Mađarska revolucija 1956 – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene
mNema sažetka izmjene
Red 19:
}}
 
'''Mađarska revolucija''' ili '''Mađarski ustanak [[1956]]. godine''' ({{lang-hu|1956-os forradalom}} orili ''felkelés'') je bio [[ustanak]] [[Mađarska|mađarskog]] stanovništva protiv [[Komunizam|komunističkog]] režima tadašnje [[NR Mađarska|NR Mađarske] i njenih [[SSSR|Sovjetskih]] pokrovitelja, koji je trajala u periodu od [[23. oktobar|23 oktobra]] do [[10. novembar|10 novembra]]. Započeo je kao studentska demonstracija pred zgradom parlamenta u [[Budimpešta|Budimpešti]] na kojemu su se tražile ekonomske i političke reforme; pokušaj komunističkih vlasti da ih silom uguše je izazvao burnu i jednako nasilno kontra-reakciju kada su na stranu demonstranata masovno počele prelaziti pripadnici, pa i cijele jedinice mađarske vojske, a što je do 28. oktobra dovelo do praktičnog kolapsa komunističke vlade, koju je zamenila [[privremena vlada]] na čelu sa [[Imre Nagy|Imreom Nađem]] koji je proglasio [[neutralnost]] Mađarske i izlazak iz [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. Ona, međutim, nije u bila u stanju organizirati i efikasnu odbranu kada je 4. novembra došlo do sovjetske vojne intervencije, te je otpor ustanika do 10. novembra slomljen. Sovjeti su instalirali novu prosovjetsku vladu na čelu sa [[Janos Kadar|Janošem Kadarom]]. U ustanku je poginulo nekoliko hiljada Mađara (civila i ustanika), te nekoliko stotina sovjetskih vojnika; nekoliko desetaka hiljada Mađara je zatvoreno, a preko 200.000 je izbeglo preko granice.
 
Mađarska revolucija je predstavljala najozbiljniji udarac tadašnjoj sovjetskoj hegemoniji u Evropi, najspektakularniji pokušaj da se promeni politički poredak [[hladni rat|hlanoratovske]] Evrope kao i najveći oružani sukob na teritoriji Evrope u drugoj polovini 20. veka sve do [[jugoslovenski ratovi|raspada Jugoslavije]] 1990-ih. Iako su Sovjeti uspeli sačuvati kontrolu nad Mađarskom, događaji iz 1956. su imali značajne posledice za krajnji ishod hladnog rata, pre svega zato što je sovjetski režim u očima svetske javnosti predstavljen kao agresor te je izgubio potporu, čak i među zapadnim [[marksizam|marksistima]].