.
 
Odmah nakon ubistva kneza Mihaila [[Narodna skupština Republike Srbije|Narodna skupština]] je donela zaključke da će presto preuzeti [[Aleksandar Karađorđević]].<ref name="dynastiobrenovic"/> Međutim ministar vojni [[Milivoje Blaznavac]], zauzeo je suprotan stav, te je u toku noći rešio da pitanje prestola reši pomoću vojske. Blaznavac je ubacio je svog kandidata pretedenta iz Obrenovićeve dinastije. U tome je preduhitrio vladu i Namesništvo. Prvi mu je prišao ministar unutrašnjih dela [[Nikola Hristić]], stavljajući mu se na raspolaganje sa kompletnom policijom. 11. juna 1868. godine u Beograd je stigao knez [[Milan Obrenović]] iz [[Pariz]]a.<ref name="dynastiobrenovic">[http://www.dynastiobrenovic.info/Dynasti.asp?mode=3 Dinastija Obrenović II.]</ref>
 
Knez Mihailo je sahranjen na tadašnjem groblju kod crkve svetog Marka u [[Beograd]]u uz vojne počasti. Danas se njegov grob nalazi u [[Saborna crkva u BegraduBeogradu|Sabornoj crkvi u BepgraduBeogradu]].
 
== Nasleđe ==