Nenad Kecmanović – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
|||
Red 19:
Univerzitetu u Sarajevu. Sociologiju je diplomirao [[1971]]. kao student generacije, a politikologiju 1973. godine, nakon čega je radio kao asistent Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Doktorirao je na temu ''Konvergencija političkih sistema'' [[1975]]. godine.
Živio je u Sarajevu do raspada Jugoslavije, nakon čega prelazi da živi u [[Beograd]]. Oženjen je i ima dvoje djece, sina i kćerku. Njegov sin [[Vladimir Kecmanović]] je srpski književnik.
== Akademska karijera ==
Linija 27 ⟶ 26:
Nakon raspada Jugoslavije napušta pozicije u Sarajevu i prelazi u Beograd gde je radio kao profesor na Fakultetu za menadžment Braća Karić, i na Učiteljskom fakultetu. Kasnije postaje redovni profesor i šef Odelenja za politikologiju [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu|Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu]]. Kao redovni profesor radi na [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Univerzitetu u Istočnom Sarajevu]], a kao redovni profesor i dekan na [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerzitetu u Banjaluci]].
Predavao je na postdiplomskim studijama univerziteta u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Skoplju, Novom Sadu i Sarajevu, te gostovao na univerzitetima u Austriji, Mađarskoj, Poljskoj, Sudanu, SAD...
Na poziciju eksperta Evropskog centra za mir i razvoj [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u Parizu je izabran 1998, a 2006. postaje član Ruske akademije političkih nauka u [[Moskva|Moskvi]].
== Politička karijera ==
Početkom devedesetih je na posljednjim izborima na osnovu najvećeg broja glasova izabran za člana [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništva Jugoslavije]], a sa tog položaja je odmah smenjen posredstvom [[UDBA|Službe državne bezbednosti]] pod izgovorom „nedovoljne bezbednosne kulture“. Od strane muslimanskog političkog rukovodstva na čelu sa [[Raif Dizdarević|Raifom Dizdarevićem]] je optužen da je „engleski špijun“.
U vreme političkog pluralizma u Jugoslaviji 1990. godine, u Sarajevu osniva Savez reformskih snaga Jugoslavije čiji je bio predsednik do 1992. bio je ratni član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda [[Srbi|srpskog]] naroda, do jula [[1992]]<ref>[http://www.omeragic.com/internet/dokumenti/hronologija_opsade_sarajeva.pdf Muharem Bazdulj - Hronologija opsade Sarajeva]</ref> godine, kada je napustio politiku.
Član je [[Senat Republike Srpske|Senata Republike Srpske]] od 1. septembra [[1996]], a [[2009]]. je ponovo izabran na poziciju senatora Republike Srpske.
Linija 45 ⟶ 46:
</ref>|Nenad Kecmanović}}
==
* ''Nemoguća država'', izdavač: Glas Srpske, Banjaluka (2007)▼
▲* ''Ideologija i istina'',
* ''Izbor pojmova iz opšte politikologije'' (1987)
▲* ''Politika u kritičkom ogledalu'',
* ''Demokratija i centralizam''
* ''Enciklopedijski rječnik politikoloških pojmova'',
* ''Sociologija obrazovanja'',
* ''Dometi demokratije''
* ''Politika, država i moć'' (2009)
* ''Koncepti i problemi u političkoj teoriji'' (2009)
== Vidi još ==
|