Vladimir Nazor – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot Dodaje: fr:Vladimir Nazor |
|||
Red 2:
'''Vladimir Nazor''' ([[30. svibnja]] [[1876]]. u [[Postira|Postirima]] na [[Brač]]u - [[19. lipnja]] [[1949]].), [[Hrvatska|hrvatski]] pjesnik, prozaist, prevoditelj i političar.
==
Pučku školu je završio na otoku Braču a gimnaziju u [[Split]]u. Studirao je prirodne znanosti, [[matematika|matematiku]] i [[fizika|fiziku]] u [[Graz]]u i [[Zagreb]]u. Diplomirao je [[1902]]. Predavao je hrvatskoj gimnaziji u [[Zadar|Zadru]], a od [[1903]]. do [[1918]]. godine u [[Istri]] gdje je ujedno i proveo najviše svog života. Umirovljen je [[1933]]. godine u Zagrebu kao upravitelj dječijeg doma. Prvo djelo mu je bilo ''[[Slavenske legende]]'' ([[1900]].)
Linija 9 ⟶ 10:
Na izborima [[1934]]., Nazor se krivim političkim potezom izjasnio za takozvanu [[Jevtićeva lista|Jevtićevu listu]], te su mu neko vrijeme zatvoreni stupci svih novina, časopisa i vrata svih izdavača. Nedugo poslije toga, [[1939]]., objavljuje ''[[Pastir Loda|Pastira Lodu]]'' i ''[[Dedek Kajbumščak|Dedeka Kajbumščaka]]''.
=== U partizanima ===
Godine [[1942]]. s pjesnikom [[Ivan Goran Kovačić|Ivanom Goranom Kovačićem]] preko Kupe odlazi u [[partizan (gerilac)|partizane]], o čemu je izvijestio čak i Radio London. Nazor počinje voditi dnevnik ''[[S partizanima]]''. Poslije rata objavio je i ''[[Pjesme partizanske]]''. U ratu Nazor je predsjednik Izvršnog odbora [[ZAVNOH]]-a, a nakon rata i prvi predsjednik hrvatskog [[Sabor]]a. Kao novoprimljeni akademik [[1949]]. godine je imao i svoj posljednji javni nastup na kojem je čitao ulomke iz svoje nedovršene zbirke ''[[U zavičaju]]''. U pedeset godina plodnog rada Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, priče za djecu, putopise, romane, dnevnike, rasprave i prevodio talijanske i njemačke pjesnike. ▼
Iako u godinama i narušenog zdravlja, godine [[1942]]. je s pjesnikom [[Ivan Goran Kovačić|Ivanom Goranom Kovačićem]] preko reke [[Kupa|Kupe]] otišao u [[Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije|partizan]]e, o čemu je izvijestio čak i Radio [[London]]. Nazor je počeo voditi dnevnik ''[[S partizanima]]'', koji se smatra jednim od najupečatljivijih ratnih dnevnika pored dnevnika [[Vladimir Dedijer|Vladimira Dedijera]] i [[Dragojlo Dudić|Dragojla Dudića]]. Poslije rata objavio je i ''[[Pjesme partizanske]]''. Njegov odlazak u partizane je za partizanski pokret imao propagandnu vrednost.
Januara [[1943]]. je u zapaljenom srpskom selu kraj [[Vrginmost]]a napisao jednu od najpotresnijih pesma o stradanjima Srba „[[Majka pravoslavna]]“.
U ratu Nazor je bio predsjednik Izvršnog odbora [[ZAVNOH]]-a.
=== Poslije rata ===
Nakon rata je bio prvi predsjednik hrvatskog [[Sabor]]a.
▲
Njegovim imenom je nazvana najveća nagrada u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] "[[Nagrada Vladimir Nazor]]" koja se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma.
|