Hej, Slaveni – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
EmausBot (razgovor | doprinos)
m r2.7.3) (robot Mijenja: yo:Hej, Sloveni
Nema sažetka izmjene
Red 1:
'''Hej, Sloveni'''/'''Hej, jeSlaveni''' bila je himna [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFRJ]] od [[1945]]. do [[1992]]. sas verzijama na [[SrpskiSlovenački jezik|srpskoslovenskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatsko]]-[[Srpski jezik|srpskom]], [[Hrvatski jezik|hrvatskom]], [[SlovenačkiSrpski jezik|slovenačkomsrpskom]] i [[Makedonski jezik|makedonskom]] jeziku. FormiranjemOsnovanjem [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]], ''Hej, SloveniSlaveni'' je postala himnahimnom te države, a kasnije i himna [[Srbija i Crna Gora|SCG]]. Danas nije u upotrebi.
 
== IstorijaPovijest ==
=== Hej, Slovaci ===
PesmuPjesmu je napisao [[Slovaci|slovački]] [[sveštenik]], pesnikpjesnik i istoričar povjesničar[[Samo Tomašik]] dok je bio u poseti posjetu[[Prag]]u [[1834]]. On je bio revoltiranozlojeđen zbog toga što se [[nemačkinjemački jezik]] češće čuo na ulicama Praga od [[češki jezik|češkog]]. Tomašik je zapisao u svoj dnevnik:
 
<blockquote>U matici Pragu, biseru zapadnoslovenskogzapadnoslavenskog svetasvijeta, koji će biti izgubljen u NemačkomNjemačkom moru, štašto čeka moja draga domovina, Slovačka, koja gleda u Prag kao duhovnog vaspitačaodgojitelja? Uznemiren tom mišlju, setiosjetio sam se stare poljske pesmepjesme
''Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy'' (Poljska nije nestala dogod mi živimo). Ta poznata melodija je izazvala da moje srce izbaci ''Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije'' (Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi)... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio svećusvijeću i napisao tri verzijeinačice u moj dnevnik. PesmaPjesma je završena u trenutku. (Dnevnik Sama Tomašika, nedeljanedjelja, 2. novembarstudeni 1834.)</blockquote>
 
=== Pan-slovenskaslavenska himna ===
Tomašik je uskoro izmenioizmijenio stihove da bi uključio sve [[Sloveni|SloveneSlavene]] i ''Hej, SloveniSlaveni'' je postala vrlo poznata pesmapjesma koja je podržavala pan-slovenskislavenski nacionalizam i pan-slovenskaslavenska osećanjaosjećanja, posebno u slovenskimslavenskim zemljama kojima je vladala [[Austrija]]. Ona je štampanatiskana u brojnim magazinima i kalendarima i pevalapjevala se na političkim skupovima, postajući nezvaničnanezvaničnom himna pan-slovenskogslavenskog pokreta.
 
Njena popularnost se nastavila uvećavati kada je usvojena kao zvanična himna Sokolskog društva, koji je zasnovan na pan-slovenskimslavenskim idealima i bio je aktivan širom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]]. [[1905]]., podizanje spomenika [[slovenijaSlovenija|slovenačkomslovenskom]] pesnikupjesniku [[France Prešern]]u u [[Ljubljana|Ljubljani]] je slavljeno od strane velike mase ljudi pevanjempjevanjem ''Hej, SloveniSlaveni''. TokomTijekom [[Prvi svetski rat|Prvog svetskogsvjetskog rata]], pesmupjesmu su često koristili slovenskislavenski vojnici sa suprotstavljenih strana dakako bi razgovarajurazgovarali zajedničkim nacionalističkim osećanjimaosjećanjima i da izbegnuizbjegnu prolivanje krvi. Mnogi slovenački[[Slovenci|slovenski]] i [[Hrvati|hrvatski]] pripadnici Sokolskog pokreta koji su bili regrutovaninovačeni u austro-ugarsku vojsku su se dobrovoljno predavali [[Srbija|srpskim]] i [[Rusija|ruskim]] vojnicima i često su prelazili na njihovu stranu. PesmaPjesma se sas njima proširila po Balkanu i Rusiji i ostala je popularna u međuratnommeđuratno periodudoba.
 
=== Slovačka himna ===
U Slovačkoj, pesmapjesma ''Hej, Slovaci'' jesmatra smatrana zase nezvaničnunezvaničnom himnuhimnom Slovaka kroz modernu istorijupovijest, posebnoposebice u vremenima revolucija. Iako je nakon Prvog svetkogsvjetkog rata pesmapjesma ''„[[Nad Tatrou sa blýska]]“'' postala zvanična slovačka himna u [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]] i opet [[1993]]. u nezavisnoj Slovačkoj, pesmapjesma se još uvekuvijek smatra kaodrugom druga himnahimnom od strane mnogih (uglavnom nacionalista). Ona je bila zvanična himna Slovačke tokomtijekom [[Drugi svetski rat|Drugog svetskogsvhetskog rata]].
 
=== Jugoslavija ===
[[1941]], [[Sile Osovine]] su napale [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinu Jugoslaviju]] i pobedilipobijedili je u kratkotrajnom [[Aprilski rat|Aprilskom ratu]]. Pošto je međuratna himna, koja se sastojala iz himni SrbaSlovenaca ([[BožeNaprej, pravdezastava slave]]), Hrvata ([[Lijepa naša domovino]]) i SlovenacaSrba ([[Napred,Bože zastavo slavepravde]]), imala mnogo referenci na kralja i kraljevstvo, antirojalistički partizani predvođeni [[Josip Broz Tito|Josipom Brozom Titom]] su odlučili dajednom je odbaceodbaciti i usvojeprimiti ''Hej, SloveniSlaveni''. PesmaPjesma je pevanapjevana i na Prvom i Drugom zasedanjuzasjedanju [[AVNOJ]]a, zakonodavnog telatijela partizanskog pokreta i postepenopostupno je postajala smatrana za nacionalnu himnu nove Jugoslavije.
 
Stara himna je zvanično napuštena nakon oslobođenja [[1945]]., ali nova himna nije bila zvanično usvojena. Bilo je više pokušaja da se promovišupromoviraju nove, više jugoslovenske pesmepjesme kao nacionalna himna, ali nijedna nije dobila veću podršku javnosti i ''Hej, SloveniSlaveni'' se nastavila nezvanično koristiti. Potraga za boljim kandidatima je konačno napuštena i [[1977]]., ''Hej, Sloveni'' je postala zvaničnazvaničnom himnahimnom Jugoslavije.
 
=== Srbija i Crna Gora ===
Nakon [[raspad SFRJ|raspada SFRJ]] tokomtijekom [[1991]].-[[1992|92]]., kada su samo Srbija i [[Crna Gora]] ostale u federaciji, ''Hej, SloveniSlaveni'' je nastavljena danastavlja se koristikoristiti kao zvanična himna [[Savezna Republika Jugoslavija|Savezne Republike Jugoslavije]]. Državi je [[2003]]. promenjenopromijenjeno ime u [[Srbija i Crna Gora]] i očekivalo se da će biti usvojena nova himna, ali pošto nije donetdonesen sporazum oko nacionalnihnarodnih simbola, ''Hej, SloveniSlaveni'' je ostala himna državne zajednice.
 
MešavinaMješavina crnogorske himne [[Oj, svijetla majska zoro]] i srpske [[Bože pravde]] je predložena, ali ovaj pokušaj je bio odbijen nakon prigovora [[Srpska Narodna Stranka|Srpske Narodne Stranke]] i [[Socijalistička Narodne Partije|Socijalističke Narodne Partije]] koji su pitali za stav vođa [[Srpska Pravoslavna Crkve|Srpske Pravoslavne Crkve]].
 
Pošto je Crna Gora postala nezavisna [[2006]]., ovo pitanje je rešenoriješeno i ''Hej, SloveniSlaveni'' nije više korištena kao zvanična himna država naslednicanasljednica.
 
== Stihovi ==