Corpus iuris civilis – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
→Obnova: map swap |
||
Red 29:
[[Datoteka:CorpusIurisCivilis.jpg|thumb|200px|Justinijanov zbornik sa glosom na margini]]
U zapadnoj Evropi je nestalo interesovanje za rimsko pravo ubrzo posle Justinijanove smrti. Germanski narodi su preoteli Vizantincima teritorije na zapadu, koje je zauzeo Justinijan, i uveli su svoje običajno pravo. Narednih 500 godina pravo u zapadnoj Evropi znatno zaostaje od vizantijskog prava u istočnoj Evropi. Ipak, razvoj trgovine i zanatstva na zapadu, naročito u gradovima severne [[Italija|Italije]], dovodi do zanimanja za rimsko pravo, koje je imalo propise za uređivanje novih društvenih odnosa. Proučavanje rimskog prava u zapadnoj Evropi je počelo u [[11. vek]]u na pravnom fakultetu u [[Bolonja|Bolonji]], tako što je izučavan rukopis Digesta koji je pronađen u [[Piza|Pizi]]. Srednjovekovni pravnici su proučavali i tumačili Justinijanov zbornik, a svoja tumačenja su beležili u samom zborniku. Ovakva beleška se zove [[glosa]]. Beleška se zapisivala između redova (''glossa interlinearis'') ili na margini (''glossa marginalis''). Zbog ovakvog rada na tumačenju Justinijanovog zbornika ovi pravnici su nazvani glosatori. Glosator Dionisije Godofredus je [[1583]]. godine za Justinijanov zbornik prvi upotrebio naziv '''''Corpus Iuris Civilis''''' (Zbornik građanskog prava) i taj naziv se koristi do danas. Rad glosatora ima veliki značaj. Na osnovu njihovih tumačenja su nastali prvi savremeni građanski zakonici: Francuski [[1804]], Austrijski [[1811]]. i [[Srpski građanski zakonik|Srpski]] [[1844]].
[[Datoteka:
Većina sadašnjih [[Pravni sistemi|pravnih sistema]] u Evropi i svetu je izgrađeno na osnovama rimskog prava kodifikovanog u Justinijanovom zborniku. Celokupna pravna terminologija je prevod latinskih originala. Na svim pravnim fakultetima u svetu na uvodnoj godini se uči rimsko pravo, čak i u državama koje nemaju pravne sisteme zasnovane na rimskom pravu. Ovo govori o njegovoj velikoj vrednosti.
|