Razlike između izmjena na stranici "Al-Musta'li"

Dodano 1.327 bajtova ,  prije 8 godina
nadopuna
(Nova stranica: Al - Musta'li je bio deveti kalif Fatimidskog kalifata. Naslijedio je Al - Mustansira 1094. Umro je 1101. Za njegove vladavine pokrenut je Prvi križarski rat. Križari i Bizantinc...)
 
(nadopuna)
'''Aḥmad al-Musta‘li''' ({{Lang-ar|أحمد المستعلى}}) (u. 1101) je bio deveti [[kalif]] [[Fatimidi|Fatimidskog kalifata]], koji je vladao od 1094. do smrti. Njegova kratka vladavina je imala značajne posljedice za historiju Bliskog Istoka i [[historija islama|historiju islama]].
Al - Musta'li je bio deveti kalif Fatimidskog kalifata. Naslijedio je Al - Mustansira 1094. Umro je 1101. Za njegove vladavine pokrenut je Prvi križarski rat. Križari i Bizantinci su Turcima Selđucima preoteli Niceju 1097. godine i cijelu južnu tursku obalu 1098. Iste godine križari su Fatimidima preoteli Antiohija. Nakon pljačke grada i pokolja ne - kršćana u Antiohiji je proglašena Kneževina Antiohija (1098.- 1159., 1180. - 1268.). Križari su onda krenuli u Jeruzalem; sveti grad kršćana, Židova i muslimana. Ušli su u sveti grad 15. srpnja 1099. i počinili pokolj ne - kršćana puno gori nego u Antiohiji. Potom je proglašeno Jeruzalemsko kraljevstvo (1099. - 1291.), a kralj je postao Baludin I. (?-1118.). Najuporniji križari su 1109. osnovali grofoviju Tripoli. Tada je ovaj vladat već bio mrtav.
 
Kalifom ga je učinio uticajni regent [[al-Afdal Shahanshah]], koji će biti de facto vladar za vrijeme njegove vladavine. Zakoniti nasljednik je bio njegov stariji brat [[Nizar]], ali je otpor njegovih pristaša brzo slomljen a Nizar zatočen do kraja života. Taj je događaj, međutim, izazvao [[šizma|šizmu]] među [[ismailiti]]ma; dio koji je smatrao Nizara zakonitim kalifom se sklonio u [[Perzija|Perziju]] pod [[Turci Seldžuci|seldžučkom]] vlašću te osnovao sektu [[nizari]], koji će kasnije postati poznati i kao ''hašišini'' ili [[asaseni]].
 
Slabost Fatimida su, između ostalih, iskoristili [[križarski ratovi|križari]] koji su 1096. otpočeli [[Prvi križarski rat|veliki pohod]] s ciljem da od muslimanske vlasti oslobode [[Sveta Zemlja|Svetu Zemlju]]. Tokom njega su Fatimidi izgubili brojne teritorije na obali [[Levant]]a, ali i sveti grad [[Jeruzalem]], koji je 15. jula 1099. pao nakon [[Opsada Jeruzalema (1099)|križarske opsade]]. Nakon toga su na Levantu osnovane [[križarske države]].
 
Al-Mustaali se od svojih sljedbenika, poznatih kao ''mustaali'', smatrao 19. ismailitskim [[imam]]om. Naslijedio ga je sin [[Al-Amir]] za čije vladavine će se mustaali dodatno raskoliti na sekte ''[[hafizi]]'' i ''[[taiyabi]]''.
 
 
 
{{Start box}}
{{Succession box|title=[[Fatimid|Fatimidski kalif]]|before=[[Ma'ad al-Mustansir Billah|Abū Tamīm Ma‘add al-Mustanṣir bil-Lāh]]|after=[[Al-Amir|al-Amir bi'Aḥkāmi l-Lah]]|years=1094–1101}}
{{End box}}
 
{{Fatimidi}}
 
{{DEFAULTSORT:Al-Mustali}}
[[Category:Rođeni u 11. vijeku]]
[[Category:Umrli 1101.]]
[[Category:Fatimidski kalifi]]
[[Category:Mustaali imami]]
 
[[ar:المستعلي بالله]]
[[ca:Al-Mustalí (fatimita)]]
[[de:Al-Mustali]]
[[en:Al-Musta'li]]
[[es:Al-Musta'li]]
[[fa:احمد مستعلی]]
[[fr:Al-Musta'li]]
[[no:Al-Mustali]]
[[pt:Al-Musta'li]]