Viktorija – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m linkovi
Red 35:
Iako je bila među prvima po pravu nasledstva, Viktorija je kao malo dete učena samo [[nemački jezik|nemačkom jeziku]] koji je bio maternji i njenoj majci i njenoj guvernanti. Kada je navršila tri godine počela je školovanje na [[engleski jezik|engleskom jeziku]]. U toku života naučila je da govori [[italijanski jezik|italijanski]], [[grčki jezik|grčki]], [[latinski jezik|latinski]] i [[francuski jezik|francuski]].
 
Kada je imala jedanaest godina, njen stric, Kralj Džordž IV, je umro ne ostavivši potomka za sobom, ostavivši tron svom bratu, - [[VilijamWilliam IV, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|VilijamuWilliamu IV.]]. Kako novi kralj nije imao dece, mlada princeza je postala prvi prestolonaslednik. Kako zakon u to vreme nije imao specijalne zahteve u pogledu starosti monarha, Viktorija je mogla da vlada kao dete, kao i da je bila odrasla. Da bi sprečio ovaj razvoj događaja, parlament je usvojio zakon, po kome je Viktorijina majka, Vojvotkinja od [[Kent]]a i [[Strathorn]]a, trebalo da vlada kao regent do Viktorijinog punoletstva. Parlament nije ograničio vlast regenta.
 
Svog budućeg supruga, princa Alberta od Saks-Koburg-Gota, princeza Viktorija je upoznala kada je imala 16 godina. On je Viktoriji bio brat od ujaka, sin brata Vojvotkinje od Kenta. Kralj Džordž IV se protivio ovoj vezi, ali njegove primedbe nisu urodile plodom. Mnogi istoričari smatraju da Princ Albert nije bio zaljubljen u Viktoriju, već da je brak prihvatio da bi popravio svoj status princa male nemačke države i iz osećanja dužnosti prema svojoj porodici koja je želela ovaj brak. Koji god da je bio razlog, njihov se brak pokazao kao izuzetno srećan.
Red 41:
== Rana vladavina ==
 
Kralj Vilijam[[William IV, kralj Ujedinjenog Kraljevstva|William IV.]] je umro od bolesti jetre u sedamdeset drugoj godini [[20. jun]]a [[1837]], ostavivši presto Viktoriji. Mlada kraljica je imala osamnaest godina i nije bilo potrebe za regentom. Prema Salskom zakonu, žena nije mogla da vlada državom [[Hanover]], oblašću koja je delila monarha sa Britanijom od 1714. Hanover je tako nasledio Viktorijin ujak, Ernest Avgust I od Hanovera. Kako je mlada kraljica bila još uvek neudata i bez dece, Ernest Avgust je bio prvi prestolonaslednik britanske krune.
 
U vreme kada je Viktorija nasledila presto, vlada je bila pod kontrolom "Vig" partije (ova je partija pokušavala da ograniči vlast krune, nasuprot "torijevcima"), koja je bila na vlasti od 1830. Njihov premijer, [[Vilijem Lamb]], Lord od Melburna, je odjednom postao značajan činilac u životu politički neiskusne kraljice koja se na njega oslanjala za savet. Melburnova vlada nije ostala dugo na vlasti; postajala je sve manje popularna i suočila se sa velikim teškoćama u upravi kolonija. U [[Kanada|Kanadi]] se Ujedinjeno Kraljevstvo suočilo sa pobunom, a na [[Jamajka|Jamajci]] je kolonijalno zakonodavstvo protestovalo protiv britanskih principa odbijajući da sprovodi bilo kakav zakon. [[1839]], nesposoban da se nosi sa problemima u kolonijama, lord Melburn je podneo ostavku.