Irena Kolesar – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m razne ispravke |
m promjena šablona using AWB |
||
Red 5:
|datum_smrti = [[3. rujna]] [[2002.]]
|mjesto_smrti = {{ZD|HRV}} [[Zagreb]]
|
|
}}
'''Irena Kolesar''' ([[Slavonski Brod]], [[22. studenog]] [[1925.]] - [[Zagreb]], [[3. rujna]] [[2002.]]), [[
== Životopis ==
Irena Kolesar je kći obućara ''Mije-Miška Kolesara'' ([[Rusini|Rusina]]), i domaćice ''Rozalije Strumberger'', podrijetlom [[Nijemci|Njemice]]. [[1935.]] godine obitelj Kolesar, preselila se iz [[Slavonski Brod|Slavonskog Broda]] u [[Zagreb]], gdje je njen otac otvorio obrt u [[Ilica|Ilici]], nedaleko tadašnjeg kina «Jadran». Irena je tada imala devet godina, sa nepunih 17 godina otišla je u [[
Nakon oslobođenja vratila se u [[Zagreb]] [[1945]], gde je primljena u dramski ansambl [[Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu|Hrvatskog narodnog kazališta]].
[[Vjekoslav Afrić]] povjerio joj je [[1947.]] glavnu ulogu mlade neustrašive partizanke s mora u prvom poslijeratnom cjelovečernjem igranom filmu [[Slavica (1946)|Slavica]]. Ta uloga, napravila je od ''Irene Kolesar'' pravu zvijezdu novorođene države. Slavicu je gledalo oko dva milijuna gledaoca u [[FNRJ|Jugoslaviji]].
Irena Kolesar je uz rad na prvim domaćim filmovima ( ukupno 7), radila i u svojoj matičnoj kući gdje je ostvarila brojne zapažene role ( Laura u Williamsovoj „Staklenoj menažeriji“, Hedviga u Ibsenovoj »Divljoj patci« u režiji [[Branko Gavella|Branka Gavelle]]). Irena se dopala [[Bojan Stupica|Bojanu Stupici]], tadašnjem velikom magu jugoslavenskog teatra koji ju je nagovorio da prijeđe u njegovo ''Jugoslovensko dramsko pozorište'', [[Beograd]] [[1953.]] Prva uloga koju joj je povjerio bila je Julija u Shakespeareovoj tragediji »Romeo i Julija«.
U ''Jugoslovenskom dramskom pozorištu'' Irena je radila 20 godina sve do [[1973.]] U tom razdoblju ostvarila je veliki broj zapaženih uloga, među kojima valja spomenuti; Ofeliju i Gertrudu u «[[Hamlet
Od [[1973.]] Irena je u mirovini, nakon toga vratila se u [[Zagreb]], i radila još neko
Red 25:
* [[1981.]] godine na [[Festival igranog filma u Puli|Filmskom festivalu u Puli]] nagrađena je [[Velika Zlatna Arena|Zlatnom arenom]] za cjelokupni doprinos filmskom stvaralaštvu.
Unatoč činjenice da je bila zvijezda [[Socijalizam|socijalističke]] [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]], to se nije odrazilo na njeno materijalno stanje, - kraj života dočekala je u više nego skromnim uvjetima sa svega 1200 kuna mirovine i 300 kuna boračkog dodatka.
==Karijera==
Red 87:
{{Lifetime|1925|2002|Kolesar, Irena}}
[[Kategorija:Hrvatski filmski glumci]]
[[Kategorija:Hrvatski kazališni glumci]]
Linija 92 ⟶ 93:
<!-- interwiki -->
[[hr:Irena Kolesar]]
[[sr:Ирена Колесар]]
| |||