Naučnik – razlika između verzija

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka izmjene
Red 1:
[[Datoteka:Scientists montage.jpg|right|thumb|350px|Montaža pojedinih visoko uticajnih [[:Kategorija:Naučnici|naučnika]] iz brojnih naučnih oblasti. S leva na desno:<br />Najgornji red: [[Arhimed]], [[Aristotel]], [[Ibn el Haitam]], [[Leonardo da Vinči]], [[Galileo Galilej]], [[Antoni van Levenhuk]]; <br />Drugi red: [[Isak NJutn]], [[DŽejms Haton]], [[Antoan Lavoazje]], [[DŽon Dalton]], [[Čarls Darvin]], [[Gregor Mendel]]; <br />Treći red: [[Luj Paster]], [[DŽejms Klerk Maksvel]], [[Anri Poenkare]], [[Sigmund Frojd]], [[Nikola Tesla]], [[Maks Plank]]; <br />Četvrti red: [[Ernest Raderford]], [[Marija Kiri]], [[Albert Ajnštajn]], [[Nils Bor]], [[Ervin Šredinger]], [[Enriko Fermi]]; <br />Najniži red: [[Alan Tjuring]], [[Ričard Fajnman]], [[E. O. Vilson]], [[DŽejn Gudol]], [[Stiven Hoking]] i [[Nil Degras Tajson]]]]
#REDIRECT [[Nauka]]
'''Naučnik''' je, u širem smislu, osoba koja učestvuje u sistematskoj aktivnosti da postigne [[znanje]]. U užem smislu, naučnik je pojedinac koji se služi [[metod|naučnim metodom]].<ref>[[Isak NJutn]] (1687, 1713, 1726). "[4] Rules for the study of [[natural philosophy]]", ''[[Philosophiae Naturalis Principia Mathematica]]'', Treće izdanje. The General Scholium containing the 4 rules follows Book '''3''', ''The System of the World''. Ponovo-odštampane stranice 794-796 of I. Bernard Koen i En Vitman izdanje prevoda iz 1999., University of California Press ISBN 0-520-08817-4, 974 strane.</ref> Osoba može biti stručnjak u jednoj ili više oblasti [[nauka|nauke]].<ref>Oxford English Dictionary, 2nd ed. 1989</ref> Ovaj članak se fokusira na uži smisao reči. Naučnici istražuje s ciljem sveobuhvatnijeg razumevanja prirode, uključujući fizičke, matematičke i društvene sfere.
[[Kategorija:Zanimanja]]
 
[[Filozofija]] može da se shvati kao odvojena aktivnost, koja cilja sveobuhvatnijem razumevanju nedodirljivih aspekata stvarnosti i iskustva koji ne mogu biti fizički izmereni.
 
Naučnici se takođe razlikuju od [[inženjer]]a, onih koji dizajniraju, grade i održavaju uređaje za određene situacije. Kada nauka ima za cilj postizanje određene koristi, naziva se [[primenjena nauka]]. Primenjeni naučnik ne mora nužno da dizajnira nešto posebno; on će pre da vrši istraživanje s ciljem da razvije nove tehnologije i nove praktične metode. Kada nauka uključuje nedodirljive aspekte stvarnosti, naziva se ''[[prirodna filozofija]]''.
 
== Opis ==
[[Nauka]] i [[tehnologija]] su kontinuirano menjali postojanje [[čovek]]a kroz proces inženjeringa. Kao profesija, naučnik je danas široko priznat. Naučnici uključuju [[teorija|teoretičare]] koji uglavnom razvijaju modele da bi objasnili postojeće podatke i predvideli nove rezultate, [[ekperiment]]ičare koji uglavnom testiraju modele praveći merenja — iako je u praksi podela između ove dve aktivnosti jasno razlikovana, i mnogi naučnici obaljaju oba zadatka.
 
[[Matematika]] je često grupisana među nauke. Neki od najvećih [[fizika|fizičara]] takođe su bili kreativni matematičari. Postoji kontinuum od najvećih teoretičara do najviše [[empirizam|empirijskih]] naučnika bez jasnih granica. S aspekta [[ličnost]]i, interesovanja, obučenosti [[zanimanje|profesionalne]] aktivnosti, postoji mala razlika između [[primenjena matematika|primenjenih matematičara]] i [[teorija fizika|teoretičara fizike]].
 
Naučnici mogu biti motivisani na nekoliko načina. Mnogi imaju želju za razumevanjem zašto je [[svet]] takav kakvim ga vidimo i kako je postao takav. Oni pokazuju jaku radoznalost za stvarnošću. Druge motivacije su priznanje od njihovih vršnjaka i prestiž, ili želja da primene naučno znanje za korist zdravlja ljudi, nacija, sveta, prirode ili industrije (akademski naučnik i [[industrijski naučnik]]).
 
== Reference ==
{{reflist}}
 
== Spoljašnje veze ==
;Literatura
* Alison Gopnik, [http://www.amacad.org/publications/winter2004/gopnik.pdf "Finding Our Inner Scientist"], Daedalus, zima 2004.
* Charles George Herbermann, The Catholic Encyclopedia. ''[http://books.google.com/books?id=in8qAAAAMAAJ&pg=PA600&as_brr=1&ei=cUGNR5G_CpXGiwHp4dDDBQ#PPA598,M1 Science and the Church]''. The Encyclopedia press, 1913. v.13. Page 598.
* Thomas Kuhn, ''The Structure of Scientific Revolutions'', 1962.
* Arthur Jack Meadows. ''The Victorian Scientist: The Growth of a Profession'', 2004. ISBN 0-7123-0894-6.
* Science, ''[http://books.google.com/books?id=QwcuAAAAMAAJ&pg=PA511&lr=&as_brr=1&ei=MFuNR7umLIXqiwGyjOWXBQ#PPA511,M1 The Relation of Pure Science to Industrial Research]''. American Association for the Advancement of Science. str. 511.
 
;Vebsajtovi
* [http://www.telegraph.co.uk/connected/main.jhtml?xml=/connected/2006/08/29/ecteach29.xml Za najbolje rezultate, dodajte malo inspiracije] - Telegraf o Šta te je inspirisalo?, pregled ključnih mislilaca u nauci, tehnologiji i medicini
* [http://www.sciencemag.org/cgi/content/full/284/5411/55 Peer Review Journal Science o amaterskim naučnicima]
* [http://www.archive.org/details/philosinductsci01wewrich The philosophy of the inductive sciences, founded upon their history (1847) - ceo tekst]
 
[[Kategorija:ZanimanjaNaučnici| ]]
[[Kategorija:Naučna zanimanja]]