Svetozar Samurović – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Senancio (razgovor | doprinos)
Senancio (razgovor | doprinos)
Nema sažetka izmjene
Red 12:
|zanimanje = [[slikar]]
|nacionalnost = Srbin
}}'''Svetozar Samurović''' ([[Bijeljina]], [[6. oktobar]] [[1928]] — [[Beograd]], [[jun]] [[2001]]) je bio [[Srbi|srpski]] [[slikar]] i član grupe „[[Mediala]]“. Suprug [[Ljiljana Pavlović-Samurović|Ljiljane Pavlović-Samurović]], profesor [[španski jezik|španskog]] jezika i [[španska književnost|književnosti]] na [[Filološki fakultet u Beogradu|Filološkom fakultetu]] u [[Beograd]]u.
 
== BiografijaŽivot ==
Rođen je 1928. godine u Bijeljini, a detinjstvo i mladost proveo je u Prnjavoru i Šapcu. Pravnik po struci i autodidakt u slikarstvu, već svojim prvim pojavljivanjem [[1956]]. godine u Beogradu, Samurović je stvorio svoje autentično [[slikarstvo]], poznato i verifikovano u najvećim jugoslovenskim likovnim centrima i u inostranstvu. Samurovićeva tiha i otmena [[umetnost]] uvek iznova izaziva izvestan nostalgičan uzdah i potrebu da se meditira o prošlim davnim danima, o vizantijskom zlatu, svetlosnim kapijama, stubovima svetlosti, anđelima i zvezdama padalicama, o tamnoj gami vremena bez tehnološke evolucije. Bio je čovek i slikar dostojan poštovanja i našeg večnog sećanja. Ispod debelog sloja laka, i tamnih i glatkih površina njegovih slika, kao dragulji manastirskih riznica, svetlucaju davno zaboravljeni vekovi srpske istorije. Ovakvo naglašeno insistiranje na poetskom i retrospektivnom, izdvajalo je Samurovića od onih protagonista Mediale koji su svoje slikarstvo zasnivali na psihologiji razaranja, ironiji i cinizmu obezbeđujući mu značajno mesto u srpskom modernom slikarstvu. Ovaj svet je napustio u leto 2001. godine, otišao je miran tih i blag čovek, čovek u senci, prefinjen slikarski pesnik sonornog, ponekad mističnog zvuka i značenja. Sveta Samurović je posebno poglavlje Mediale, ono trezvenije, racionalnije, bliže samoj stvarnosti. Bliži redu nego haosu. I bliži, konačno, stvarnosti nego prividu.
 
=== [[Mediala]]Slikarstvo ===
 
Godine 1957. osnovana je grupa „[[Mediala]]“. koju su predstavljali mladi slikari, pisci, filozofi, arhitekte, kompozitori. Svim članovima Medijale bila je zajednička jedna jedina ideja: beskrajna ljubav prema umetnosti i beskrajno verovanje u njene sveukupne moći. Prva izložba pod nazivom „Medijalna istraživanja“ održana je u omladinskoj galeriji na Obilićevom vencu 1958. godine, a izlagali su [[Olja Ivanjicki]], [[Leonid Šejka]], [[Miro Glavurtić]] i [[Vladan Radovanović]]. Kasnije su se grupi pridružili [[Milovan Vidak]], Svetozar Samurović, [[Kosta Bradić]], [[Milić od Mačve|Milić Stanković (Milić od Mačve)]], [[Siniša Vuković]], [[Vladimir Veličković]], [[Ljuba Popović]], [[Uroš Tošković]], [[Miodrag Dado Đurić]]. Mirne, blage prirode, Svetozar Samurović je slikar posebnog lirskog temperamenta. Njegove slike odišu harmonijom, spokojstvom i mirom koji nas ispunjava zadovoljstvom, a smireni tonovi njegove palete, koja je bogata i skladna, uvode nas u poseban svet ispunjenosti i dostižnosti davno prošlih ali i budućih vremena koja su pred nama. Bio je možda najdiskretniji član Mediale, ali koji je u svojim slikama s lakoćom i neosetno ispunjavao sve zahteve koje je [[Mediala]] proklamovala u svojim javnim nastupima i na izložbama. Spoj njegove imaginacije, metafizičke osećajnosti i svedenosti njegove figuracije na prefinjene forme koloristički obogaćene ostvario ga je kao izuzetnog umetnika koji je svojim ličnim stilom umnogome doprineo afirmaciji Mediale kao umetničke grupe.
Samurovićeva tiha i otmena [[umetnost]] uvek iznova izaziva izvestan nostalgičan uzdah i potrebu da se meditira o prošlim davnim danima, o vizantijskom zlatu, svetlosnim kapijama, stubovima svetlosti, anđelima i zvezdama padalicama, o tamnoj gami vremena bez tehnološke evolucije. Bio je čovek i slikar dostojan poštovanja i našeg večnog sećanja. Ispod debelog sloja laka, i tamnih i glatkih površina njegovih slika, kao dragulji manastirskih riznica, svetlucaju davno zaboravljeni vekovi srpske istorije. Ovakvo naglašeno insistiranje na poetskom i retrospektivnom, izdvajalo je Samurovića od onih protagonista Mediale koji su svoje slikarstvo zasnivali na psihologiji razaranja, ironiji i cinizmu obezbeđujući mu značajno mesto u srpskom modernom slikarstvu.
 
Godine 1957. osnovana je grupa „[[Mediala]]“. koju su predstavljali mladi slikari, pisci, filozofi, arhitekte, kompozitori. Svim članovima Medijale bila je zajednička jedna jedina ideja: beskrajna ljubav prema umetnosti i beskrajno verovanje u njene sveukupne moći. Prva izložba pod nazivom „Medijalna istraživanja“ održana je u omladinskoj galeriji na Obilićevom vencu 1958. godine, a izlagali su [[Olja Ivanjicki]], [[Leonid Šejka]], [[Miro Glavurtić]] i [[Vladan Radovanović]]. Kasnije su se grupi pridružili [[Milovan Vidak]], Svetozar Samurović, [[Kosta Bradić]], [[Milić od Mačve|Milić Stanković (Milić od Mačve)]], [[Siniša Vuković]], [[Vladimir Veličković]], [[Ljuba Popović]], [[Uroš Tošković]], [[Miodrag Dado Đurić]]. Mirne, blage prirode, Svetozar Samurović je slikar posebnog lirskog temperamenta. Njegove slike odišu harmonijom, spokojstvom i mirom koji nas ispunjava zadovoljstvom, a smireni tonovi njegove palete, koja je bogata i skladna, uvode nas u poseban svet ispunjenosti i dostižnosti davno prošlih ali i budućih vremena koja su pred nama. Bio je možda najdiskretniji član Mediale, ali koji je u svojim slikama s lakoćom i neosetno ispunjavao sve zahteve koje je [[Mediala]] proklamovala u svojim javnim nastupima i na izložbama. Spoj njegove imaginacije, metafizičke osećajnosti i svedenosti njegove figuracije na prefinjene forme koloristički obogaćene ostvario ga je kao izuzetnog umetnika koji je svojim ličnim stilom umnogome doprineo afirmaciji Mediale kao umetničke grupe.
 
{{Citat3|
Linija 24 ⟶ 27:
 
Anđeoske čiodice
 
kroz oblake kriomice
 
dolaze nam hotimice
 
besmrtništva prethodnice
 
anđeoske čiodice
 
dolaze nam kriomice.|autor [[Miodrag Pavlović]]}}
 
Linija 103 ⟶ 101:
* Udruženje likovnih stvaralaca Šapca: http://www.ulss.org.rs/lat/portfolio3.php?id=126
* [http://www.nacionalnarevija.com/tekstovi/br1/mediala.html Nacionalna revija: Moć epohalnih ideja]
 
== Reference ==
{{reflist}}