|
<div style="margin-left: 10px; padding-top: 10px; padding-bottom: 10px; padding-left: 5px; padding-right: 5px; background: #f9f9f9; border:1px solid #8888aa; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px; font-family: times new roman; font-size: 40pt; text-align: center; font-weight: bold; float: right;"><span style="text-decoration: blink">Srpsko-hrvatski jezik NE postoji</span><br><br>
'''Mira Kolar-Dimitrijević''' ([[Koprivnica]], [[9. srpnja]] [[1933]]. ), [[Hrvatska|hrvatska]] [[Povijest|povjesničarka]].
Prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević rođena je u Koprivnici 9. srpnja 1933. godine, a obitelj joj je podrijetlom iz [[Virje|Virja]] i Ferdinandovca. Pučku školu je završila u Koprivnici, a građansku školu u Virju. Maturirala je na koprivničkoj gimnaziji, a nakon toga je studirala povijest, arheologiju i informatiku. Nakon završenog studija radila je Državnom arhivu [[Zagreb|Zagreba]] ([[1960.]]-[[1964.]] ), Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta (danas Hrvatskog instituta za povijest), a od [[1966.]] je znanstvena djelatnica u Institutu za historiju radničkog pokreta (Hrvatskom institutu za povijest) gdje ju je pozvao raditi tadašnji ravnatelj dr. [[Franjo Tuđman]]. U Institutu se bavili radnim slojevima od 1918. do 1941. godine te je doktorirala [[1978.]] s radom «Položaj radničke klase sjeverne Hrvatske od [[1918.]] do [[1941.]] godine. Pokrenula je ugledni znanstveni časopis «Povijesni prilozi» i bila prva njegova urednica ([[1982.]] -[[1988.]] ), te direktorica znanstvenog odjela Instituta sve do [[1988.]] kada je izabrana za redovitu sveučilišnu profesoricu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je predavala gospodarsku povijesti i svjetsku povijest 20. stoljeća do odlaska u mirovinu [[2003.]] godine. Nakon toga na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu predaje hrvatsku povijest 19. stoljeća.
Prof. dr. Mira Kolar-Dimitrijević autor je ukupno dva osnovnoškolska i dva gimnazijska udžbenika iz povijesti (u nakladi izdavačke kuće «[[Meridijani]]») u kojima se pobrinula na dostojnu zastupljenost u slici i tekstu prostora [[Koprivničko-križevačka županija|Koprivničko-križevačke županije]] i njenih značajnih ljudi. Ista je utemeljila Sekciju za gospodarsku i socijalnu povijest HNOPZ-a te gdje od [[2002.]] do [[2004.]] bila voditeljicom odnosno moderatorom. Također je osnovala Centar za ekonomsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Prof. dr. sc. Mira Kolar je uvaženi međunarodni stručnjak za ekonomsku povijest i najutjecajnija gospodarska povjesničarka u Republici Hrvatskoj. Urednica je časopisa za gospodarsku povijest i povijest okoliša "[[Ekonomska i ekohistorija]]" (urednik je s njom još [[Hrvoje Petrić]]).
Predavala je na više poslijediplomskih studija (hrvatska povijest, europski studiji itd.) te bila mentorom na desetke magistarskih i diplomskih te više od stotinu diplomskih radova.
Prof. dr. Mira Kolar-Dimitrijević od [[1975.]] do danas kontinuirano piše znanstvene radove o povijesti [[Podravina|Podravine]] i [[Prigorje|Prigorja]] koje objavljuje u časopisima i godišnjacima «Podravski zbornik», «Cris», «Virje na razmeđu stoljeća», «[[Podravina]]» i «[[Scientia Podraviana]]». Također redovito objavljuje teme iz područja povijesti Koprivničko-križevačke županije i u vodećim hrvatskim znanstvenim časopisima. Ona je jedan od pokretača te član uredništva i uredničkog odbora znanstvenog časopisa za multidisciplinarna istraživanja «Podravina», a do sada je sudjelovala priopćenjima i kao član organizacijskog odbora na desetak znanstvenih skupova u Koprivnici i [[Križevci]]ma. Između ostaloga, jedan je od inicijatora međunarodnih znanstvenih skupova o etnokonfesionalnim promjenama (održan [[2002.]] u Križevcima – prof. Kolar je bila predsjednica znanstvenog odbora ovoga skupa) te o povijesti rijeke [[Drava|Drave]] (održanog 2003. u Koprivnici). Vanjska je suradnica izvedbenog projekta "Podravsko višegraničje" odnosno projekta "[[Triplex Confinium]]".
Od [[2001.]] do [[2003.]] je uz predavanja iz svjetske povijesti 20. stoljeća vodila i organizirala izborne kolegije o povijesti Podravine i Prigorja na studiju povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njen su dosadašnji rad prepoznale tri jedinice lokalne samouprave koje su joj dodijelile javna priznanja - grad Zagreb, općina Virje (2000.) i grad Koprivnica – nagradu za životno djelo (2002.), a uz to je dobila i nagradu grada Zagreba. [[Povijesno društvo Koprivnica]] ju je, zbog dugogodišnjih zasluga za razvoj povijesne znanosti, [[2005.]] proglasilo za počasnu članicu.
Napisala više knjiga i preko 300 radova, objavljenih u raznim zbornicima i časopisima.(Bibliografija: Časopis za suvremenu povijest, Zagreb, 1982., br. 1, str. 133-140.; te Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, vol. 31, 1998, 279-292, Zbornik Mire Kolar)
Prof. dr. sc. Mira Kolar-Dimitrijević je osim objavljenih pedesetak znanstvenih radova o Podravini i Prigorju sama ili u koautorstvu napisala slijedeće knjige vezane uz prostor i ljude Koprivničko-križevačke županije:
* "Mara Matočec – hrvatska književnica i njen rad na socijalno-političkom i kulturnom polju u okviru seljačkog pokreta braće Radić" (Koprivnica 1993.)
* "Rudolf Horvat – život i djelo" (Koprivnica 1998.)
* "Novigrad Podravski – izabrane teme" (Novigrad Podravski 2001.)
* "Skrivene biografije nekih Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća" (Osijek 2001.)
* "Ferdo Rusan" (Koprivnica 2004.)
U tisku je knjiga o seljačkom pokretu u Podravini.
Autorica je udžbenika:
* Povijest 7, Samobor 2003.
* Povijest 8, Samobor 2003.
* Povijest za 3. razred gimnazije, Samobor 2004.
* Povijest za 4. razred gimnazije, Samobor 2004.
Iz hrvatske povijesti napisala je slijedeće knjige:
* Radni slojevi Zagreba 1918. do 1931. Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, Zagreb, 1973., str. 1-450.
* Socijalne prilike i klasna borba u Vinkovcima međuratnog razdoblja. SIZ kulture općine Vinkovci, Vinkovci, 1977., str. 1-166.
* INA - Rafinerija nafte Sisak 1927-1977. (u koautorstvu sa Zlatkom Čepom), Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske i muzej grada Siska, Sisak, 1977. str. 29-108.
* Ivanić grad. Prošlost i baština. (u koautorstvu s Milanom Kruhekom), Narodno sveučilište, Ivanić-Grad, 1978., str. 71-99.
* Položaj radničke klase u Sremu od 1918.-1941., Institut za istoriju Vojvodine, Novi Sad, 1982, str. 1-307.
* Drvni kombinat "Ivo Lola Ribar" u Sremskoj Mitrovici. (u koautorstvu s Pricom i Miloševićem), Sremska Mitrovica, 1985., str. 1-77.
* Radna organizacija "Jugorapid" 1855-1985. Prilog razvoju turpijarskog obrta i metalne industrije Hrvatske. (u koautorstvu s Dragutinom Feletarom), Zagreb, 1986., str. 1-128.
* Ivan Krndelj. Radnički tribun. Radničke novine, Čitluk - Zagreb 1988., str. 1-272.
* Kratka povjesnica Prve hrvatske štedionice u Zagrebu. (u koautorstvu s D. Feletarom), Izd. kuća "Feletar", Zagreb, 1994., str. 1-63.
* Prvo zagrebačko dobrotvorno društvo "Društvo čovječnosti" 1846-1946. Kulturno društvo "Miroslav Šalom Freiberger", Židovska općina Zagreb, Zagreb, 1998., str. 1-124.
* Skrivene biografije nekih Nijemaca i Austrijanaca u Hrvatskoj 19. i 20. stoljeća. VDG Njemačka narodnosna zajednica. Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek, 2001., str. 1-330.
* Povijest Hrvatskog Radiše (1903.-1945.) Spomenica povodom 100-te godine osnutka, Dom i svijet, Zagreb 2003., str. 1-400.
* Iz gospodarske povijesti Siska, Sisak 2005.
[[Category:Hrvatski povjesničari|Kolar - Dimitrijević, Mira]]
| 