Otvori glavni meni

Izmjene

Dodano 6.117 bajtova ,  prije 6 godina
preuzeto s hr wiki
[[Datoteka:Gas giants in the solar system.jpg|mini|desno|250px| Plinoviti divovi Sunčevog sustava zajedno se nazivaju [[Jovijanski planeti]]. Od vrha prema dolje: [[Neptun (planet)|Neptun]], [[Uran (planet)|Uran]], [[Saturn (planet)|Saturn]] i [[Jupiter (planet)|Jupiter]].]]
'''Plinoviti div''' je vrsta [[planet]]a koji, za razliku od kamenih ili [[terestrički planet|terestričkih planeta]], nemaju jasno definiranu površinu. Zbog toga nije moguće na jednostavan način definirati [[promjer]], [[površina|površinu]], [[volumen]] i površinsku [[temperatura|temperaturu]], pa se za promjer uzima onaj koji je vidljiv sa Zemlje ili se definira kao promjer planeta na kojem vlada određeni atmosferski tlak (npr. jednak onom na površini Zemlje).

Plinoviti divovi su sastavljeni prvenstveno od [[plin]]a, a mogu imati i kamenu ili metalnu jezgru. Vjeruje se da je čvrsta jezgra nužna za formiranje ovih planeta, pa je vjerojatno svi plinoviti divovi imaju.

Većina mase plinovitog diva je plin (ili plin koji je pod tlakom prešao u tekuće stanje).

== Plinoviti divovi Sunčevog sustava ==

U [[Sunčev sustav|Sunčevom sustavu]] se nalaze 4 plinovita diva: [[Jupiter (planet)|Jupiter]], [[Saturn (planet)|Saturn]], [[Uran (planet)|Uran]] i [[Neptun (planet)|Neptun]]. Ova se 4 planeta često nazivaju i '''Jovijanski planeti'''.

Znanstvenici često planete Uran i Neptun svrstavaju u posebnu podklasu planeta - [[ledeni div|ledene divove]] ili uranske planete, zbog činjenice da su sastavljeni uglavnom od [[led]]a i [[stijena|stijenja]] te plina, za razliku od "klasičnih" plinovitih divova kao što su Jupiter i Saturn. Uran i Neptun imaju mnogo manji udio [[vodik]]a i [[helij]]a zbog njihove veće udaljenosti od [[Sunce|Sunca]].

== Terminologija ==
Izraz "plinoviti div" skovao je [[James Blish]], pisac [[ZF|znanstvene fantastike]]. Izraz je zapravo pogrešan, jer su ovi planeti većinom tekući. Kod Urana i Neptuna su plinovite atmosfere poprilično tanke i debele su tek oko 1% promjera planeta! Argument u prilog ovom nazivu je činjenica da u kemijskom sastavu Jupitera i Saturna dominiraju vodik i helij, koji su pri manjem tlaku i pri temperaturama koje vladaju u tom dijelu Sunčevog sustava u plinovitom stanju.

U [[planetologija|planetološkoj]] terminologiji, pojmovi "stijena", "plin" i "led" se koriste za označavanje klasa elemenata i kemijskih spojeva koji tvore tijela Sunčevog sustava, bez obzira u kojem se [[agregatno stanje|agregatnom stanju]] nalaze.

U vanjskom Sunčevom sustavu, vodik i helij su "plinovi", voda, metan i amonijak su "ledovi", a [[silikati]] su "stijenje". Kad se govori o dubokim unutrašnjostima planeta, često se pod "ledom" podrazumijevaju [[kisik]] i [[ugljik]], pod "stijenjem" silikati, a pod "plinom" vodik i helij.

Uzevši u obzir ovu termilnologiju, dio astronoma Uran i Neptun nazivaju zajedničkim imenom "ledeni divovi", zbog velikog udjela "ledova" (u tekučem stanju) u njihovoj unutrašnjosti.

== Ekstrasolarni plinoviti divovi ==

Uslijed činjenice da je velike planete mnogo lakše pronaći od malih, skoro svi [[ekstrasolarni planeti|planeti]] pronađeni u orbitama oko drugih [[zvijezda]] su plinoviti divovi.

Većina od ovih planeta je toliko blizu njihovim matičnim zvijezdama, da su im temperature neusporedivo veće od onih koje nalazimo kod jovijanskih planeta. Zbog toga se vjeruje da ti planeti spadaju u neki posve novu klasu planeta.

Uzmemo li u obzir kemijski sastav svemira (više od 90% otpada na vodik), malo je vjerojatno da će se pronaći kameni planet mase Jupitera. S druge strane, dosadašnji modeli formiranja planetarnih sustava su ukazivali na nemogućnost nastajanja plinovitih divova na tako malim udaljenostima kakve su zabilježene kod već otkrivenih planeta.

Gornja granica [[masa|mase]] [[smeđi patuljak|smeđeg patuljka]] je oko 70 masa jupitera (tj. oko 0.08 mase Sunca). Kod tijela veće mase, visoka temperatura i tlak uzrokuju [[nuklearna fuzija|nuklearnu fuziju]] u središtu tijela, pa tijelo postaje [[crveni patuljak]]. Zanimljivo je da još uvijek nisu otkrivena tijela masa između masa 70 i 80 masa Jupitera (donja granica za crvene patuljke). Nedostatak ovih tijela bi sugerirao da sustavi sa velikim planetima i višestruke zvijezde nastaju u bitno različitim procesima.
-->

== Poveznice ==
* [[Ekstrasolarni planeti]]
* [[Smeđi patuljci]]
* [[Terestrički planet]]i
* [[Sunčev sustav]]
* [[Planetni sustav]]

[[Kategorija: Planete]]

[[af:Gasreus]]
[[als:Gasriese]]
[[ar:عملاق غازي]]
[[be-x-old:Газавыя плянэты]]
[[bg:Газов гигант]]
[[bn:গ্যাসীয় দৈত্য]]
[[ca:Gegant gasós]]
[[cs:Plynný obr]]
[[cy:Cawr nwy]]
[[da:Gaskæmpe]]
[[de:Gasplanet]]
[[el:Αέριος γίγαντας]]
[[en:Gas giant]]
[[eo:Gasgiganto]]
[[es:Gigante gaseoso]]
[[et:Hiidplaneet]]
[[eu:Gasezko erraldoi]]
[[fa:غول گازی]]
[[fi:Jättiläisplaneetta]]
[[fr:Géante gazeuse]]
[[fy:Gasreus]]
[[he:ענק גזים]]
[[hr:Plinoviti div]]
[[hi:गैस दानव]]
[[hu:Óriásbolygó]]
[[hy:Հսկա մոլորակ]]
[[id:Raksasa gas]]
[[is:Gasrisi]]
[[it:Gigante gassoso]]
[[ja:木星型惑星]]
[[ka:იუპიტერის ჯგუფის პლანეტები]]
[[ko:목성형 행성]]
[[la:Gigas gasosus]]
[[lb:Gasplanéit]]
[[lt:Planetos milžinės]]
[[lv:Gāzu planēta]]
[[mn:Хийн гариг]]
[[mr:राक्षसी वायू ग्रह]]
[[ms:Gergasi gas]]
[[my:ဓာတ်ငွေ့ဂြိုဟ်ဘီလူးများ]]
[[nl:Gasreus]]
[[no:Gasskjempe]]
[[pl:Gazowy olbrzym]]
[[pms:Gigant gasos]]
[[pnb:گیسی جن]]
[[pt:Planeta gasoso]]
[[ru:Газовая планета]]
[[simple:Gas giant]]
[[sk:Joviálna planéta]]
[[sl:Plinski velikan]]
[[sr:Планета Јупитеровог типа]]
[[sv:Gasjätte]]
[[th:ดาวแก๊สยักษ์]]
[[tl:Dambuhalang gas]]
[[tr:Gaz devi]]
[[tt:Газлы планета]]
[[uk:Газові планети]]
[[ur:گیسی دیو]]
[[vi:Hành tinh khí khổng lồ]]
[[zh:氣體巨行星]]
[[zh-yue:氣體大行星]]