Otvori glavni meni

Izmjene

Uklonjeno 530 bajtova, prije 6 godina
nema sažetka uređivanja
{{wikipoveznice}}
'''Goranci''' ili '''Gorani''' (Čiriličnoćirilično: Горанци ili Горани, što u prevodu znači žitelji visokog kraja) su južnoslovenska etnička grupa koja je nastanjena u Goranskoj oblasti na Balkanu, koja je locirana u trouglu između južne srpske pokrajne Kosova, Makedonije i Albanije. Drugačiji naziv za ovaj narod je “Našinci”<ref>Xhelal Ylli, Erlangen: "Sprache und Identität bei den Gorani in Albanien: 'Nie sme nasinci'.</ref>, što u literaturi znači “Naši ljudi”. Goranci govore Goranskim dijalektom, koji pripada Torlačkoj grupi južnoslovenskih jezika, odnosno srpskog jezika koji se učio u prizrenskoj bogosloviji do 1999. godine kada je porušena.
 
Gora ima 19 sela na Kosovu i devet u Albaniji. Goranci su pripadnici islama i imaju veoma bogat i raznovrstan kulturni folk. Goranci su priznati pod tim imenom samo od Srbije i to do 1945. od Kraljevine Jugoslavije, kada su im oduzeta sva etnička prava (do tada su imali i svoj srez: srez Gorski), a zatim od 1991. godine država Srbija im vraća prava. Druge države ih ne priznaju kao zasebne etničke zajednice. Opšti utisak je da oni trebaju biti tretirani i priznati od strane svih naroda kao posebna mala etnička zajednica, koja zaista liči sama na sebe<ref>Kosovo: the Bradt travel guide, Gail Warrander, Verena Knaus, Published by Bradt Travel Guides, 2007, ISBN 1-84162-199-4, p. 211.</ref><ref>Historical dictionary of Kosova, Robert Elsie, Scarecrow Press, 2004, ISBN 0-8108-5309-4, p. 70.</ref>. Deo ovog naroda je albanizovan<ref>Bulgarians in the region of Korcha and Mala Prespa (Albania) nowadays, Balkanistic Forum (1-3/2005), South-West University "Neofit Rilski", Blagoevgrad, Pashova, Anastasija Nikolaeva; Issue: 1-3/2005, Page Range: 113-130.</ref>. Prema poslednjim popisima na kraju 20 – og veka u Jugoslaviji sami sebe su deklarisali po nacionalnosti kao Muslimani<ref>Religion and the politics of identity in Kosovo by Gerlachlus Duijzings, C. Hurst & Co. Publishers, 2000, ISBN 185065431, p. 27.</ref>. U Republici Makedoniji njihov identitet je i dalje zasnovan na osnovu religije<ref>Who are the Macedonians? by Hugh Poulton, edition: 2, revised, C. Hurst & Co. Publishers, 2000, ISBN 1-85065-534-0, p. 209.</ref>.
 
== Istorija ==
Gora je oblast koja je naseljena goranskim narodom. Ova oblast je naseljena Slovenima tokom njihove migracije u šestom i sedmom veku. Region se pominje još 1348. godine u ukazu srpskog cara Stefana Dušana, koji nalaže da se ovaj region zajedno sa sedam Goranskih sela stave pod planom manastira Svetog Arhangela u Prizrenu, u to vreme, a da se Goranci oslobode poreza po grlu stoke, već da plaćaju po domaćinstvu kao najvjrniji deo carstva. U 1455. godini Gora je oteta od srpske despotovine od strane Otomanskih Turaka i tako je postala beylerbeylik Rumelije ili tačnije Prizrenski sandžak. Prirodni proces asimilacije u otomansko društvo je počeo krajem šesnaestog veka. U otomanskim tefterima (poreski registri) iz 1591. godine Gora je bila naseljena Srbima, a na severu u Opolju albanskim narodom<ref>TKGM, TD № 55 (412). Defter sandžaka, Prizren iz 1591. godine.</ref>. Otomanskim ukidanjem Srpske pravoslavne crkve 1766. godine smatra se da zatražena islamizacija Gore kao što je to bio trend u mnogim Balkanskim zajednicama<ref>http://books.google.se/books?id=aJRYkzl5YC4C</ref>.
 
Zato što je Gora jako izolovana sredina kako unutar, tako i okolo albanskim planinama naročito severni region, težak teren Gorancima je pomogao da se odbrane prvo od Slovena, a kasnije i od Otomanske invazije. Migracije stanovništva da bi pobegli od otomanske invazije ipak su se desile, takođe su se desile i u Albaniji u 14. veku, kada je mnogo Goranaca iz Albanije pobeglo u Italiju, Egipat, Siriju i Ukrajnu, gde su kasnije apsorbovani u Albansku populaciju u Italiji, gubeći svoj vlastiti jezik u tom procesu. Ove migracije od tada su se ponovile nekoliko puta kada su mnogi Goranci marginalizovani od strane jugoslovenskih i albanskih režima, pobegavši iz regiona. Mnogi su se naselili u Americi gde je stvorena značajna dijaspora, naročito u Kaliforniji. Migracije tokom otomanske ere bile su u dva pravca: prvi ka Prizrenu i Siriniću, a drugi ka Tetovu. Zadnje naseljeno makedonsko naselje je Dolno, Palčište i Tearce. Njihovi potomci i dalje naseljavaju taj deo Republike Makedonije. Goranski kolonisti su migirali i naselili kolonije Urvič i Jelovaljane na istočnoj strani Šar planine.
 
U prvom Balkanskom ratu 1912. godine Srpska vojska je osvojila Goru. Kao rezultat toga mali deo goranske populacije je migrirao u Turskoj. Godine 1916 – 1918. za vreme prvog svetskog rata Gora je osvojena od strane Sila Osovina i dodeljena Bugarskoj (sve do maja 1916.godine)<ref>България в Първата световна война, Германски дипломатически документи, т. ІІ, 1916-1918 г., София 2005, с. 70-71, Avramovski, Živko, Ratni ciljevi Bugarske i Centralne sile 1914-1918, Beograd 1985, s. 243-244.</ref> i Austrougraskoj (sve do kraja oktobra 1918.godine) zoni. Posle 1918.godine Gora je integrisana u Kraljevinu Srba – Hrvata i Slovenaca. Problemi tokom prvog svetskog rata, kao i težak period između 1919 – 1920. godine sa velikim sušama su proizvele glad, i veliko siromaštvo za Gorance. Ova situacija je izazvala ponovne migracije ka Kosovskim većim gradovima, Prizrenu i Tetovu (Republici Makedoniji). Bolesti, glad i siromaštvo u postkomunističkoj eri u Albaniji su izazvali opšti pad Goranske populacije, uglavnom zbog migracija stanovništva iz sela u gradske centre poput Škodre i Tirane.
Prema popisu iz 1939. godine u Jugoslaviji, Goranci u Gori su bili u kategoriji Nesloveni, podeljeni na Albance i Turke. Tokom prvog svetskog rata i albanske dominacije, Gornaci su doživeli velike kulturne promene, atestirane Albanskim pozajmicama reči u jeziku i promenama prezimena u albanska prezimena (npr. Hasanović u Hasani).
 
U popisima iz 1971. – 1981. godine, veliki broj Goranaca je deklarisalo sebe kao Muslimane u nacionalnosti, ta klasifikacija se vremenom transformisala u Bošnjake.
 
U 1999. godini, posle kampanje NATO bombardovanja na Jugoslaviju, privremena misija administracije ujedninjenih nacija na Kosovu (UNMIK) je preuzela celu administraciju Srpske pokrajne Kosovo. Njihova opština Gora je nasilno ukinuta i osnovana nova proširena opština Dragaš u kojoj je sada albansko stanovništvo u većini. U 2007. godini kosovske privremene institucije otvaraju škole u Gori u kojima se uči bosanski jezik, što je izazvalo zaprepašćenje među malolatnim Gorancima, sa dodatnom činjenicom da se direktor škole mora deklarisati kao Albanac. Mnogi Goranci su odbili da šalju svoju decu, već su nastavili da se školuju ilegalno na nastavnom planu i programu iz Republike Srbije. U 1999. godini i u narednim zajedničkim godinama, preko 6.500 Goranaca je pobeglo u Srbiju zajedno sa mnogim Srpskim i Romskim izbeglicama.
Goranski je takođe ponekad klasifikovan kao deo Bugarskog dijalekta od strane Bugara<ref>Младенов, Стефан. Пътешествие из Македония и Поморавия, в: Научна експедиция в Македония и Поморавието 1916, София 1993, с. 184.(Mladenov, Stefan. Journey through Macedonia and Pomoraviya, in: Scientific expeditions in Macedonia and Pomoraviya 1916, Sofia 1993, p. 184) Асенова, Петя. Архаизми и балканизми в един изолиран български говор (Кукъска Гора, Албания), Балканистични четения, посветени на десетата годишнина на специалност “Балканистика” в СУ “Св. Климент Охридски”, ФСлФ, София, 17-19 май 2004 (Assenova, Petya. Archaisms and Balkanisms in an isolated Bulgarian dialect (Kukas Gora, Albania), Balkan studies readings on the tenth anniversary of the major Balkan studies in Sofia University, May 17–19, 2004)</ref>, kao i od strane inostranih antropologa. Goranski je klasifikovan i kao stari Štokavski dijalekt srpskog jezika (staro srpski), podeljen na prizrensko – timočki dijalekt.
Prema popisima iz Jugoslavije iz 1991. godine, 54% stanovnika opštine Gora se izjasnilo da govore goranskim jezikom, dok ga je ostatak stanovništa nazvalo spskim jezikom<ref>Gorani speech by dr. Radivoje Mladenovic (Serbian)</ref>. Neki goranski istraživači definišu njihov jezik kao bugarski, sličan bugraskom dijalektu koji se govori u severozapadu Makedonije<ref>Dokle, Nazif. Reçnik Goransko (Nashinski) - Albanski, Sofia 2007, Peçatnica Naukini akademiji "Prof. Marin Drinov", s. 5, 11, 19 (Nazif Dokle. Goranian (Nashinski) - Albanian Dictionary, Sofia 2007, Published by Bulgarian Academy of Sciences, p. 5, 11, 19)</ref>. Neki lingvisti, kao što su Videoski, Brozović i Ivić identifikuju slovenski dijalekt u goranskom regionu kao makednoski jezik<ref>http://www.seelrc.org:8080/grammar/mainframe.jsp?nLanguageID=3 Macedonian by Victor Friedman, pg 4 (footnote)</ref>. Postoje procene da se makedonski jezik govori u 50 – 70 sela u goranskom regionu (Albanija, Kosovo i Makedonija)<ref>http://www.seelrc.org:8080/grammar/mainframe.jsp?nLanguageID=3 Macedonian by Victor Friedman, pg 6</ref>. Prema nekim nepotrvđenim izvorima 2003.godine kosovska vlada je došla na ideju da integriše makedonski jezik i gramatičke knjige u goranske škole<ref>Focus News (4th of July, 2003) Kosovo Government Acquires Macedonian language and grammar books for Gorani Minority Schools</ref>.
 
== Mediji i literatura ==
 
== Kultura i religija ==
Sloveni u Gori su hrišćanizovani '''(nije tačno nemoj da lažete !!! "Goranci su Muslimani-Islamske veroispovesti"to je prava istina,a sve ostalo je laž. 870. godine za vreme vizantijskog carstva posle pokrštavanja Srba i Bugara. Otomanskim osvajanjem regiona u 14 veku je počeo proces islamizacije Goranaca i obližnjih Albanaca. Međutim, Goranci i dalje tangencijonalnotangencionalno slave Đurđevdan koji se ne slavi u potpunosti po hrišćanskim običajima već se tog dana vesele tradicionalnim veseljima sa narodnim instrumentima i u narodnoj nošnji. Prva džamija u selu Mlike sagrađena je 688. (1289. po novom) godine po hidžri a na starim temeljima je natpis da je Ahmed-aga Pir obnovio džamiju 1238. (1822. godina po novom), što svedoči i tarih džamije u Mlikama. Porodica Ahmed Al-age koja je podigla ovu džamiju je naseljena u selu od 1095 godine,a poslednji članovi porodice se doseljavaju 1291 godine. Ova drevna porodica je poreklom iz mesta Halep u Siriji,a familija koja je proistekla iz ove porodica je u selu poznata kao Aljepovci.Iz razloga kontradiktornosti koji su uzrokovani nametanjem istorijskih činjenica od strane hrišćanskih istoričara na Balkanu u prethodnom veku,vršene su detaljne analize ovog dokaza pa je tako nakon istraživanja u Siriji muftijaštvo okuga Halep izdalo zvanični dokument o izvornosti ovog kamenog natpisa, čiji prevod glasi:
 
Mi, Muftijstvo Okruga Halep, u arapskoj Republici Siriji, potvrđujemo da je porodica Al-Aga jedna čvrsta i drevna porodica čiji se nekoliko članova iselilo 1095. godine i nastavljeno je njihovo iseljenje do 1291. godine i izgradili su džamiju u njihovom selu Mlike da im bude mesto za obavljanje verskih obreda. Na osnovu toga, ova džamija je zaista vlasništvo ovih porodica, odnosno, arapskih muslimanskih iseljenih porodica i nije od osmanlijskih građevina. Mi potvrđujemo njihovo vlasništvo i molimo nadležne da im u tome pomognu<ref>http://mlicanin.weebly.com/mlike-i-dzamija.html</ref>.
 
== Poznati Goranci ==
* [[Fahrudin Jusufi]], poznat jugoslovenski fudbaler, igrač [[FK Partizan]] i [[Šalke 04]].
* [[Namik Dokle]], albanski političar, bivši vicepremijer Albanije.
* [[Nazif Dokle]], istoričar i entograf.
* [[Miralem Sulejmani]], srpski fudbalski reprezentativec, igrač [[Holandija|holandskiot]] [[FK Herenven]].
* [[Harun Hasani]], akademik.
* [[Hamid Isljami]], srpski pesnik
* [[Zejnel Zejneli]], srpski novinar
* [[Ismail Bojda]], predsenik Goranaca u Makedoniji.
 
===== Pogledaj takođe =====
[[Namik Dokle]], albanski političar, bivši vicepremijer Albanije.
*[[Torlaci|Torlaci]]
* [[Pomaci|Pomaci]]
 
== Literatura: ==
[[Nazif Dokle]], istoričar i entograf.
{{reflist}}
 
== Eksterni linkovi =====
[[Miralem Sulejmani]], srpski fudbalski reprezentativec, igrač [[Holandija|holandskiot]] [[FK Herenven]].
* [http://www.nash-shishtavec.com/ Naš Šištejec]
* [http://www.islamforbulgaria.com/onlinelibrary/Islam_Balkans.pdf/ Nekshat Ibrahimi, Първи контакти на исляма с Балканските нации]
* [http://www.rastko.rs/rastko-gora/ Projekat Rastko - Elektronska biblioteka tradicije i kulture Gore i Goranaca]
* [http://pomak.webs.com/ptmtm/pomaks.html/ Хюсеин Мехмед. Помаците и торбешите в Мизия, Тракия и Македония., С., 2007.]
* [http://mahimahi.uchicago.edu/media/faculty/vfriedm/220Friedman09.pdf/ Friedman, Victor (2006). "Determination and Doubling in Balkan Borderlands". Harvard Ukrainian Studies 1-4: 105–116.]
* [http://www.economist.com/node/8116643/ Manjina u manjini]
* [http://gig.rs/ Građanska Inicijativa Goranaca]
 
[[Harun Hasani]], akademik.
[[Hamid Isljami]], srpski pesnik
[[Zejnel Zejneli]], srpski novinar
 
[[Ismail Bojda]], predsenik Goranaca u Makedoniji.
 
===== Pogledaj takođe =====
[[Torlaci|Torlaci]]
 
[http://gig.rs/ Građanska Inicijativa Goranaca]
 
[http://en.wikipedia.org/wiki/Civic_Initiative_of_Gora Građanska Inicijativa Gore]
 
[[Pomaci|Pomaci]]
 
== Eksterni linkovi =====
 
[http://www.nash-shishtavec.com/ Naš Šištejec]
 
[http://www.islamforbulgaria.com/onlinelibrary/Islam_Balkans.pdf/ Nekshat Ibrahimi, Първи контакти на исляма с Балканските нации]
 
[http://www.rastko.rs/rastko-gora/ Projekat Rastko - Elektronska biblioteka tradicije i kulture Gore i Goranaca]
 
[http://pomak.webs.com/ptmtm/pomaks.html/ Хюсеин Мехмед. Помаците и торбешите в Мизия, Тракия и Македония., С., 2007.]
 
[http://mahimahi.uchicago.edu/media/faculty/vfriedm/220Friedman09.pdf/ Friedman, Victor (2006). "Determination and Doubling in Balkan Borderlands". Harvard Ukrainian Studies 1-4: 105–116.]
 
[http://www.economist.com/node/8116643/ Manjina u manjini]
 
==
[[Kategorija:Problemi]]
[[Kategorija:Narodi]]
Beleške i literatura ==
Na Kosovu je predmet teritorijalnog spora između Republike Srbije i samoproglašene Republike Kosovo. Republika Kosovo je proglasila nezavisnost 17. Februara 2008. godine, a Srbija i dalje tvrdi da je Kosovo i Metohija deo njene suverene teritorije. Kosovsku nezavisnost je priznalo 86. zemalja članica Ujedinjenih Nacija.
 
== Literatura: ==
{{reflist}}
 
[[bg:Горани]]