Boleslav III Krivousti – razlika između verzija
n/č |
(nema razlike)
|
Verzija na datum 10 januar 2013 u 14:04
Bolesław III Krivousti (poljski: Bolesław III Krzywousty) (20. august 1086[1][2] – 28. oktobar 1138) bio je knez Poljske od 1107. do smrti. Bio je jedini sin kneza Wladyslawa I Hermana i njegove prve supruge Judith, kćeri češkog kneza Vratislava II.
| Bolesław III Krivousti | |
|---|---|
| knez Poljske | |
| |
| portret; autor: Jan Matejko. | |
| Vladavina | 1107–1138 |
| Rođen/a | 20. august 1086 Płock, Poljska |
| Poljska | |
| Umro/la | 28. 10. 1138. (dob: 52) |
| Sochaczew, Poljska | |
| Sahranjen/a | Mazovska katedrala Blažene djevice Marije, Płock, Poljska |
| Prethodnik | Władysław I Herman |
| Nasljednik | Władysław II Izgnanik |
| Supruga/supruge | Zbyslava od Kijeva |
| Salomea od Berga | |
| Potomstvo | sa Zbyslavom: Władysław II Izgnanik A son kćer [Judith?], kneginja Muroma sa Salomeom: Leszek Ryksa, kraljica Švedske kćer, markgrofica Nordmarka Sophie Kazimir Gertruda Bolesław IV Kovrčavi Mieszko III Stari Dobroniega, markgrofica Lužice Judith, markgrofica Brandenburga Henryk Agnes, velika kneginja Kijeva Kazimir II Pravedni |
| Kraljevska kuća | Pjastovići |
| Otac | Władysław I Herman |
| Majka | Judith od Češke |
Bolesław je mladost proveo boreći se za prevlast sa svojim starijim polubratom Zbigniewom; ostatak vladavine je nastojao politički ujediniti poljske zemlje i zaustaviti prijetnju ekspanzije Svetog Rimskog Carstva na istok i njenih saveznika, prije svega Češke. Kao i njegov prethodnik Bolesław II Smjeli, vanjsku politiku je temeljio na dobrim odnosima sa susjednom Mađarskom i Kijevskom Rusijom koje je jačao kroz brakove i vojnu suradnju. Drugi važan politički cilj bilo je pokrštavanje Pomeranije, koju je omogućio pripojivši to područje svojoj domeni u periodu 1102–1122. Nakon toga je od 1123. biskup Otto od Bamberga mogao nastaviti pokrštavanje. Bolesław III je također nastojao očuvati nezavisnost nadbiskupije Gniezno. Međunarodni položaj Poljske je dodatno ojačao pobjedu u ratu s njemačkim carem 1109. Također je uspio povećati poljske teritorije. Boleslav je, s druge strane, poznat i po oslijepljivanju svog brata Zbigniewa - činu zbog kojeg je bio nakratko ekskomuniciran i morao činiti pokoru. Njegov posljednji, a po posljedicama vjerojatno i najvažniji čin bio je testament zvan "Zakon o nasljeđivanju" kojim je zemlju podijelio među sinovima, a što je dovelo do skoro 200 godina feudalne fragmentacije poljske države. Usprkos toga, Boleslav je sve do 19. vijeka među Poljacima postao uzorni vladar i simbol nacionalnih težnji.
Izvori
- ↑ Oswald Balzer navodi 1086. kao godinu rođenja, temeljenu na najstarijim poljskim izvorima: Roczniki Świętokrzyskie i Rocznik kapitulny krakowski; O. Balzer: Genealogia Piastów, p. 119.
- ↑ K. Jasiński: Rodowód pierwszych Piastów, Poznań: 2004, pp. 185–187. ISBN 83-7063-409-5.
Greška u referenci: <ref> oznaka s imenom "RGrodecki128" definirana u <references> nije korištena u ranijem tekstu.
Greška u referenci: <ref> oznaka s imenom "RGrodecki129" definirana u <references> nije korištena u ranijem tekstu.
Greška u referenci: <ref> oznaka s imenom "Buske11" definirana u <references> nije korištena u ranijem tekstu.
<ref> oznaka s imenom "Inachim17" definirana u <references> nije korištena u ranijem tekstu.Boleslav III Krivousti Pjastovići Rođen/a: 20. august 1086 Umro/la: 28. oktobar 1138
| ||
| Prethodi: Władysław I Herman |
knez Poljske sa Zbigniewom do 1107. 1102–1138 |
Slijedi: Władysław II Izgnanik Bolesław IV Kovrčavi Mieszko III Stari Henryk |