Antiinflamatorni agens – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova stranica: '''Antiinflamatorni lekovi''' su supstance koje redukuju inflamaciju. U ovu grupu lekova se ubraja polovina postojećih analgetika, jer oni umanjuju bol umanjenj...
 
mNema sažetka izmjene
Red 8:
[[Nesteroidni antiinflamatorni lek]]ovi (NSAID), ublažuju bol poništavanjem dejstva enzima [[ciklooksigenaza]] (COX). Taj enzim sintetiše [[prostaglandin]]e, koji uzrokuju inflamaciju. NSAID lekovi sprečavaju sintezu prostaglandina, te redukuju ili eliminišu bol. Neki od lekova ove grupe u širokoj upotrebi su: [[aspirin]], [[ibuprofen]], i [[naproksen]].
 
Postoje [[analgetik|analgetici]] koji se obično smatraju antiinflamatornim lekovima, mada nemaju takovo dejstvo. Primer takvog leka je [[paracetamol]] ([[paracetamol|acetaminofen]], [[Paracetamol|Tylenol]]). Za razliku od NSAID lekova, koji redukuju bol i inflamaciju inhibicijom COX enzima, paracetamol blokira preuzimanje [[kanabinoid|endokanabinoida]],<ref>{{cite journal|last=Ottani|first=Alessandra|coauthors=Leone, Sheila; Sandrini, Maurizio; Ferrari, Anna; Bertolini, Alfio|title=The analgesic activity of paracetamol is prevented by the blockade of cannabinoid CB1 receptors|journal=European Journal of Pharmacology|date = 2006-02-15. 2. 2006.|volume=531|pages=280–281|doi=10.1016/j.ejphar.2005.12.015|pmid=16438952}}</ref><ref>{{cite journal|last=Dani|first=Mélina|coauthors=Guindon, Josée; Lambert, Chantal; Beaulieu, Pierre|title=The local antinociceptive effects of paracetamol in neuropathic pain are mediated by cannabinoid receptors|journal=European Journal of Pharmacology|date=November 2007-11-14, 2007|volume=573|pages=214–215|doi=10.1016/j.ejphar.2007.07.012|pmid=17651722}}</ref> čime se samo redukuje bol.
 
Dugotrajna upotreba NSAID lekova može da uzrokuje gastrične erozije, od koji postaju [[Čir na dvanaestopalačnom crevu|želidačni čirevi]], i u ekstrenim slučajevima ozbiljna krvarenja, koja mogu da se završe smrtnim slučajem. Rizik od smrti usled upotrebe NSAID lekova je 1 u 12.000 kod odraslih osoba uzrasta 16–45.<ref name=Bandolier>{{cite web|title=Table 7|url=http://www.medicine.ox.ac.uk/bandolier/booth/painpag/nsae/nsae.html#Heading20|work=NSAIDs and adverse effects|publisher=Bandolier|accessdate = 20. 12. 2012.}}</ref> Rizik postaje skoro dvadeset puta veći kod osoba starijih od 75 godina.<ref name=Bandolier /> Druge nuspojave NSAID lekova su pogoršanje astme i uzrokovanje oštećenja bubrega.<ref name=Bandolier /> Osim aspirina, ovi lekovi takođe povećavaju rizik od [[Srčani udar|miokardijalne infarkcije]] i moždanog udara stroke.<ref name=BMJ2011>{{cite journal |doi=10.1136/bmj.c7086 |last=Trelle |first=Sven|coauthors=Reichenbach, Stephan; Wandel, Simon; Hildebrand, Pius; Tschannen, Beatrice; Villiger, Peter M.; Egger, Matthias; Jüni, Peter|title=Cardiovascular safety of non-steroidal anti-inflammatory drugs: network meta-analysis|journal=British Medical Journal (Clinical research ed.)|date = 11. 1. 2011.-11-01|volume=342|pages=c7086|pmid=21224324|pmc=3019238}}</ref>
 
== Reference ==