Ljiljana Pavlović-Samurović – razlika između verzija
Nova stranica: BIOGRAFIJA {{Infokutija biografija |ime = Ljiljana Pavlović-Samurović |slika = |alt = |opis = |datum_rođenja = {{Birth date|1935|07|23|df=y}} |mjes... |
(nema razlike)
|
Verzija na datum 28 januar 2013 u 19:06
BIOGRAFIJA
Ljiljana Pavlović-Samurović | |
---|---|
Rođenje | |
Smrt | 03. 3. 2006. (dob: Greška u izrazu: Nepoznata riječ „yyyy”.) Beograd |
Nacionalnost | Srpkinja |
Ostala imena | Ljiljana Samurović-Pavlović |
Zanimanje | Univerzitetski profesor |
Ljiljana Pavlović-Samurović (23. juli 1935. — 3. mart 2006) je bila profesor španskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu. Bila je jedan od osnivača i najistaknutijih ličnosti srpske hispanistike[1]. Supruga slikara i pravnika Svetozara Samurovića.
Život i karijera
Diplomirala je francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu februara 1959. godine, a potom je otišla na Sorbonu gde je na Hispanskom institutu iste godine dobila "sertifikat" iz španske književnosti. Postdiplomske studije je završila na Filološkom fakultetu u Beogradu na Katedri za romanistiku. Godine 1964. meksička vlada joj je dodelila stipendiju, te je provela šest meseci u Meksiku sakupljajući građu za doktorat koji će odbraniti na Sorboni 25. juna 1966. godine i tako postati prvi državljanin bivše Jugoslavije sa doktoratom iz hispanistike[1]. Njena doktorska disertacija je objavljena 1969. godine u Beogradu, a 1971. i u Parizu.
Godine 1962. učestvuje u organizovanju i predavanju španskog jezika kao izbornog predmeta na Filološkom fakultetu u Beogradu. Godina 1962, 1965, 1968. bila je izabrana za asistenta. Kao docent, birana je 1970. i 1975. Vanredni profesor je postala 1979. a redovni profesor 1985.[1].
Razvoj Katedre za iberijske studije je tesno vezan za ličnost dr. Pavlović-Samurović. Grupa za španski jezik i književnost je osnovana 1971. godine pri Odseku za romanistiku i taj datum je ujedno i datum početka razvoja hispanistike u Srbiji.
Specijalno interesovanje je imala za delo Servantesa i takođe se smatra utemeljivačem srpske servantistike[1]. Bila je član Međunarodnog udruženja servantista i Međunarodnog udruženja Zlatni vek.
Dela
- Španska književnost 1
- Leksikon hispanoameričke književnosti
- Antologija hispanoameričke poezije: Svetlosti Kordiljera
- Knjiga o Servantesu