Nenad Kecmanović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Senancio (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Senancio (razgovor | doprinos)
Red 17:
== Život ==
Rođen je 9. septembra 1947. Nakon gimnazije je studirao pravo, filozofiju, sociologiju i političke nauke na
Univerzitetu u Sarajevu. Sociologiju je diplomirao [[1971]]. kao student generacije, a politikologiju 1973. godine, nakon čega je radio kao asistent Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Doktorirao je na temu ''Konvergencija političkih sistema'' [[1975]]. godine.
Univerzitetu u Sarajevu. Sociologiju je diplomirao [[1971]]. kao student generacije, a politikolopgiju 1973. godine, nakon čega je radio kao asistent Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Doktorirao je na temu ''Konvergencija političkih sistema'' [[1975]]. godine. Za docenta na Fakultetu političkih nauka je izabran 1976, za vanrednog profesora 1979. i za redovnog profesora 1984. godine. Živio je u Sarajevu do raspada Jugoslavije, nakon čega prelazi da živi u [[Beograd]]. Do raspada Jugoslavije je bio redovni profesor političkih nauka i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Bio je rektor Univerziteta u Sarajevu od [[1988]]. do raspada Jugoslavije. Početkom devedesetih je na posljednjim izborima na osnovu najvećeg broja glasova izabran za člana [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništva Jugoslavije]], a sa tog položaja je odmah smijenjen posredstvom Službe državne bezbjednosti pod izgovorom „nedovoljne bezbjednosne kulture“. Od strane muslimanskog političkog rukovodstva na čelu sa Raifom Dizdarevićem je optužen da je „engleski špijun“. U vrijeme političkog pluralizma u Jugoslaviji 1990. godine, u Sarajevu osniva Savez reformskih snaga Jugoslavije čiji je bio predsednik do 1992. Godine 1991. dobija počasni doktorat Univerziteta u [[Mičigen]]u. Nakon raspada Jugoslavije napušta pozicije u Sarajevu i prelazi u Beograd gdje je radio kao profesor na Fakultetu za menadžment Braća Karić, i na Učiteljskom fakultetu. Kasnije postaje redovni profesor i šef Odeljenja za politikologiju [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu|Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu]]. Kao redovni profesor radi na [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Univerzitetu u Istočnom Sarajevu]], a kao redovni profesor i dekan na [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerzitetu u Banjaluci]]. Član je [[Senat Republike Srpske|Senata Republike Srpske]] od 1. septembra [[1996]], a [[2009]]. je ponovo izabran na poziciju senatora Republike Srpske. Na poziciju eksperta Evropskog centra za mir i razvoj [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u Parizu je izabran 1998, a 2006. postaje član Ruske akademije političkih nauka u [[Moskva|Moskvi]]. Od 2001. do 2004. je član Glavnog odbora i Političkog saveta Demokratskog centra u Beogradu. Jedno vrijeme je radio kao urednik [[Radio televizija Republike Srpske|Radio televizije Republike Srpske]]. Radio je i kao urednik časopisa za društvenu teoriju „Ideje“, „Opredjeljenja“, „Dijalog“ i „Lica“, te kao dopisnik političkog nedeljnika [[NIN]].
 
Živio je u Sarajevu do raspada Jugoslavije, nakon čega prelazi da živi u [[Beograd]].
Živi u [[Beograd]]u. Oženjen je i ima dvoje djece, sina i kćerku. Njegov sin [[Vladimir Kecmanović]] je srpski književnik.
 
 
== Akademska karijera ==
 
Za docenta na Fakultetu političkih nauka je izabran 1976, za vanrednog profesora 1979. i za redovnog profesora 1984. godine. Do raspada Jugoslavije je bio redovni profesor političkih nauka i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu. Bio je rektor Univerziteta u Sarajevu od [[1988]]. do raspada Jugoslavije. Godine 1991. dobija počasni doktorat Univerziteta u [[Mičigen]]u.
 
Nakon raspada Jugoslavije napušta pozicije u Sarajevu i prelazi u Beograd gde je radio kao profesor na Fakultetu za menadžment Braća Karić, i na Učiteljskom fakultetu. Kasnije postaje redovni profesor i šef Odelenja za politikologiju [[Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu|Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu]]. Kao redovni profesor radi na [[Univerzitet u Istočnom Sarajevu|Univerzitetu u Istočnom Sarajevu]], a kao redovni profesor i dekan na [[Univerzitet u Banjoj Luci|Univerzitetu u Banjaluci]].
 
Na poziciju eksperta Evropskog centra za mir i razvoj [[Ujedinjene nacije|Ujedinjenih nacija]] u Parizu je izabran 1998, a 2006. postaje član Ruske akademije političkih nauka u [[Moskva|Moskvi]].
 
== Politička karijera ==
Početkom devedesetih je na posljednjim izborima na osnovu najvećeg broja glasova izabran za člana [[Predsedništvo SFRJ|Predsedništva Jugoslavije]], a sa tog položaja je odmah smenjen posredstvom [[UDBA|Službe državne bezbednosti]] pod izgovorom „nedovoljne bezbednosne kulture“. Od strane muslimanskog političkog rukovodstva na čelu sa Raifom Dizdarevićem je optužen da je „engleski špijun“.
 
U vreme političkog pluralizma u Jugoslaviji 1990. godine, u Sarajevu osniva Savez reformskih snaga Jugoslavije čiji je bio predsednik do 1992.
 
Član je [[Senat Republike Srpske|Senata Republike Srpske]] od 1. septembra [[1996]], a [[2009]]. je ponovo izabran na poziciju senatora Republike Srpske.
 
Od 2001. do 2004. je član Glavnog odbora i Političkog saveta Demokratskog centra u Beogradu.
 
== Publicistička delatnost ==
Jedno vreme je radio kao urednik [[Radio televizija Republike Srpske|Radio televizije Republike Srpske]]. Radio je i kao urednik časopisa za društvenu teoriju „Ideje“, „Opredjeljenja“, „Dijalog“ i „Lica“, te kao dopisnik političkog nedeljnika [[NIN]].
 
{{Citat3|Tu sintagmu, „međunarodna zajednica“, ne volim, jer to ne postoji kao realnost. Postoje naprosto neke velike i moćne sile koje tu činjenicu prikrivaju tom floskulom „međunarodna zajednica“, To ja i svojim studentima govorim, da treba da uoče taj paradoks, da se međunarodnom zajednicom naziva nešto što je stav svega nekoliko jakih igrača na svjetskoj sceni.<ref name="Ćorović">[http://www.rtrs.tv/av/player.php?id=10225&x=1 Radio televizija Republike Srpske: Razgovor, gost: Nenad Kecmanović 19.11.2010.] {{sr}}